Moj Novac -> Financijski portal
     
 
 
 
 
  Aktivne teme Svi forumi Registracija

Povratak   Moj Novac -> Forumi > Investiranje > Dionička društva
Upute Članovi Kalendar Označi forume pročitanim

...
Odgovor
 
Opcije na temi
Old 01.03.2005., 08:34   #1
baronx
Registrirani korisnik
 
baronx's Avatar
 
Član od: 27.10.2004.
Poruka: 3.305
Default Turistički sektor

Mislim da nema jedne ovakve teme na forumu gdje bi se objavljivale razne tematske informacije o turizmu, pa ako se moderatori slažu...


Za turizam 2005. tri milijarde kuna

Najviše će se ulagati u Istarskoj županiji - 1,39 milijardi kuna • U Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka ove godine nadaju se povećanju ukupnih prihoda od turizma za pet posto

ZAGREB -
Nešto više od tri milijarde kuna bit će uloženo u sedam primorskih županija za turizam u tekućoj godini, a u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka ove godine nadaju se povećanju ukupnih prihoda od turizma za pet posto, odnosno 10 milijardi dolara te povećanju broja turista za 2-3 posto u odnosu na proteklu godinu, pa se očekuje 10 milijuna gostiju. Za sprječavanje jednog od velikih problema turizma - građevinskih radova na infrastrukturi u špici sezone - Ministarstvo i Vlada »pritisnut« će lokalne samouprave da bi svi radovi bili obavljeni prije dolaska stranih gostiju.
Najviše će se ulagati u Istarskoj županiji - 1,39 milijardi kuna, zatim u Primorsko-goranskoj - 992,4 milijuna kuna te u Dubrovačko-neretvanskoj - 836,4 milijuna kuna. Najmanje novca uložit će se u Zadarsku županiju - 86,5 milijuna kuna.
- Kao apsolutni prioritet turistički radnici i Vlada postavili su intenziviranje turističkog prometa izvan glavne turističke sezone, rekao je ministar turizma Božidar Kalmeta na jučerašnjoj sjednici Povjerenstva za pripremu i praćenje turističke 2005. godine.
Što se obavljenih priprema tiče, ministar je podsjetio na donošenje Uredbe o uvjetima za dolazak i boravak stranih jahti i brodica, kojom se uvodi vinjeta s ciljem sprečavanja tzv. »crnog čartera«. Također, usklađena je naplata boravišne pristojbe i poreza na dohodak za privatne iznajmljivače soba i apartmana. Uveden je model paušalne naplate, čime se namjerava suzbiti »običaj« ne prijavljivanja stranih gostiju.
Uskoro će se riješiti pitanje turističkog zemljišta koje nije ušlo u pretvorbu hotelsko-turističkih društava. Prema nacrtu prijedloga zakona o turističkom zemljištu predviđa se raspoređivanje terena između hotelskih društava, lokalne samouprave i države. U sljedeća dva tjedna trebao bi zaživjeti kreditni program napravljen s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva, koji obuhvaća široku lepezu kreditiranja turističkih uslužnih djelatnosti s rokom otplate do 10 godina, počekom od dvije godine i kamatom od četiri posto.
Najvećim ovogodišnjim problemima turizma ocijenjen je izostanak ulaganja u već privatizirane objekte, nedovršena privatizacija u nekim hotelskim kućama te dovršavanje građevinskih radova na razini lokalne uprave i samouprave. Što se predstojećih uskrsnih blagdana tiče, očekuje se nešto slabija posjećenost, a kao razlog navodi se da su blagdani »uranili« te da velik broj turističkih objekata u vrijeme Uskrsa uopće neće biti otvoren... (Glas Istre)
__________________
Citat:
MASTER
čuj lažljivče, kupi si četkicu za usta -ne zadovoljavaju higijenski mininum
e pa sad stvarno odustajem od dalnje aktvnosti na ovom forumu dok si na funkciji moderatora jer ovakva komunikacija je sramotna
baronx is offline   Reply With Quote
Old 02.03.2005., 08:12   #2
baronx
Registrirani korisnik
 
baronx's Avatar
 
Član od: 27.10.2004.
Poruka: 3.305
Default Odgovor na: O turizmu - općenito

HFP produljio rokove za ponude za kupnju tri hotelske tvrtke
1.3.2005.

Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) produljio je do početka svibnja rokove za predaju ponuda za kupnju većinskih dioničkih udjela u tri hotelske tvrtke - HTP Korčula, splitski Adriatic i dubrovačke Hotele Maestral, zbog, kako se doznaje iz HFP-a, velikog zanimanja investitora kojima se želi omogućiti "due dilligence" u tim tvrtkama.


Natječaji za dioničke udjele tih tvrtki objavljeni su početkom veljače ove godine, a produljenje rokova za ponude u današnjem dnevnom tisku.

Rok za predaju ponuda za kupnju 72,74 posto HTP-a Korčula produljen je sa 24. ožujka na 9. svibnja, isto kao i za ponude za 87,83 posto dionica splitske ugostiteljsko-turističke tvrtke Adriatic.

Za 69,96 posto dionica Hotela Maestral rok za predaju ponuda produljen je sa 29. ožujka na 12. svibnja.

Ostali dijelovi i uvjeti natječaja za kupnju udjela u te tri tvrtke nisu se mijenjali.

