Moj Novac -> Financijski portal

     
 
 
 
 
Moj Novac - Naslovnica Moj Novac - Vijesti Moj Novac - Imenik Moj Novac - Forumi Moj Novac - Chat

Povratak   Moj Novac -> Forumi > Gospodarstvo :: Poduzetništvo > Gospodarstvo

Odgovor
 
Opcije na temi
Old 20.12.2017., 10:58   #1441
goranbj
(_!_)
 
goranbj's Avatar
 
Član od: 19.04.2006.
Poruka: 1.857
Default Odgovor na: Perspektive hrvatskog gospodarstva

Država se petlja u sve i nema strategiju, a poduzeća u njenom vlasništvu posluju loše i sve ih je više, pokazala je nova analiza
Institut za javne financije objavio je analizu o poslovanju državnih poduzeća


Broj javnih poduzeća u državnom vlasništvu kontinuirano raste u posljednjih devet godina, državni porfelj je raznolik i nefokusiran, a doprinos u proračun malen zbog slabog financijskog poslovanja, zaključak je analize rezultata financijskog poslovanja poduzeća u vlasništvu države Instituta za javne financije. Analizirali su razdoblje od 2008. do 2016., a glavni izvori bili su im Fina, Ministarstvo financija i Ministarstvo državne imovine.
__________________
Koliko god da ga treses, 1 kap ostane za gace.
goranbj is offline   Reply With Quote
Old 21.12.2017., 14:14   #1442
prof
Registrirani korisnik
 
prof's Avatar
 
Član od: 19.09.2006.
Poruka: 3.728
Default Odgovor na: Perspektive hrvatskog gospodarstva

U ovoj jednoj vijesti sadržana 2 smeća.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/v...r/1015012.aspx

Ova državna jamstva bi valjda trebalo prijaviti EK? Ili je to dopušteno?
Na "Inovacijsko vijeće za industriju" je nepotrebno trošiti riječi...
__________________
"I believe in intuitions and inspirations. I sometimes feel that I am right. I do not know that I am."
Albert Einstein
prof is offline   Reply With Quote
Old 24.12.2017., 12:51   #1443
lucius
Registrirani korisnik
 
Član od: 05.01.2008.
Poruka: 1.698
Default Odgovor na: Perspektive hrvatskog gospodarstva

Bez namjere da provedem neke detaljne dubokoumne analize, ukratko bi se moglo reći da je Zagrebačku burzu ove godine pogodio Agrokor.
Iako je već u siječnju postalo jasno da će doći do sloma Agrokora, za što je indikativan pad vrijednosti obveznica na berlinskoj burzi, trebalo je oko mjesec i po dana da se to prelije na CROBEX. Za pad sa 2250 do 1850 je trebalo par mjeseci kroz proljetno trgovanje. Od onda CROBEX životari na razinama od oko 1800 do 1900. Za sada ne vidim neke značajnije naznake oporavka, CROBI tavori na 1850, malo sim, malo tam.
Da li je moglo gore? Moglo je valjda. Recimo dionica Kraša KRAS se je sa cca 550 spustila ne 460. Neki sitni dobavljači bi sigurno skrahirali i pitanje je dokle bi išao domino efekt. Šteta bi se već zbrojila i krenuo bi oporavak. Ovako se ublažio pad i nije sve palo treskom, nego sporije, bez galame, ali također bolno. Oporavak još nije počeo prema burzi, ali nema više pada.
S poda se ne može pasti.
__________________
Hrvatska je u Europskoj Uniji, članica je NATO saveza. Društveno uređenje je parlamentarna demokracija. Godina je 2018.
lucius is offline   Reply With Quote
Old 06.03.2018., 08:24   #1444
goranbj
(_!_)
 
goranbj's Avatar
 
Član od: 19.04.2006.
Poruka: 1.857
Default Odgovor na: Perspektive hrvatskog gospodarstva

Od svibnja kazne samo za privatna poduzeća?

Država je osigurala da razine vlasti kao ni državne tvrtke i organizacije ne budu odgovorne za zloupotrebu osobnih podataka.

Vlada se priprema nadolazeću GDPR regulativu Europske unije upotrijebiti kao sredstvo punjenja proračuna, i to isključivo od privatnih tvrtki i njihovih direktora.

Prema prijedlogu Zakona o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka, koji je u procesu eSavjetovanja, od 25. svibnja AZOP privatnim tvrtkama naplaćivat će za kršenje ovog zakona kazne do 4 posto godišnjeg prihoda ili najviše 20 milijuna eura. Kazne će se naplaćivati prisilno, 15 dana kasnije, i to preko Ministarstva financija, a sve što skupe ide izravno u proračun.

