Moj Novac -> Financijski portal

     
 
 
 
 
Moj Novac - Naslovnica Moj Novac - Vijesti Moj Novac - Imenik Moj Novac - Forumi Moj Novac - Chat

Povratak   Moj Novac -> Forumi > Gospodarstvo :: Poduzetništvo > Gospodarstvo

Odgovor
 
Opcije na temi
Old 24.05.2005., 22:50   #1
stallkerman
Registrirani korisnik
 
stallkerman's Avatar
 
Član od: 20.10.2003.
Poruka: 1.199
Default Hrvatska? narodna banka

"Bankarski sektor bitan je dio nacionalnog gospodarstva. Banke se bave prikupljanjem novčanih sredstava, podržavaju platni sustav i najveći su izvor novčanih sredstava na tržištu. Stabilno i sigurno poslovanje banaka stoga je izuzetno važno za razvoj sigurnoga i stabilnoga gospodarstva. Koncept centraliziranog nadzora nad poslovanjem banaka prihvaćen je iz navedenih razloga diljem svijeta, pa tako i u Republici Hrvatskoj gdje nadzor nad bankama provodi Hrvatska narodna banka."

Kritičarima HNB-ovih mjera za obuzdavanje inozemnog duga odgovarao je guverner Željko Rohatinski. Mandat HNB-a je briga za stabilnost tečaja i cijena, taj ćemo mandat ispuniti bez obzira na to tko bio s druge strane, rekao je guverner HNB-a. Prema službenoj statistici, kod banaka smo se, mi, građani, zadužili oko 60 milijarda kuna. Usput nas je država zadužila, sve zajedno, za još 23 milijarde i 300 milijuna eura. Vanjsko je trgovinska bilanca u stalnom minusu. Godinama više uvozimo negoli izvozimo.

Tečaj nacionalne valute više nije samo pitanje struke, nego i politike i interesa. Hrvatska se narodna banka, kaže guverner, strogo drži zakona. Najnovija je intervencija - banke moraju deponirati čak 40 posto od onoga što pozajme u inozemstvu da bi pozajmile vama. Problem je u stalnom povećanju zaduživanja komercijalnih banaka u inozemstvu. Po sistemu: jeftinije kupim - skuplje prodam! Cilj te mjere je smanjivanje manevarskog prostora za tečajne malverzacije. Izjave koje su dane posljednjih dana obična su glupost, istaknuo je Rohatinski.

Mjere za obuzdavanje duga? Od svega najviše veseli njihova promptnost, naravno ne u djelovanju, već u replikama na kritiku...

Inozemni dug (u mil. EUR, na kraju razdoblja) d
1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.
4.284 6.761 9.173* 10.101* 12.109* 13.458* 15.055 19.811 22.675

Inozemni dug (u % BDP-a)
1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.
27,0 38,0 47,6* 54,1* 60,6* 60,7* 62,2 77,6 82,1

Prosječni devizni tečaj (HRK : 1 EUR)
1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.
6,8047 6,9597 7,1366 7,5796 7,6350 7,4690 7,4068 7,5634 7,4952


Ovo vrijedi pročitati...iako nisu ni blizu Marku...

http://www.hnb.hr/supervizija/hizvje...a-02102002.pdf

http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/...ecka-banka.pdf
stallkerman is offline   Reply With Quote
Old 01.06.2005., 16:19   #2
Strumpfeta
Registrirani korisnik
 
Član od: 04.05.2005.
Poruka: 50
Default Odgovor na: Hrvatska? narodna banka

Mozda sam ja blesava, ali sto je pjesnik htio reci ?

I mala djeca znaju da do propasti u Rijeckoj banci HNB nije imao blage veze kako nadzirati riznice domacih banaka. Znali su nam doci u dealing i doslovno smo im davali instrukcije sto znaci koja stvar za deskom.

I dan danas kad HNB dode u kontrolu u dealing, mozes ih izmuljati kako hoces. Dok ti nisi orao i kopao u dealingu, ne mozes mi soliti pamet.

Mogu mi samo gledati knjizenja i pitati imam li procedure itd. A da ne govorim da se nitko ne pita kakve su kvalitete te procedure itd...zato se i dogadaju "Rijecke banke".