Početna cijena za 72,74 posto dionica HTP Korčula iznosi 93,05 milijuna kuna, posebno će se cijeniti spremnost da ponuditelj priloži pismo namjere ili neki drugi dokument kojim će se jamčiti da će Korčulu uvrstiti u neki od uglednih svjetskih hotelskih lanaca. Očekuje se i zadržavanje svih 226 zaposlenih na najmanje godinu dana.

Slični uvjeti važe i za Adriatic, za čijih je 87,83 posto dionica početna cijena 57,5 milijuna kuna. Adriatic, u čijem je vlasništvu i splitski hotel Marjan, zapošljava 101 djelatnika.

Za 69,96 posto dionica Hotela Maestral početna cijena je 72,16 milijuna kuna, a osim zadržavanja 245 zaposlenih na bar godinu dana, od budućeg se kupca očekuje, kao i kod ostalih tvrtki, da podmire njihove obveze. (Croatibiz)
__________________
Citat:
MASTER
čuj lažljivče, kupi si četkicu za usta -ne zadovoljavaju higijenski mininum
e pa sad stvarno odustajem od dalnje aktvnosti na ovom forumu dok si na funkciji moderatora jer ovakva komunikacija je sramotna
baronx is offline   Reply With Quote
Old 02.03.2005., 08:19   #3
cabo
Registrirani korisnik
 
Član od: 10.12.2004.
Poruka: 39
Default Odgovor na: O turizmu - općenito

objavljeno 1.3.05 22:30, št. 42/2005
finance-on.net



Sklad z Britanskih Deviških otokov bo vložil četrtino sredstev v slovenski turizem, preostalo pa v hrvaškega


Družba Euro Property Prospects Limited, ki je registrirana na Britanskih Deviških otokih, upravlja nov zaprti sklad, ki bo četrtino sredstev vložil v nepremičnine na slovenski obali, 75 odstotkov pa na hrvaški. Vsak naložbenik mora vanj vložiti vsaj 40 tisoč evrov.

Življenjska doba sklada je osem let. Po petih letih smejo delničarji glasovati, ali ga bodo zaprli in si izplačali denar. V tem obdobju v sklad ne bo mogel vlagati nihče več. Gre namreč za zaprti sklad, kjer je možnost vlaganja časovno omejena. Po določenem obdobju vanj ni več mogoče vlagati. Podoben sklad - Adriatic sklad - na Slovenskem upravlja borznoposredniška družba Poteza, vendar pa ne vlaga v turizem. Vstopna in tudi upravljavska provizija za omenjeni sklad z Deviških otokov znašata poldrugi odstotek. Po treh letih bodo naložbenikom vsako leto zaračunali 20-odstotno provizijo nad petinsko donosnostjo sklada.

Obljub ne manjka

Sklad bo tri četrtine sredstev vložil v hrvaški turizem, ki po mnenju ustanoviteljev sklada ponuja enake priložnosti kot španski pred desetimi leti. "Naložbenikom ponujamo, da postanejo deležniki vse dražjih nepremičnin na jadranski obali, ki jemlje dih. To jim omogočamo brez tveganja, ki ga prinaša njihovo lastništvo," pravijo v svojem prospektu. Po njihovem Hrvaška še vedno načrtuje postati polnopravna članica EU leta 2007. Obenem dodajajo, da je zdaj pravi trenutek za naložbe, saj vlagatelji na jadransko obalo šele prihajajo.
cabo is offline   Reply With Quote
Old 02.03.2005., 08:21   #4
cabo
Registrirani korisnik
 
Član od: 10.12.2004.
Poruka: 39
Default Odgovor na: O turizmu - općenito

Milijarda avstrijskih evrov v hrvaški turizem
finance-on.net


objavljeno 1.3.05 22:30, št. 42/2005



"Naše vlaganje v slovenski turizem je odvisno od predstavljenih projektov. Trenutno Slovenija ni tako zanimiva pri naložbah v turizem kot Hrvaška, zato vam ne moremo dati natančnih informacij," so nam danes odgovorili v Hypo Alpe-Adria Bank, ki je del skupine Hypo Alpe-Adria. Ta je namreč napovedala, da bo v prihodnjih petih letih v hrvaški turizem vložila okoli milijardo evrov. "Turizem se nam zdi najzanimivejša dejavnost. Vanj vlagamo tudi v drugih državah, ampak osredotočeni smo predvsem na hrvaški trg," so še dejali. Skupina Hypo Alpe-Adria za letos načrtuje povečanje vseh sredstev na 3,1 milijarde evrov in za 76,7 milijona evrov dobička iz poslovanja. V Sloveniji so s 40-odstotnim tržnim deležem največji ponudnik lizinških storitev, prav tolikšnega pa imajo tudi na Hrvaškem.
cabo is offline   Reply With Quote
Old 02.03.2005., 09:09   #5
baronx
Registrirani korisnik
 