'Što bi sama sebe kaznila'
Osim "poduzećima", kako ih u zakonu naziva Vlada, kazne će se naplaćivati i direktorima privatnih tvrtki ili drugim osobama koje preuzmu odgovornost za vođenje baza s osobnim podacima. Njima se spremaju kazne od pet tisuća do pola milijuna kuna. Te će kazne AZOP od njih naplaćivati čak i ako daju otkaz, promjene radno mjesto ili "poduzeće" ode u stečaj ili se ugasi.

Usto, i poduzeća i direktore nakon što se naplati Vlada još će se moći i privatno tužiti, ako se njihovim kršenjem zakona netko nađe oštećen. Ono što je potpuno razbjesnilo privatne poduzetnike i direktore privatnih tvrtki je činjenica da je zakon ciljano napisan da pogodi isključivo njih. Štoviše, ministar uprave Lovro Kuščević za vikend je izjavio da nema smisla da kazne vrijede i za državu, jer "što bi sama sebi plaćala kaznu". Ana Keglović Horvat, pravnica i direktorica AKH Consultinga kaže da je to suprotno namjeri koju je EU imala kad je donijela GDPR regulativu. Tada je ostavljena mogućnost za iznimke. "Ali, prema ovakvom prijedlogu zakona iznimke su sva tijela državne uprave što kod nas uključuje čak i tvrtke u kojima je vlasnik država ili pak tvrtke na koje su prenesene javne ovlasti", kaže Keglović Horvat.

To znači da si je država osigurala ne samo da nitko na državnoj, županijskoj i lokalnoj vlasti ne bude odgovoran za zlouporabe osobnih podataka već za to neće biti odgovoran nitko ni u državnim tvrtkama i organizacijama koje zbog svog posla barataju s velikim količinama osobnih podataka. To se odnosi na sve od HZZO-a i mirovinskog zavoda preko HEP-a, vodovoda, plinara, autocesta, čistoća pa čak ni stanice za tehnički pregled vozila Centra za vozila Hrvatske, Hrvatske pošte u segmentu gdje obavlja dostavu pisama ili Hrvatskog telekoma u segmentu javne telefonije.

Diskriminacija tvrtki
Popis izuzetaka je i širi. Kombinacijom članka 45. i 47. izuzeti su svi poslovni subjekti koji nisu "poduzeća": obrtnici, udruge, ustanove i drugi. "Država je mislila samo o tome kako izuzeti sebe, ali nisam sigurna je li razmišljala o najosjetljivija poput malih i srednjih poduzetnika koji čine većinu gospodarstva", zaključuje Keglović Horvat.
__________________
Koliko god da ga treses, 1 kap ostane za gace.
goranbj is offline   Reply With Quote
Old 07.03.2018., 14:35   #1445
analiza
Registrirani korisnik
 
Član od: 13.02.2006.
Poruka: 7.157
Default Odgovor na: Perspektive hrvatskog gospodarstva

Perspektiva je da nema perspektive.
__________________
Nema povoljnog vjetra za onog koji ne zna kamo jedriti.

"i krivi vlak ponekad može odvesti do prave stanice"

http://www.mojnovac.net/forumi/showt...962#post464962
analiza is offline   Reply With Quote
Old 07.03.2018., 14:35   #1446
prof
Registrirani korisnik
 
prof's Avatar
 
Član od: 19.09.2006.
Poruka: 3.728
Default Odgovor na: Perspektive hrvatskog gospodarstva

I tako od super optimizma kojim Bakić (i ne samo on) uporno zagađuje medijski prostor, osim onog na i oko bloga, ostala je usporedba sa ostalim članicama EU:
https://www.jutarnji.hr/biznis/finan...icama/7104027/
__________________
"I believe in intuitions and inspirations. I sometimes feel that I am right. I do not know that I am."
Albert Einstein
prof is offline   Reply With Quote
Old 22.04.2018., 21:03   #1447
goranbj
(_!_)
 
goranbj's Avatar
 
Član od: 19.04.2006.
Poruka: 1.857
Default Odgovor na: Perspektive hrvatskog gospodarstva