KASNO JE POPODNE NA MISU ITI...
Strumpfeta is offline   Reply With Quote
Old 03.02.2006., 09:39   #3
stallkerman
Registrirani korisnik
 
stallkerman's Avatar
 
Član od: 20.10.2003.
Poruka: 1.199
Default Odgovor na: Hrvatska? narodna banka

POZADINA PRVE OVOGODIŠNJE DEVIZNE INTERVENCIJE HRVATSKE NARODNE BANKE
Banke izigravaju restrikcije, Rohatinski sprema nove mjere
Da bi izbjegle mjere za usporavanje rasta kredita, banke su osmislile priču s izdavanjem domaćih obveznica
Hrvatska narodna banka jučer je, prvi put ove godine, intervenirala na deviznom tržištu. Od banaka je otkupila 35,5 milijuna eura po tečaju 7,348 kuna za euro, čime se likvidnost sustava povećava za nevelikih 260 milijuna kuna. Skroman promet devizne aukcije, međutim, nije posljedica općenito slaba interesa banaka, već tečaja koji je HNB ocijenio prihvatljivim. Ukratko, iznos otkupljenih eura sam po sebi ne upućuje da će intervencija HNB-a zaustaviti trend jačanja kune pa se ona tumači kao dio taktiziranja. "Ovom intervencijom samo želimo uputiti poruku bankama da nećemo tolerirati nastavak ubrzane aprecijacije tečaja", kaže Željko Rohatinski, guverner HNB-a.
Kako je za siječanj netipična aprecijacija tečaja prisutna unatoč visokoj kunskoj likvidnosti, pretpostavka je da banke prikupljaju kune za kupnju državnih obveznica, ali i nastavak visoke kreditne ekspanije, što HNB zacijelo više brine. Država je za veljaču najavila plasman oko 1,5 milijardi kuna kunskih obveznica s kojima namjerava otplatiti obveznice samuraj. Ako bi potrebne devize za otplatu tih obveznica država kupila od HNB-a, a ne od banaka, to bi značilo da neće doći do povećane potražnju za devizama na domaćem tržištu.
HNB razmatra i uvođenje "penala" za zaduživanje u inozemstvuRast kredita
Banke stoga akumuliraju kune. HNB-u pak nije u interesu da kunska likvidnost buja jer vjeruje da će je banke usmjeriti u povećanje kreditnih plasmana, a to dovodi u pitanje planirano usporavanje rasta bankarskih kredita na oko 10 posto s lanjskih gotovo 20 posto. Stoga HNB ostavlja otvorenom i mogućnost da devize za 'samuraje' država ipak kupi od banaka.
Ima indicija, međutim, koje govore da se bankama ne sviđa planirano ograničavanje kreditnih plasmana pa iznalaze nove načine kako izbjeći restrikcije i osigurati likvidnost za rast kredita. Nekoliko vodećih banaka, naime, razmatra izdavanje obveznica na domaćem tržištu. Iako se to danas može braniti veoma povoljnim okolnostima za domaće dužničke papire, čini se da su banke ipak više motivirane željom da mimoiđu regulatorni trošak inozaduživanja.
Ukupni se iznos bankarskih obveznica u pripremi ovih dana procjenjivao na oko četiri milijarde kuna pri čemu se tek kod Erstea u kuloarima otišlo korak dalje pa se već "zna" da je posrijedi milijarda kuna i to početkom ožujka. U toj banci priznaju da vlastite obveznice vide kao "jedan od mogućih instrumenata za privlačenje domaćih izvora (od fondova, osiguranja, brokera, drugih banaka), no "u ovom trenutku preuranjeno govoriti o definitivnoj odluci ili pojedinostima".
Te bi bankarske obveznice, pretpostavlja se, kupovala zapravo poduzeća koja bi se prethodno zadužila za potreban iznos kod matičnih banaka u inozemstvu. Kredit bi otplatili tako da kupljene obveznice na sekundarnom tržištu prodaju ovdašnjim bankama. Konačni bi efekt bio indirektno zaduživanje domaćih banaka u inozemstvu, uz izbjegavanje plaćanja granične obvezne pričuve koju je HNB u prosincu povećao sa 40 na 55 posto.
Takav razvoj događaja vjerojatno bi imao za posljedicu nastavak kreditne ekspanzije, povećanje inozemnog duga i deficita platne bilance, ali i dodatne pritiske na aprecijaciju tečaja. A taj scenarij HNB očito nastoji izbjeći. S namjerama banaka o izdavanju obveznica Rohatinski kaže da su upoznati i da razmatraju nekoliko opcija za slučaj potrebe. Najradikalniji odgovor bio bi uvođenje općih kapitalskih restrikcija, što znači da bi i poduzeća plaćala "penale" na zaduživanje u inozemstvu. To podrazumijeva i značajne kolateralne žrtve, a u HNB-u ocjenjuju da situacija još nije tako ozbiljna da bi iziskivala tako radikalne poteze. Tako se druge dvije opcije čine mnogo izglednijima.
Inozemni dug
"Bude li potrebno, moguće je donošenje odluke o obveznoj pričuvi na pasivu na temelju izdavanja obveznica banaka u visini od 55 posto", kaže Rohatinski. To bi u biti značilo da bi bankama bilo skuplje izdavanje obveznica na domaćem tržištu nego zaduživanje u inozemstvu. Druga mogućnost koja se razmatra ponovno je uvođenje određenih restrikcija na rast plasmana banaka kao što je bio slučaj 2003. godine kada su banke na rast plasmana iznad 16 posto morale beskamatno upisati dvostruko veći iznos blagajničkih zapisa kod HNB-a. Sada limit ne bi bio 16-postotni rast plasmana već 10 do 12 posto. Poznato je međutim da te "administrativne" mjere nisu dale željene rezultate jer je inozemni dug te godine nastavio ubrzano rasti. "Bez tih mjera rast plasmana bi sigurno bio još veći. Ali sada bi njihov učinak bio mnogo veći jer se nadovezuju na već postojeće druge mjere kojima je sužen manevarski prostor, uključujući i graničnu obveznu rezervu", objašnjava Rohatinski. U Raiffeisen banci , kao i u Ersteu, kažu da razmatraju izdavanje obveznica, ali " odluka još nije donesena". Od četiri vodeće banke samo u PBZ-u izričito tvrde da ne rade na novom "modelu zaduživanja".
O potezima banaka ovisit će akcije HNB-a. Bude li potrebe, napominje Rohatinski, odgovor će biti vrlo brz, možda već na sjednici Savjeta idućeg tjedna.