baronx's Avatar
 
Član od: 27.10.2004.
Poruka: 3.305
Default Odgovor na: O turizmu - općenito

U sljedecih pet godina Hypo Alpe-Adria-Bank planira u turizam u Hrvatskoj uloziti vise od milijardu eura, najavio je Günter Striedinger, clan Uprave HAAB International AG zaduzen za poslovanje u inozemstvu. Striedinger smatra da Hrvatska pruza enormne mogucnosti za ulaganja, te da od svih turistickih destinacija u Europi upravo Hrvatska obala zauzima »poziciju broj jedan«. Inace, na turizam u ukupnom portfelju klagenfurtske HAAB grupe otpada oko osam posto, dok od ukupnih ulaganja HAAB-a u Hrvatskoj na turizam otpada petnaest posto. Banka je u Hrvatskoj posljednjih godina preko svojih drustava kceri kupila niz turistickih tvrtki i nekretnina, odnosno, kako neki tvrde, »kupila je gotovo sve sto se moglo kupiti«. Medu akvizicijama je Mali maj kod Poreca sa 15.832 cetvorna metra zemljista i nedovrsenom gradevinom (nekad je to trebalo biti odmaraliste srbijanske tvrtke Servo Mihalj), koja se ulaganjima vecim od 300 milijuna kuna planira pretvoriti u sportsko-rekreacijsko-zdravstveni kompleks. Lani je kupljen i Hotel Split, u koji se HAAB obvezao u sljedece tri godine uloziti 106,07 milijuna kuna u podizanje kategorije sa tri na cetiri zvjezdice, jer je ocijenio da ima velike potencijale za razvoj konferencijskog i gradskog turizma, a na mjestu autokampa planirana je izgradnja sportsko-rekreacijskog centra. Uz to, dok Goran Strok banci ne otplati kredit za kupljene dubrovacke hotele Bellevue i Excelsior, banka je njihov fiducijarni vlasnik. Nadalje, banka je od Slavonske banke koja je u njezinom vecinskom vlasnistvu (a u tijeku je i javna ponuda za preuzimanje preostalih dionica) naslijedila zadarski Borik. »U pocetku nismo znali sto uciniti s Borikom, no kasnije smo nasli odgovarajuceg partnera, austrijsku turisticku grupaciju Falkensteiner. Dosad smo u Borik ulozili vise od 40 milijuna eura. To je bila dobra odluka, sto su potvrdili i rezultati. Odmaraliste dobro prihvacaju turisti iz svih dijelova Europe, a ovih dana su nam iz Falkensteinera javili kako je sezona 2005. vec sad dobro bukirana«, kazao je Striedinger.
Falkensteiner je HAAB-ov partner i u 25,5 milijuna eura vrijednom projektu izgradnje Hotela Carinzia s wellness centrom u podnozju najveceg koruskog skijalista Nassfeld, koji se otvara u kolovozu ove godine. HAAB, koji u Hotelu Carinzia drzi udjel od 75 posto, tim projektom, kako je pojasnjeno, ispunjava jednu od svojih funkcija banke u javnom vlasnistvu. Po nalogu koruskih vlasti (pokrajina Koruska vlasnik je 52 posto HAAB-a) banka ulaze u projekte koji bi trebali posluziti kao pokretac turisticke industrije u pokrajini koja, kako je istaknuto, zbog nedostatnih ulaganja u posljednja dva desetljeca biljezi pad. HAAB drzi i 33 posto dionica u poduzecu koje upravlja nassfeldskim zicarama, u koje je do sada ulozila oko 50 milijuna eura. Gradnja hotela trebala bi osigurati smjestajni kapacitet i dodatne sadrzaje kako bi se osigurao puni kapacitet skijalista i preko tjedna, a ne samo vikendom, te porast posjeta izvan zimske sezone. Hotel Carinzia drugi je takav projekt, nakon Deluxe Hotel Schloss Veldena s pet zvjezdica na Wörtherseeu. HAAB se u Hrvatskoj pojavio 1994. godine, poceo je s leasing poslovima, te do danas na ovom trzistu zauzeo udio od 38,33 posto (istodobno na austrijskom trzistu ima udio od samo 9,74 posto)..... (02.03. Vjesnik)
__________________
Citat:
MASTER
čuj lažljivče, kupi si četkicu za usta -ne zadovoljavaju higijenski mininum
e pa sad stvarno odustajem od dalnje aktvnosti na ovom forumu dok si na funkciji moderatora jer ovakva komunikacija je sramotna
baronx is offline   Reply With Quote
Old 12.03.2005., 12:15   #6
baronx
Registrirani korisnik
 
baronx's Avatar
 
Član od: 27.10.2004.
Poruka: 3.305
Default Odgovor na: O turizmu - općenito

Dva milijuna Nijemaca na Jadranu tek za pet godina
Autor RADMILA KOVAČEVIĆ | BERLIN

Zbog recesije mnogi su se Nijemci lani odrekli godišnjeg odmora, pa je međunarodna turistička burza ITB u Berlinu prava prilika da ih branša pokuša potaknuti na putovanja u ovoj godini.
Dosadašnja prodaja svih putovanja u Njemačkoj trenutačno je šest posto bolja nego lani u ovo vrijeme. Te su poruke odaslali njemački turistički čelnici uoči jučerašnjeg početka berlinske Međunarodne turističke burze.

Najviše u Španjolsku
Inače, u mediteranskom krugu, kamo na ljetovanje odlazi ponajviše Nijemaca, Španjolska je rekorder s otprilike deset milijuna gostiju, a Hrvatska svoju ambiciju o lanjskih 1,58 milijuna njemačkih turista zaokružuje na 1,6 milijuna.

