Moj Novac -> Forumi

Moj Novac -> Forumi (http://www.mojnovac.net/forumi/index.php)
-   Gospodarstvo (http://www.mojnovac.net/forumi/forumdisplay.php?f=5)
-   -   Perspektive hrvatskog gospodarstva (http://www.mojnovac.net/forumi/showthread.php?t=4925)

pluton 23.10.2008. 00:08

Perspektive hrvatskog gospodarstva
 
Poljoprivreda i prehrana, lijekovi, pa i telekomunikacije, oružje ne proizvodimo. Naravno i energija. Ono što trebamo je ono što vrijedi kad prođe vrijeme lagodnog života.

Zar nisu banke i turizam, pa onda građevinari i brodari i bili ti koji su činili većinu prenapuhanog balona ? Koji su odradili najveći rast ? I bez krize bi se ispuhali. Brodari su malo specifični pa ih ne bi ipak trpao u isti koš, ali i oni su debelo rasli pa se nitko nije onda bunio.

pluton 23.10.2008. 00:20

Odgovor na: Perspektive hrvatskog gospodarstva
 
Što mi to danas uopće imamo osim banaka, građevine, turizma i trgovine na kojom nam se zasniva BDP ? Što će biti s time ako kriza bude dugotrajna. Napisao sam to isto kad je crobex bio puno jači, a pišem i sad.
I mene kao i druge lupa ova kriza po džepu, ništa nije pošteđeno. Ali ne možemo izbjeći stvar da nam je gospodarstvo nikakvo i da nemamo podloge za neki zdravi rast.
Nisam pesimist, samo realist. A realnost je takva da ćemo trebati velike promjene ako želimo preživjeti. Nama još nije niti došlo na naplatu. Burza sada poprima obrise onoga što nas čeka u realnom svijetu.

uskok 01.11.2008. 01:18

Odgovor na: Perspektive hrvatskog gospodarstva
 
Kako tumacis cinjenicu da je Hrvatska dostigla Cesku u BDP po stanovniku i da je od svih istocnonjemackih zemalja uz Cesku odmah iza Slovenije koja je jedina ispred nas sa 80% vecim BDPom ?

Dex1 01.11.2008. 11:10

Odgovor na: Perspektive hrvatskog gospodarstva
 
Bilo jučer na tv-u, neznam koja emisija, gdje se razglabalo o ekonomiji Hrvatske i slavoniji. Krajem prošle godine sam slićan razgovor vodio sa kolegom na poslu. Slozili smo se da Hrvatska ima strašan potencijal u poljoprivredi. Izgleda da samo Todorić to vidi a vlada zbunjena ko malo dijete.
Pa zaime božje nek netko prenese Sanaderu da se sva ta prazna polja po slavoniji poćnu obradivati, nek daju poticaje. Novac će im se višestruko vratiti kroz par godina pa će onda moći nastaviti s kapitalnim investicijama poput onog mosta koji se prošle godine spominjao.

stallkerman 01.11.2008. 11:17

Odgovor na: Perspektive hrvatskog gospodarstva
 
Citat:

uskok (Post 451973)
Kako tumacis cinjenicu da je Hrvatska dostigla Cesku u BDP po stanovniku i da je od svih istocnonjemackih zemalja uz Cesku odmah iza Slovenije koja je jedina ispred nas sa 80% vecim BDPom ?

...možda zaduživanjem i rastom duga na 35 milijardi € (90% GDP), od toga 20 milijardi € u zadnjih 6-7 godina... od čega je veći dio završio u građevini i nekretninama... ??? ...biti će zanimljivo vidjeti kako će se održati stopa rasta uz servisiranje postojećeg duga u znatno nepovoljnijim financijskim uvjetima i otežanom refinanciranju... čini se da trenutno deleveraging process nije odmakao daleko od početne faze... kraj sljedeće godine će pokazati pravo stanje...