Izgleda da se nitko nije uplašio.... btw., inozemni dug 25 milijardi EUR-a..., a tečaj kune i dalje lagano klizi prema sedmici... tko im šta može...
stallkerman is offline   Reply With Quote
Old 20.08.2007., 20:22   #4
stallkerman
Registrirani korisnik
 
stallkerman's Avatar
 
Član od: 20.10.2003.
Poruka: 1.199
Default Odgovor na: Hrvatska? narodna banka

Rohatinski: Stoiberov neprimjereni politički pritisak ću prijaviti institucijama EU

Business.hr/Hina
20.08.2007 17:56


Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski danas je "sa žaljenjem konstatirao" da je jučerašnju izjavu predsjednika bavarske Vlade Edmunda Stoibera o vetu HNB-a na preuzimanje Hypo Alpe-Adria Banke od strane Bayerische Landesbank "netočna u sadržaju i neprimjerana po svom karakteru".

Stoiber protiv Rohatinskog: Uvjeren sam da će BLB ipak preuzeti Hypo
Stoiber je jučer u Splitu, nakon razgovora s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom, kazao kako je razočaran što je HNB spriječio Bavarce da preuzmu Hypo Banku u Hrvatskoj i istaknuo kako je taj slučaj nepotrebno mogao poremetiti dobre odnose između Hrvatske i Bavarske, te da je to, po pisanju nekih medija, naglasio i u dopisu HNB-u.