Optimisti smo što se tiče 2005., goste dočekujemo s lijepom, očuvanom prirodom, bogatstvom kulturne baštine, kvalitetnom hranom, gostoljubivim domaćinima i dobrim omjerom cijene i kvalitete kazao je Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam, na jučerašnjoj konferenciji za novinare u njemačkom glavnom gradu pozivajući njemačke građane u goste, a njemačke poslovne ljude neka ulažu u Hrvatsku.
Predstavnicima njemačkih medija iznio je niz novosti u hrvatskom turizmu, predstavljeni su im novi kilometri autocesta, a hrvatski su turistički predstavnici bili pomalo iznenađeni jer su nakon završetka prezentacije izostala uobičajena novinarska pitanja.

Slab interes
Za razliku od nezainteresiranih njemačkih kolega, jedan se austrijski novinar raspitivao o prometnim detaljima poput mogućnosti za parkiranje u Opatiji, trakova za autobuse na autocestama i sl. Njemačko tržište, inače, daje hrvatskom turizmu ponajviše, čak petinu svih gostiju, pa je novinarskih pitanja ranije u pravilu bilo puno.

S očekivanih 1,6 milijuna turista iz Njemačke, hrvatski turizam ipak još neće dosegnuti svoje najbolje godine prema posjetu iz te zemlje.

Da bi se broj njemačkih gostiju povećao na dva milijuna, koliko ih je bilo rekordne ´87., treba još pričekati.
Taj broj ostaje naša ambicija, a do njega ćemo stići postupno, dizanjem kvalitete smještaja i ulaganjima u infrastrukturu. Računamo da ćemo 2010. uknjižiti i ta dva milijuna poručio je Z. Mičić. (Večernji list)
__________________
Citat:
MASTER
čuj lažljivče, kupi si četkicu za usta -ne zadovoljavaju higijenski mininum
e pa sad stvarno odustajem od dalnje aktvnosti na ovom forumu dok si na funkciji moderatora jer ovakva komunikacija je sramotna
baronx is offline   Reply With Quote
Old 14.03.2005., 08:00   #7
baronx
Registrirani korisnik
 
baronx's Avatar
 
Član od: 27.10.2004.
Poruka: 3.305
Default Odgovor na: O turizmu - općenito

Uskrs ranije, gostiju manje

U usporedbi s uskrsnim posjetima u posljednjih nekoliko godina ovaj bi mogao biti najlošiji



POREČ -
Staro pravilo da ranije »padanje« uskrsnih blagdana znači i manji turistički posjet na »otvaranju« predsezone bit će u Istri i tijekom skorašnjeg Uskrsa potvrđeno. Blagdanski vikend, od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka, ove je godine od 25. do 28. ožujka, lani je bio malo prije polovice travnja, preklani malo poslije. Tih dva, tri tjedna razlike u ovo doba godine znače mnogo, jer, ruku na srce, ako nije sunčani i topli proljetni vikend, ima li doista valjanih razloga da turisti iz evropskog kontinenta pohrle baš na istarski dio Jadrana? Dobro, sportaši na pripremama, već tradicionalne rekreacijske grupe tenisača, prvi kampisti i nautičari (oni koji tu već imaju korijenje), poneki ljubitelj starina ili šetnji uz more i biciklističkog pedaliranja mirnom unutrašnjošću Poluotoka doći će »na svoje«, ali da se turistima osmišljeno nude neki atraktivni doživljaji… ne bi se moglo reći.
Istarski hoteli s dobrim wellnessom se mogu nabrojati na prste jedne ruke, malo je i onih s kvalitetnim grijanjem koje će za predstojeći Uskrs vjerojatno biti neophodno, ne postoji nijedno kompletno igralište za golf, nema programa kulturnog ili duhovnog turizma, nema atraktivnog šopinga…
Naravno, ništa manje važno nije pitanje cijena osnovnih turističkih usluga. Ovdašnje sigurno nisu konkurentne onima u Turskoj i Tunisu, pa ni u španjolskim 'lloretima'. Ni naša izvanpansionska usluga nije ni izborom, dijelom niti cijenama, povoljnija od konkurentske. Zabave unaokolo ima puno više nego u Istri, dobrih izleta također. I lijepe prirode ima i drugdje, povijesne baštine također, više ni cestovna blizina kontinentalnom srcu Evrope Istri nije prednost jer avioni za Tursku jeftino lete, a Dalmacija dobiva autoput.
U takvom ozračju ni dosadašnja polarna hladnoća po Evropi nije išla u prilog plasmanu istarskih turističkih kapaciteta za Uskrs. Malo ljudi uopće »šeće« po turističkim biroima, a potencijalni uskrsni putnici više razmišljaju o tropima ili skijanju nego Istri. Ipak, postoje već uhodane grupe, kanali prodaje i tržišta s kojih i ove godine Istra može očekivati »svoj« dio uskrsnog turističkog »kolača«.