noe 02.11.2008. 08:56

Odgovor na: Perspektive hrvatskog gospodarstva
 
http://www.novilist.hr/default.asp?W...3286328592863J

KRIZA I HRVATSKA: ŠTO ČEKA HRVATSKU U 2009. NAKON ŠTO JE VELIKA FINANCIJSKA KRIZA UZDRMALA I EUROPSKU UNIJU I BALKAN

Recesija ili prezaduženost
Vlada ne može računati na siguran izvor novca i morat će se prezadužiti. Unatoč nabujalim vanjskim i unutarnjim rizicima, Vlada još glumi optimizam
Može li Hrvatska – iako je zbog kronično visokog deficita u vanjskoj trgovini i bilanci plaćanja prema inozemstvu, krajnje ranjiva na vanjske financijske šokove – proći lišo? Za razliku od najrazvijenijih zemalja svijeta, koje su nakon niza velikih bankrotstava posegnule čak i za velikim nacionalizacijama posrnulih banaka i kompanija, Hrvatska ni u 2008-oj neće biti u recesiji, ali će se već u skorim pripremama državnog proračuna za 2009-u suočiti s izborom između dvije crne varijante: ili će i ona u recesiju, ili u – vanjsku prezaduženost.
Da bi izbjegla recesiju (što znači da bi, umjesto recesijskog – nultog, i dogodine ostvarila povećanje bruto-proizvoda, od najmanje 2,5 posto), Hrvatska bi morala povećati svoj izvoz robe i usluga za najmanje 30 posto, te istodobno smanjiti uvoz robe i usluga za najmanje deset posto, ali je na kratki rok i jedno i drugo nemoguće. Hrvatske su državne financije visoko ovisne o uvozu i domaćoj potrošnji, pa će ih – potraje li malo dulje – već dobrano uzdrmati i najnovije pojeftinjenje nafte na svjetskom tržištu. Istodobno, velika je kriza zapljusnula sva tržišta na koja hrvatske kompanije izvoze svoju robu, podjednako snažno i u Europskoj uniji, i u jugoistočnoj Europi, pa će biti veliki uspjeh ostane li hrvatski izvoz na ovogodišnjoj, slabašnoj veličini i tržišnoj vrijednosti.

Šukerova glavna dvojba
Ako bi se Šukerova ekipa u Ministarstvu financija odlučila za koncept oslanjanja na vlastite snage, tada bi u proračunu za 2009-u morala smanjiti državnu potrošnju za najmanje pet posto u odnosu na ovu godinu, da bi sam proračun dovela u stabilnu ravnotežu. Na kome bi mogla uštedjeti? Ako je zakonima unaprijed određeno više od 80 posto državne potrošnje, a odlučila podmiriti nabujale potrebe za djelotvornijim policijskim i pravosudnim sustavom, te još stvoriti i moćne financijske rezerve, za spašavanje strateških hrvatskih kompanija u slučaju prelijevanja krize i na Hrvatsku, tada bi sama, štedeći i smanjujući državnu potrošnju, i to uoči skorih lokalnih izbora, aktivirala socijalnu bombu s nepredvidivim učincima.

Alternativno, ako HDZ želi učvrstiti svoju vlast na svim razinama, ako želi pobijediti u ratu protiv mafije, ako želi ubrzati i završnicu hrvatskog priključivanja Europskoj uniji (unatoč najnovijim negativnim ocjenama iz Bruxellesa i Londona, ili baš zato), tada bi Vlada morala pokrenuti ili veliko okrupnjavanje preostale izvozne ponude, ili ubrzati završnicu prodaje preostale državne imovine stranim investitorima, ili se znatno, dodatno zadužiti kod stranih banaka, radi refinanciranja svih dospjelih rata inozemnih dugova, i nužnog financiranja državnih investicija, te pokrivanja manjka u državnom proračunu i bilanci plaćanja prema inozemstvu.

Budući da dogodine Vlada ne može računati ni na kakvu novu rekordnu turističku sezonu (zbog recesije u Europi), a nema više pri ruci kvalitetne državne imovine, koju u kratkom roku može skupo prodati, niti preko noći može stvoriti cijelu mrežu izvoznih brendova za osvajanje tržišnih niša u EU-u i širom Balkana, ne ostaje joj drugo, nego da se – prezaduži.
Vanjski dug 40 milijardi eura

Budući da bolju opciju nemaju ni mnoge ovdašnje kompanije, a ni ovdašnje banke (čije su matične kuće na domicilnim tržištima izložene recesijskom stezanju potražnje), kao ni građani (koji će uz smanjenu kupovnu moć plaća teško uredno vraćati dospjele dugove bez novih, ali skupljih zajmova), visoka je vjerojatnost da će Hrvatska dogodine održati nelošu stopu rasta BDP-a od 2,5 do možda i malo više od tri posto, ali da će istodobno udariti u plafon prezaduženosti. Jer, u toj je varijanti proračunske i proturecesijske politike posve izvjesno, da bi hrvatski vanjski dug na kraju 2009-e iznosio blizu 40 milijardi eura, ili podjednako vrijednosti godišnjeg BDP-a!