Prehebeno

Ukida se namet na čemu će privatnici godišnje uštedjeti 950 tisuća kuna

Državni zavod za statistiku (DZS) u petak je objavio da se od sutra, 21. travnja ukida obveza plaćanja svih naknada poslovnih subjekata vezanih za Registar poslovnih subjekata DZS-a, a time će poslovni subjekti na godišnjoj razini uštedjeti oko 950 tisuća kuna

Kako se navodi u priopćenju, stupanjem na snagu izmjena Pravilnika o razvrstavanju poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. − NKD 2007., od 21. travnja ukida se obveza plaćanja svih naknada poslovnih subjekata vezanih za Registar poslovnih subjekata Državnog zavoda za statistiku koje se odnose na upis/promjenu/brisanje/prijepis Obavijesti o razvrstavanju prema NKD-u i Eurocertifikatu (Obavijest o razvrstavanju na engleskom jeziku).

Po podacima koje iznose, DZS-u je tijekom prošle godine za naknade poslovnih subjekata vezanih za Registar poslovnih subjekata uplaćeno 953,46 tisuća kuna, dok je u 2016. godini bilo uplaćeno 955,24 tisuće kuna.
__________________
Koliko god da ga treses, 1 kap ostane za gace.
goranbj is offline   Reply With Quote
Old 28.05.2018., 08:52   #1448
goranbj
(_!_)
 
goranbj's Avatar
 
Član od: 19.04.2006.
Poruka: 1.857
Default Odgovor na: Perspektive hrvatskog gospodarstva

SVJETSKO DNO Najteže poslovati u Mongoliji, Venezueli i Hrvatskoj. Ubijaju nas visoki porezi, loše pravosuđe i javni sektor

HRVATSKA je po konkurentnosti u 2018. godini pala za dva mjesta u odnosu na godinu ranije te se sada nalazi na 61. mjestu među 63 države u svijetu, pokazuje najnoviji IMD-ov godišnjak svjetske konkuretnosti.


Katastrofalan rezultat koji nas stavlja u društvo zemalja poput Venezuele pokazuje da Hrvatska nije učinila ništa kako bi poboljšala poslovno okruženje, što bi dovelo do privlačenja investicija, stvaranja novih, dobro plaćenih poslova, a zaustavilo bi val iseljavanja kojem svjedočimo posljednjih godina.

Konkurentnost je sposobnost zemlje da u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uvjetima proizvede robe i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnog dohotka stanovništva. Na konkurentnost neke zemlje utječu brojni faktori poput kvalitete javnog sektora, poslovne klime, poreznog sustava, kvalitete obrazovanja.

U ovogodišnjem izvješću Instituta za razvoj poslovnog upravljanja SAD je zauzeo prvu poziciju, popevši se s lanjskog četvrtog mjesta. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Hong Kong, a slijede Singapur, Nizozemska, Švicarska, Danska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Norveška, Švedska i Kanada.

U godinu dana Hrvatska s dna još malo potonula

Hrvatska, s ocjenom 55,344, našla se na 61. mjestu. Usporedbe radi, u 2017., s ocjenom 56,519, bila je na 59. mjestu.

Na posljednjim mjestima ljestvice konkurentnosti ostale su Mongolija (62.) i Venezuela (63.), dok su Ukrajina (59.) i Brazil (60.) poboljšali poziciju u odnosu na 2017. Napredak Brazila prvi je od 2010. godine zbog pozitivne promjene realnog BDP-a te rasta zapošljavanja. Ukrajina poboljšava svoju poziciju zbog svoje poslovne učinkovitosti. Rast Ukrajine i Brazila je uzrok pada Hrvatske (61.) za dva mjesta na ljestvici.

U zemljama u okruženju, novim članicama EU-a, rezultati su različiti. Poljska (34.), Slovenija (37.), Mađarska (47.), Bugarska (48.) i Rumunjska (49.) poboljšale su svoje pozicije. Među tim zemljama Poljska, Slovenija i Mađarska napredovale su najviše: četiri, šest i pet mjesta.

Poljski napredak rezultat je rasta BDP-a, rasta izvoza komercijalnih usluga i poboljšanja upravljanja državnim dugom. Mađarska povećava svoju konkurentnost djelomično zbog smanjenja poreza na poduzeća i rasta ukupne produktivnosti. Slovenija raste zahvaljujući izuzetnom pozitivnom pomaku u domaćem gospodarstvu i rastu proračuna. Češka (29.) je pala za jedno mjesto na ljestvici konkurentnosti dok je Slovačka (55.) pala za četiri mjesta.