Najviše bi uskrsnih posjeta trebalo biti u Plavoj laguni

O tome koje su to brojke i iz kojih zemalja anketirali smo prošlog tjedna marketinško-prodajne službe većine istarskih hotelijera. Ukupan broj procijenjenih dolazaka, kojem smo »napamet« dodali i male privatne hotele i pansione širom Istre, »vrti« se ispod 17 tisuća. U tri, četiri dana uskrsnog vikenda mogli bi ostvariti između 55 i 60 tisuća noćenja. U usporedbi s uskrsnim posjetima u posljednjih nekoliko godina ovaj bi mogao biti najlošiji. Podaci istarske Turističke zajednice kazuju da je lani od 9. do 12. travnja registrirano 20,6 tisuća gostiju koji su ostvarili 90,5 tisuća noćenja, preklani od 18. do 21. travnja došlo je također 20-ak tisuća gostiju, a noćenja je bilo 93 tisuće. Po datumu usporediv s ovogodišnjim posjetom je Uskrs 2003., tada je od 20. ožujka do 1. travnja bilo 18,4 tisuće turista i 68,5 tisuća noćenja.
Prema nacionalnoj strukturi gostiju na zapadu, a i na istoku Istre ništa nova. Doći će Nijemci, Talijani, Austrijanci, malo Slovenaca i naših i to je to.
Uza sve ograde koje nose procjene, posebno aktualne jer će službe prodaje bukirati smještaj do zadnjega dana, najviše bi gostiju za Uskrs trebalo biti u porečkoj Plavoj laguni. Prema informaciji koju smo dobili od Rajka Simića iz odjela prodaje, bit će otvoreni hoteli Laguna Materada, Laguna Park, Parentium, Plavi, Zorna i Delfin te kampovi Zelena laguna i Ulika. Očekuju 3.800 gostiju i oko 15 tisuća noćenja, mahom Talijana i Nijemaca.
Iz marketinga umaškog Istraturista Zoran Vucelić je javio da će otvoreni biti svi grijani hoteli – Sol Umag, Sol Koralj, Adriatic, Istra i nove depandanse Garden Istra. Prognoza posjeta je: nešto manje od tri tisuće gostiju, prvenstveno iz Austrije, Njemačke, Slovenije i Italije, te oko 10 tisuća noćenja. U rovinjskom Adria Resortsu, tvrtki koja »pokriva« bivši Jadran-turist i vrsarsku Anitu (po novome Maistru), očekuju 2.200 gostiju i 7.700 noćenja, po tržištima najviše iz Njemačke i Italije, pa Slovenije i Austrije. Prema obavijesti Damira Liovića, bit će otvoreni rovinjski hoteli Eden, Park i Adriatic te vrsarska Pineta, a od kampova Koversada i Porto sole na vrsarskoj i Veštar i Polari na rovinjskoj rivijeri.
Porečki Riviera holding će imati otvorene hotele Tamaris, Pical, Neptun i Diamant, apartmane Diamant, vile Lanterna i Lanternakamp. Nives Matić iz složbe prodaje javlja da očekuju oko 1.700 gostiju i oko 7.500 noćenja, prvenstveno Austrijanaca i Talijana te Nijemaca.
U Rapcu bi za Uskrs moglo biti oko 1.800 gostiju. Dvije trećine toga broja planiraju ugostiti u istoimenom dioničkom društvu »Rabac«, koje ovoga tjedna otvara prva dva hotela – Lanternu i Castora. Tijekom samih blagdana bit će otvoreni i hoteli Pollux. Marina i Mediteran te kamp Marina, a tada planiraju ostvariti oko 4.400 noćenja, saznali smo od Zorana Rajkovića. U susjednoj Maslinici, javila nam je Gabrijela Cvijin Kokot, bit će otvoreni hoteli Hedera i Narcis, očekuju 600-tinjak gostiju, uglavnom Nijemaca i Talijana te oko 1.800 noćenja.

Na Brijunima očekuju stotinjak gostiju

Zbog ranog Uskrsa i očekivano hladnijeg vremena u rovinjskom autokampu Valalta smatraju da će im za Uskrs doći tek 200, 300 »paušalaca«. Naime, objekte službeno otvaraju 23. travnja, pa će za uskrsne blagdane primati samo goste koji imaju parcele u cjelogodišnjem najmu, a uglavnom je riječ o Austrijancima i Nijemcima. Sličan broj gostiju očekuju u hotelu i kampu Valdaliso tvrtke Rovinjturist. Saša Škerla javio nam je procjenu o 700, 800 noćenja pretežno Talijana, pa Austrijanca i Hrvata.
Stotinjak gostiju očekuju i na Brionima, u hotelima Neptun i Istra, saznajemo od Vesne Danko Klunić iz NP-a Brijuni. Na obali »preko puta«, u valbandonskom turističkom naselju i kampu Bi Village ne računaju ozbiljno na ovogodišnji uskrsni posjet. Tek su izašli s predsezonskom ponudom na austrijsko i talijansko tržište, pa ako netko dođe…
U Rezidenciji Skiper, apartmanskom naselju kraj Umaga, neće za Uskrs biti gostiju. Razlog je jednostavan, sada ne planiraju otvoriti objekte, već tek oko 1. svibnja, veli Zorica Buršić.
Za razliku od priobalnih »sezonaca«, hotel Mirna u Istarskim Toplicama posluje tijekom cijele godine. Od Alenke Verbanac iz tvrtke Miamedica čuli smo da će za Uskrs imati 200-tinjak gostiju, većinom domaćih, te nešto Talijana i Slovenaca.
O procjeni za Uskrs pitali smo i jednog austrijskog specijalista za turistička putovanja u Hrvatsku. »Mi nismo prava adresa jer slabo radimo grupne aranžmane koji su najčešći za Uskrs, ali općenito se ne primjećuje velika potražnja, a pitanje je i što imamo, osim sportske rekreacije, prvenstveno tenisa, za ponuditi. K tome, ovdje je još hladno i malo Bečana ide po agencijama ili pita za putovanja na more. Tako ni interes za »prava« ljetovanja na Jadranu nije osobit. Naš je buking nešto lošiji od lanjskog u isto vrijeme. Utisak je da nakon lanjskih popusta u zadnji čas klijenti čekaju s rezervacijama«, rekao je Darko Pažanin, direktor agencije Adria reisen iz Beča (Glas Istre)
__________________
Citat:
MASTER
čuj lažljivče, kupi si četkicu za usta -ne zadovoljavaju higijenski mininum
e pa sad stvarno odustajem od dalnje aktvnosti na ovom forumu dok si na funkciji moderatora jer ovakva komunikacija je sramotna
baronx is offline   Reply With Quote
Old 16.03.2005., 08:10   #8
baronx
Registrirani korisnik
 