Stoiber je također izjavio da je ipak optimističan glede preuzimanja Hypo Alpe-Adria banke Zagreb, te da je dobio najave da će se pregovori oko tog pitanja nastaviti.
Rohatinski u odgovoru na novinarska pitanja o Stoiberovoj izjavi kaže kako je "netočno da je HNB primio bilo kakvo pismo od predsjednika bavarske Vlade ili neke druge institucije njemačke države".
Guverner hrvatske središnje banke također ističe kako je posve netočno da je HNB spreman "povući svoj veto", odnosno preispitati donesenu Odluku i da se o tome vode pregovori s BLB.
"Istina je to da su u naknadnim razgovorima s predstavnicima te banke samo iznijeti uvjeti koje bi BLB morao potpuno i bezuvjetno ispuniti, ako se, sukladno zakonskim mogućnostima, odluči da ponovno zatraži prethodnu suglasnost HNB-a za indirektno stjecanje kvalificiranog udjela u Hypo Alpe-Adria banci Zagreb i u Slavonskoj banci", naglašava Rohatinski i dodaje da je o tim uvjetima i razlozima njihovog postavljanja od strane HNB-a, hrvatska javnost je već obaviještena.
"Neprimjereno je da gospodin Stoiber još jednom vrši politički pritisak na Republiku Hrvatsku, prikazujući je kao "taoca" njemu neprihvatljive politike HNB-a. O tome ćemo obavijestiti i nadležne institucije Europske unije koje su već pokazale znatan interes za ovaj nedopustiv pokušaj politizacije cijelog slučaja i zadiranja u autonomiju središnje banke", zaključuje u svom odgovoru guverner Željko Rohatinski.

Rohatinski: Stoiberov neprimjereni politički pritisak ću prijaviti institucijama EU


... moj iskreni respekt Željko... na hrabrosti, bez obzira na ishod (i ako je isprovocirani odlazak, bit će u velikom stilu...)... ako se nakon Riječke banke netko usudi uvjetovati prijateljstvo pogodovanjem, onda čini se da ne govorimo o prijateljstvu...?
__________________
If I seem unduly clear to you, you must have misunderstood what I said...
stallkerman is offline   Reply With Quote
Old 21.08.2007., 07:18   #5
MASTER
Moderator
 
MASTER's Avatar
 
Član od: 23.11.2004.
Poruka: 6.077
Default Odgovor na: Hrvatska? narodna banka

da nam Stoiber nije prijatelj to znamo - taj se protivi povećanju EU
__________________
"Ne boj'te se!!!"
MASTER is offline   Reply With Quote
Old 21.08.2007., 07:46   #6
Mikey
Registrirani korisnik
 
Mikey's Avatar
 
Član od: 27.04.2006.
Poruka: 4.061
Default Odgovor na: Hrvatska? narodna banka

Ako može biti neka bolja i veća svj. banka od ove kupac Hypa (a vjerujem da takvih ima) onda nek to i bude tako.
__________________
the complete avatar picture

Tražim iskusnog forumaša / poduzetnika / knjigovođu, s iskustvom u poduzetništvu, ulaganju u dionice preko d.o.o.-a. i(li) knjigovodstvu.Kontakt na p.m.
Mikey is offline   Reply With Quote
Old 21.04.2008., 21:17   #7
bluesky55
Registrirani korisnik
 
Član od: 06.03.2007.
Poruka: 187
Default Odgovor na: Hrvatska? narodna banka

http://www.hnb.hr/govori-intervjui/g...13-11-2007.pdf

Znam da smo na manje od godinu dana od NATO-a, do smo za nekoliko godina, vrlo vjerojatno, u EU, da imamo dosta dobrog guvernera HNB-a, da je preostalo još nešto obiteljskog zlata i srebra za prodaju ali me ipak kopka kolika je, zapravo, šansa da kuna devalvira (ne želim ni spominjati argentinsku krizu).
Evo, Rumunjska valuta je, navodno, devalvirala 20-ak % ulaskom rumunjske u EU a njihovi pokazatelji nisu bili toliko loši kao naši u zadnje vrijeme (ino dug i sl.).
Osim toga, naš predsjednik, neki tvrde iz opravdanih a neki tvrde iz neopravdanih razloga, tvrdi da bi trebalo dati više kuna za 1 EUR kako bi bilo više izvoza a manje uvoza.
Kažu da neka granica udjela ino duga u BDP počiva na 80 %. Mi smo u 2006. g. bili na 85,5 % udjela u BDP-u a za 2007. prognoziram još nešto veći udjel (nemam pravi podatak - možda 1-2 % više). Italija je na 108 % ali - to je Italija i sumnjam da ju možemo stavljati u isti koš sa RH. Od tranzicijskih država u sličnoj situaciji su tu još samo Madžari sa nešto većim udjelom ino duga u BDP-u, pa Litvanci i/ili Letonci - samo, oni su već u EU, a ne znam kolika je šansa da EU dopusti neke veće financijske lomove u svojim državama članicama (premda, da buden iskren, 3 baltičke države u zadnje vrijeme imaju inflaciju od nekih 16 %).
Koliko se da iščitati iz svega napisanog u gornjem tekstu ali i čitajući između redaka HNB i Rohatinski za sad dobro zauzdavaju ovu neman (čak im u zadnje 2-3 godine, izgleda, lagano uspjeva smanjiti rast udjela ino duga u BDP-u).