Mudrinić: Lideri trebaju preuzeti odgovornost

„Desetljeća nečinjenja i odgađanje nužnih promjena doveli su Hrvatsku na samo dno kad se promatra sposobnost privlačenja investicija, stvaranje poticajnog okruženja i napose uvjeta u kojima mladi i poletni članovi našeg društva vide za sebe i svoju obitelj budućnost u našoj zemlji. U područjima gdje smo učinili napore za poboljšavanje uvjeta tijekom proteklih nekoliko godina, vidljivi su pozitivni komparativni pomaci. Iz najnovijeg izvješća vidljiva je nedostatna razina promjena, a time i zaostajanje u odnosu na druge države”, upozorava Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK).

Osim nužnih temeljitih reformi javnog sektora i modaliteta upravljanja, Mudrinić ukazuje da je „potrebno pristupiti redefiniranju društvenih vrednota, utvrditi dugoročnu nacionalnu strategiju te osigurati da svi lideri u našem društvu preuzmu odgovornost, kao ključni atribut afirmativnog sustava vrijednosti, za provođenje navedenih promjena”.

Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnosti, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 20 indeksa, 5 za svako područje.

Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 340 kriterija od kojih se dvije trećine odnose na statističke pokazatelje, a trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika.

Loše poslovno okruženje, državno vlasništvo, loš pravni okvir, preveliki porezi i doprinosi...

Istraživanje IMD-a provedeno je u veljači i ožujku ove godine i temelji se na dostupnim statističkim podacima za prošlu i ovu godinu.

Iz NVK-a navode da je, kao i prošlih godina, slabosti previše da bi se nabrajale na razini indikatora pa se mogu ukratko sumirati - loše poslovno okruženje; državno vlasništvo u kompanijama, loš pravni i regulativni okvir; preveliki porezi i doprinosi; nedovoljno razvijeno poduzetništvo, prilagodljivost poduzeća, poslovno upravljanje i društvena odgovornost; razvoj i primjena tehnologije, transfer znanja, niska inovativnost, neadekvatno visokoškolsko i menadžersko obrazovanje.

I izazovi u 2018. godini ostali su isti kao i ranijih godina: potaknuti rast BDP-a posebno kroz direktne strane investicije i poticaje; provesti administrativnu giljotinu i tako stvoriti jednostavan i transparentan regulatorni okvir. Provesti brze reforme u javnoj administraciji kako bi se povećala efikasnost; smanjiti teret poreza na poslovanje, posebno parafiskalnih nameta i skrivenih troškova i tako stvoriti poticajno okruženje; reformirati obrazovni sustav fokusirajući se na vještine i kompetencije u skladu s budućim potrebama na tržištu rada te provesti mjere kako bi se povećala zaposlenost i zadržala mlada, obrazovana radna snaga u zemlji.

U anketi, prema mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, pristup financiranju, troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: sposobnost vlade, učinkovito pravno okruženje, poslovno prijateljsko okruženje te konkurentan porezni sustav.
__________________
Koliko god da ga treses, 1 kap ostane za gace.
goranbj is offline   Reply With Quote
Old 11.06.2018., 09:01   #1449
goranbj
(_!_)
 
goranbj's Avatar
 
Član od: 19.04.2006.
Poruka: 1.857
Default Odgovor na: Perspektive hrvatskog gospodarstva

Hrvatska je u top 3 zemlje po broju radnika koji su iselili i još 16 grafova koji super opisuju stanje demografije
__________________
Koliko god da ga treses, 1 kap ostane za gace.
goranbj is offline   Reply With Quote
Old 03.07.2018., 14:19   #1450
Cicija
samoisključen
 
Cicija's Avatar
 
Član od: 05.08.2006.
Poruka: 1.372
Default Odgovor na: Perspektive hrvatskog gospodarstva

Interesantan članak:
Ovaj-briljantni-mladi-docent-s-ekonomije-ima-niz-intrigantnih-teza-poput-one-da-je-iseljavanje-sasvim-normalno-treba-ga-cuti/

Premda, ekonomija nije egzaktna znanost...
__________________
___________________________________________
Ovo nije poziv ni na kupnju niti na prodaju dionica, obveznica, opcija ili nekog drugog smeća.
Cicija is offline   Reply With Quote
Odgovor

Opcije na temi

Pravila
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off
Idi na forum:


Prikaz vremena: GMT +2. U trenutku učitavanja stranice, bilo je 09:35 sati.


Powered by vBulletin® Version 3.7.5
Copyright ©2000 - 2018, Jelsoft Enterprises Ltd.