baronx's Avatar
 
Član od: 27.10.2004.
Poruka: 3.305
Default Odgovor na: O turizmu - općenito

Kampove nacionalizira država, neprocijenjeni okoliš hotela općinama i gradovima?

U Istarskoj županiji ima oko tisuću hektara neprocijenjenog turističkog zemljišta, u pravilu smještenog u građevinski superatraktivnim zonama. U njima kvadrat urbanizirane parcele vrijedi i stotine eura, pa ne iznenađuje da bi se tog enormnog bogatstva htjeli domoći i država i lokalne samouprave i vlasnici privatiziranih tvrtki koje ga koriste



Napisao Goran PRODAN

Za hrvatsko turističko priobalje, osobito ono istarsko, jedna od najvećih teškoća u pretvorbi i privatizaciji bilo je nejasno, čak i loše zakonsko uređenje toga koja zemljišta i po kojim uvjetima mogu ući u temeljni kapital novonastajućih ugostiteljsko-turističkih dioničkih društava. S jedne strane, nekim je firmama u nekim turističkim područjima u kapital procijenjeno i zemljište koje su svojedobno bez naknade dobile na korištenje od ondašnje lokalne samouprave ili koje je pomorsko ili javno dobro; s druge strane nekima (čak i istima) nije procijenjeno ni ono zemljište koje su pošteno, po tržišnoj cijeni od privatnih osoba kupile (jer je bilo u kampovima); s treće uz hotel i apartmane neke su firme dobile u vlasništvo i cijeli otok; a s četvrte nekima pak nije u pretvorbu ušlo ni zemljište ispod hotela!
Od prvog Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća prošlo je skoro 14 godina, a Zakon o privatizaciji ovog je tjedna navršio devet. U međuvremenu su iz Vlade, pojedinih političkih stranaka ili lobija hotelijerskih kompanija stizale inicijative i prijedlozi kako regulirati dvojbeni status tzv. turističkog zemljišta, ali svi su se rasplinuli prije nego što su ozbiljno ušli u saborsku proceduru.
Problem možda jest složen, ali ponajprije je riječ o čistim lukrativnim interesima različitih gospodarskih i političkih sfera. Naime, »neprocijenjeno« turističko zemljište mjeri se u desecima milijuna četvornih metara – u Istarskoj županiji oko tisuću hektara – u pravilu smještenih u građevinski superatraktivnim zonama. U njima se kvadrat urbanizirane parcele cijeni i u stotinama eura, pa doista ne iznenađuje da bi se tog enormnog bogatstva »svi« htjeli domoći: i država, i lokalne samouprave, i vlasnici privatiziranih tvrtki koje ga koriste.
Naravno, kao u svakoj priči gdje se više njih »kolje« oko iste kosti, zapravo slasnog komada mesa, čekanje ishoda u čekaonicu stavlja i poduzetnička ulaganja na tom zemljištu. Možda će buduće generacije biti zahvalne zbog takvog zaustavljanja turističkog razvoja – jer je on u aktualnom divljem kapitalizmu mogao generirati posvemašnju betonizaciju, odnosno hiperizgradnju na priobalnom kopnu i u moru, ali taj neriješeni status turističkog zemljišta u znatnoj je mjeri onemogućio i nužnu obnovu i podizanje kvalitete i ponude postojećih hotela, turističkih naselja i kampova.