Ipak, pitam se, kolika je šansa da uz sve pluseve i minuseve kuna ipak devalvira neki 2-znamenkasti postotni iznos (nadam se ne više od 10-20 %) u godinama koje dolaze i jesmo li bliže tomu nego što, zapravo, mislimo da jesmo.
bluesky55 is offline   Reply With Quote
Old 22.04.2008., 03:03   #8
uskok
sin sluge
 
uskok's Avatar
 
Član od: 27.10.2003.
Prebivalište: Tu i tam.
Poruka: 6.165
Default Odgovor na: Hrvatska? narodna banka

Citat:
stallkerman View Post
"Tečaj nacionalne valute više nije samo pitanje struke, nego i politike i interesa. Hrvatska se narodna banka, kaže guverner, strogo drži zakona. Najnovija je intervencija - banke moraju deponirati čak 40 posto od onoga što pozajme u inozemstvu da bi pozajmile vama. Problem je u stalnom povećanju zaduživanja komercijalnih banaka u inozemstvu. Po sistemu: jeftinije kupim - skuplje prodam! Cilj te mjere je smanjivanje manevarskog prostora za tečajne malverzacije. Izjave koje su dane posljednjih dana obična su glupost, istaknuo je Rohatinski".
Vidi, vidi, Rohatinski smatra sustav frakcionih rezervi u bankarstvu malverzaciom ?! Slazem se s njime, no to je najmanje vazno. Malverzacija je kriminal. Zasto samo smanjiti manevarski prostor kriminalu? Zasto ga ne ukinuti potpuno?
__________________
Život se ne mjeri brojem udisaja i izdisaja, nego događajima kada ti dah zastane - Anonimus
uskok is offline   Reply With Quote
Old 22.04.2008., 13:37   #9
ZvoneX
Registrirani korisnik
 
Član od: 10.08.2007.
Poruka: 102
Default Odgovor na: Hrvatska? narodna banka

pa di si bio prije 2-3 tjedna.
bas am pisao seminar o javnom dugu RH...
btw. ja sam imao malo drugacije podatke (istina gdje god pogledaš su različiti)
U EU postoji odredba da javni dug države članice nesmije prelaziti 60% BDP-a
ZvoneX is offline   Reply With Quote
Old 22.04.2008., 20:09   #10
geene
Registrirani korisnik
 
geene's Avatar
 
Član od: 18.07.2005.
Prebivalište: Penthouse apartment
Poruka: 4.710
Default Odgovor na: Hrvatska? narodna banka

Citat:
Evo, Rumunjska valuta je, navodno, devalvirala 20-ak % ulaskom rumunjske u EU a njihovi pokazatelji nisu bili toliko loši kao naši u zadnje vrijeme (ino dug i sl.).
Citat:
Ipak, pitam se, kolika je šansa da uz sve pluseve i minuseve kuna ipak devalvira neki 2-znamenkasti postotni iznos (nadam se ne više od 10-20 %) u godinama koje dolaze i jesmo li bliže tomu nego što, zapravo, mislimo da jesmo.
Pogledaj kakva je situacija bila u Rumunjskoj što se deviznih rezervi tiče prilikom ulaska u EU.
Naše devizne rezerve pokrivaju više od 30 % ino duga ( ako je to nekome bitno ) i među ostalim očekujem da će poslužiti kao svojevrsni amortizer pri ulasku u EU. Što se tiče mogućih ' špekulativnih ' napada na kunu...ne ide to baš tako lako kao što si neki zamišljaju.
__________________
Nerazumijevanje stvara nepovjerenje.
A man cannot serve two masters," and the tape is a tyrant. He cannot study this art from the far end of a telephone wire. He should spend twenty-seven hours a week or more at a ticker, and many more hours away from it studying his mistakes and finding the "why" of his losses.
geene is offline   Reply With Quote
Odgovor

Opcije na temi

Pravila
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off
Idi na forum:


Prikaz vremena: GMT +2. U trenutku učitavanja stranice, bilo je 02:12 sati.


Powered by vBulletin® Version 3.7.5
Copyright ©2000 - 2018, Jelsoft Enterprises Ltd.