Zemljišne igre bez granica

Žalosna je činjenica da je u ovim zemljišnim igrama bez granica, u kojima se nikad ne zna stoje li primjerice iza pretenzija države i grada/općine na isto zemljište i konkretni lobiji nekog kapitala, jedina koliko-toliko svijetla točka dio sudstva. Ono je, istini za volju, u ranoj fazi dijela zemljišnoknjižnih upisa vlasništva bilo i negativno uključeno i pridonijelo »zbrci«, ali posljednjih godina barem njegova drugostupanjska tijela u Istri (vijeća Županijskog suda) pokazuju konzistenciju u tumačenju »famoznog« članka 47. Zakona o privatizaciji, po kojem u pretvorbi neprocijenjene nekretnine pripadaju Hrvatskom fondu za privatizaciju, tj. državi. Ujedno stalno »prozivaju« zakonodavnu vlast da tu temu jasnije normira jer i dalje je potpuno neprecizan kriterij »tehnološke cjeline« po kojem bi na to zemljište mogle možda pravo polagati i privatizirane tvrtke koje na njemu ili uza nj imaju objekte.
Ovih dana iz resornog ministarstva dugog imena (mora, turizma, prometa i razvitka) procurio je nacrt novog prijedloga zakona o turističkom zemljištu. Novina je vidljiva već u nazivu koji »legalizira« jednu do sada razgovornu kovanicu kao što je »turističko zemljište«. Po njemu turističko je zemljište ono »za koje je prostornim planovima utvrđena ugostiteljsko-turistička namjena (zemljište u kampovima i turističkim naseljima)«. Već se tu javljaju upitnici što s urbaniziranim zemljištem koje je namijenjeno sportu i rekreaciji ili nekoj »mješovitoj izgradnji« budući da su te namjene u jadranskom priobalju najčešće »u funkciji turizma«. Pitanje je i po kojim prostornim planovima će to biti utvrđeno – sada važećim ili ranijim, primjerice, prije donošenja zakona o poljoprivrednom zemljištu i šumama?
Apsolutna novost je da se turističko zemljište proglašava dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku i uživa njezinu posebnu zaštitu. Ta je formulacija istovjetna onoj koja važi za poljoprivredno i šumsko zemljište, pa se nameću ozbiljna vlasnička pitanja. Naime, državni interes i posebna zaštita zapravo su ograničavajući čimbenici u raspolaganju takvim zemljištem.
I, doista, sljedeći članci, koji reguliraju turističko zemljište u kampovima, uvode podržavljenje tih nekretnina. Definirajući to zemljište kao ono koje je nužno za redovitu uporabu kampa kao smještajnog objekta, predloženi nacrt zakona određuje da je »zemljište u kampovima, čija vrijednost nije u cijelosti ili pretežitom dijelu procijenjena u društvenom kapitalu u postupku pretvorbe, odnosno privatizacije, vlasništvo Republike Hrvatske«. I ne podržavljuje se samo zemljište, nego i sve »što je na površini zemlje, iznad ili ispod nje izgrađeno, a namijenjeno je da tamo trajno ostane«, kao što to, uostalom, nalaže načelo jedinstva nekretnine.
U kampovima u kojima je vrijednost zemljišta u pretežitom dijelu ušla u temeljni kapital društva predviđeno je uspostavljanje suvlasničkog odnosa tvrtke i države. Sljedeći članak veli da tvrtke koje u kampovima imaju procijenjene objekte i/ili zemljište imaju pravo na koncesiju nad tim zemljištem na rok koji ovisi o vrijednosti njihovih nekretnina, a najviše na 30 godina. Kako se koncesijska naknada umanjuje za tržišnu vrijednost procijenjenih objekata, ovdje se sadržajno radi o nacionalizaciji, tako da će izlazak takvog prijedloga u javnost sigurno naići na negativne reakcije vlasnika, a i rasprave o njegovoj ustavnosti.
Suprotno od podržavljenja kampova, koji, valja i to istaknuti, predstavljaju ogromnu većinu neprocijenjenog turističkog zemljišta, za turistička naselja i hotele ponuđena su drugačija rješenja. Najprije se ispravlja potpuno nelogična nepravda nanesena tvrtkama kojima su u pretvorbu ušli objekti (hoteli ili druge građevine u turističkom naselju) bez zemljišta ispod njih. Po okrenutom načelu jedinstva nekretnine, onom istom po kojem su vlasnici privatnih kuća ukidanjem društvenog vlasništva postali i vlasnici zemljišta na kojima su sagrađene, i trgovačko društvo postaje vlasnikom zemljišta ispod njegovog objekta, doduše, samo u tlocrtnoj površini. Također, ako je trgovačkom društvu uz objekt procijenjen i dio parcele na kojoj se nalazi, to zemljište je njegovo vlasništvo. U oba slučaja potrebno je formirati nove katastarske čestice.
Nacrt ništa ne govori o naknadi koju bi aktualni vlasnici trebali platiti za sjecanje vlasništva nad zemljištem ispod njihovih objekata ili o povećanju vrijednosti temeljnog kapitala. Ako bi to bilo besplatno, onda je pitanje bi li onima koji su takvo zemljište kupovali od lokalne samouprave, kao primjerice Arenaturist ispod nekih svojih hotela u Puli, taj novac bio refundiran?

Pitanja puno, odgovora malo

Preostalo zemljište oko hotela i u turističkim naseljima na koje su tvrtke imale »pravo korištenja«, a nije procijenjeno u vrijednost njihovog temeljnog kapitala, postalo bi po ovom nacrtu vlasništvo jedinica lokalne samouprave – dakle, gradova i općina – na čijem se području nalazi. To ponegdje nisu velike površine, ali u većini istarskih turističkih područja jesu. Primjerice, na Lanterni, najvećem turističkom kompleksu na Jadranu, porečkoj tvrtki Riviera holding je u pretvorbeni kapital procijenjeno svega 55 tisuća četvornih metara zemljišta, a ona se kasnije, neosnovano, knjižila na još blizu dva milijuna kvadrata. Potonji bi, ovisno o tome je li zemljište u kampovima ili hotelsko-apartmanskom naselju, pripali državi ili Gradu Poreču, odnosno eventualnoj novoj Općini Tar-Vabriga.
Za razliku od raspolaganja zemljištem u kampovima, gdje je predviđena samo državna koncesija, zemljište oko hotela i u turističkim naseljima bi jedinice lokalne samouprave mogle neposrednom pogodbom prodati trgovačkom društvu koje je pravni sljednik društvenog poduzeća koje je na njemu imalo pravo korištenja, a radi formiranja uporabne zemljišne čestice objekta. Je li to dobra ideja u situaciji kad u javnosti preteže mišljenje da se »društveno« zemljište ne bi smjelo prodajom otuđivati? Zašto se i na ovo turističko zemljište ne protegne davanje u koncesiju kao kod onog u kampovima?
Utvrđivanje prava vlasništva nad turističkim zemljištem – je li ono i u kojem opsegu imovina poduzeća ili općine/grada – obavio bi ured državne uprave u županiji nadležan za poslove prostornog uređenja. Ograda u stjecanju prava vlasništva nad tim zemljištem su i prava koja pripadaju drugim osobama na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Koliko bi ti poslovi mogli potrajati te objektivno i dalje (za)kočiti ulaganja u turističke objekte, ozbiljno je razvojno pitanje.
Pitanja je oko ovog nacrta puno, odgovora malo. Do pomoćnika ministra turizma Roberta Pende, koji je nadležan za izradu radnog materijala, nismo uspjeli doći. Upućeni smo glasnogovornici Marini Halužan, koja nam je jučer kazala tek da je o nacrtu zakona ministar Kalmeta razgovarao s kolegicom Matulović-Dropulić iz resora zaštite okoliša i prostornog uređenja, ali da moraju održati još jedan međuministarski stručni sastanak prije izlaska u proceduru. Također, iako znamo da je privatnim kanalima tih pet stranica i 24 članka o ozakonjenju turističkog zemljišta stiglo na razne »turističke« adrese, komentare je nemoguće dobiti jer tekst nitko službeno nema. Možda u obliku u kojem je i do nas stigao neće ni biti upućen Vladi i stručnoj javnosti, a upućeniji smatraju da se to neće dogoditi prije svibanjskih lokalnih izbora. (Glas Istre)
__________________
Citat:
MASTER
čuj lažljivče, kupi si četkicu za usta -ne zadovoljavaju higijenski mininum
e pa sad stvarno odustajem od dalnje aktvnosti na ovom forumu dok si na funkciji moderatora jer ovakva komunikacija je sramotna
baronx is offline   Reply With Quote
Old 19.03.2005., 09:54   #9
Herostrat
Registrirani korisnik
 
Član od: 25.01.2005.
Poruka: 268
Default Odgovor na: O turizmu - općenito

Hrvatska - novo turističko odredište svjetskog jet-seta

ENGLESKA turistička agencija Global Hollidays poziva sve turiste da posjete Hrvatsku, koju opisuju kao najnovije mondeno ljetovalište najvećih zvijezda svjetskog jet-seta.
Pripadnici hollywoodskog jet-seta, među kojima su glumci Tom Cruise i John Malkovich, te čuveni redatelj i producent Steven Spielberg, zamijenili su Španjolsku s novim atraktivnom turističkim odredištem - netaknuom hrvatskom obalom, tvrde u engleskoj agenciji."Sa više od 1000 otoka i velikim brojem marina, Hrvatska je idealna za jahtaše, a kao najatraktivniji otoci ističu se Hvar, najpoznatiji po lavandi, zatim Korčula, rodno mjesto Marca Pola, te Brač sa svojim čuvenim vinima." - kazao je direktor Global Hollidaysa, David Brice.Oni koji za godišnji odmor planiraju posjetiti Hrvatsku Global Holliday svakako preporuča posjet Dubrovniku, kojeg opisuju kao jedan od najljepših gradova u svijetu.

Dobro zvuci,zar ne?
__________________
Bolje biti sretan nego pametan
Herostrat is offline   Reply With Quote
Old 19.03.2005., 14:57   #10
ALEŠ
Registrirani korisnik
 
Član od: 27.01.2005.
Poruka: 317
Default Odgovor na: O turizmu - općenito

sve ti je to super.ono o netaknutoj obali skoro više ne važi.i jaht turizam je prava stvar ako ti sistem valja,po drugoj strani oni KAO jet-set parkira se ti u susednoj uvali u more nabaca od pomadora,tampona i pelena....ujutro super obala i raj za ronilce.
na sverc upuca dvije orade kot domačina kupi litar maslinovog ulja i vino,sa sobom ima gajbu laškog i to ti je jaht turizam.
lp
ALEŠ is offline   Reply With Quote
Odgovor

Opcije na temi

Pravila
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off
Idi na forum:


Prikaz vremena: GMT +2. U trenutku učitavanja stranice, bilo je 10:02 sati.


Powered by vBulletin® Version 3.7.5
Copyright ©2000 - 2020, Jelsoft Enterprises Ltd.