Za otplatu – sedam milijardi eura

Hrvatskoj dogodine za otplatu dospijeva blizu sedam milijardi eura vanjskog duga, i to u okolnostima rekordnog vanjskotrgovinskog i platnobilančnog manjka, te nakon što je prodala i gotovo polovinu svoje najzlatnije koke, INA-e. Dakle, nema tih viškova iz kojih bi se vratio taj dug, nego će trebati uzeti nove, skuplje zajmove za otplatu starih, nešto jeftinijih. Ali, unatoč nabujalim vanjskim i unutarnjim rizicima, Vlada još glumi optimizam, koji je katkad vrlo koristan, ako treba suzbiti samo psihološku, prolaznu paniku. No, za prevladavanje enormnih vanjskotrgovinskih i platnobilančnih manjkova, te rastućeg vanjskog duga, osmjesi i lijepe riječi ne mogu pomoći ni onima koji ih izgovaraju, ako uz njih ne promoviraju i radikalno novu, razvojnu i fiskalnu politiku.
Najnovije procjene Ministarstva financija glase: hrvatski će se BDP dogodine povećati od 3,5 do 4 posto, a proračunski će deficit biti manji od jedan posto, možda i blizu ništice (kako reče ministar Šuker). Vlada neće odustati ni od modernizacije cesta i željeznice, jer bi ti javni radovi mogli biti glavna proturecesijska poluga, ali i najveći usisač rastućeg vanjskog duga. Ipak, i Konjunkturna analiza Privrednog vjesnika, kao i analize vodećih banaka u Hrvatskoj, upućuju na skromnija očekivanjima, prema kojima bi Hrvatska postigla veliki protukrizni uspjeh, ako bi dogodine ostvarila rast BDP-a od 2,5 do tri posto, održala inflaciju ispod deset posto, uredno vratila sve dospjele dugove, te uz manji pad kupovne moći plaća i mirovina, održala nelošu zaposlenost.

Ne treba nam pomoć MMF-a

Nakon što je pomoć MMF-a zatražio veći broj, donedavno tranzicijskih zemalja, od Islanda i Mađarske do Srbije i Ukrajine, Reuters je prije nekoliko dana objavio, da bi i Hrvatska za prevladavanje krize mogla zatražiti financijsku pomoć Međunarodnog monetarnog fonda. No, u HNB-u procjenjuju da za takvo što nema potrebe. »Niti smo ih tražili, niti ćemo ih tražiti«, odlučni su u središnjoj hrvatskoj banci. Povlačenje MMF-ovih pozajmica, kako prenosi časopis Banka, značilo bi otvaranje novih aranžmana sa MMF-om, a za to nema potrebe, smatra HNB. Ministarstvo financija za sada se nije stiglo izjasniti o navednim špekulacijama. Podsjetimo da je guverner HNB-a, dr. Željko Rohatinski, na konferenciji Zagrebačke burze u Novigradu rekao da je, zahvaljujući mjerama središnje banke, hrvatski bankarski sustav stabilan, stopa adekvatnosti kapitala banaka iznad europskog prosjeka, a devizne rezerve dovoljno visoke.

GOSPODARSKI PORTRET HRVATSKE U 2009. GODINI
Povećanje BDP-a - u najboljem slučaju + 2,5 %
Otplata vanjskog duga - 6,9 milijardi eura
Povećanje vanjskog duga - sa 36,5 na 40 mlrd. eura
Pad kupovne moći plaća - najmanje 3 %
Poskupljenje zajmova - najmanje 1,5 postotni bod
Inflacija - od 5 do 10 %
Smanjivanje zaposlenosti - oko 2,5 %
Cijene nekretnina - od stagnacije do blagog pada
Izvori prognoza: Vlada, Konjunkturna analiza Privrednog vjesnika, analize banaka, 10/2008.

uskok 08.11.2008. 00:55

Odgovor na: Perspektive hrvatskog gospodarstva
 
“U poziciji smo da štampamo kune, ali ne daju nam da štampamo eure, rekao je guverner Rohatinski". On predvidja rast godspodarstva od samo 2% a prosjecnu inflaciju cijena 3,5%.

Rovie 10.11.2008. 21:14

Odgovor na: Perspektive hrvatskog gospodarstva
 
Zanimljivo, javio se Polančec s prognozom rasta u 2009. od 3,8-4,5%. Naravno da mora biti optimističan za javnost, ali prognozirajući dvostruko veći rast od onog kojeg je predvidio Rohatinski zvuči mi neozbiljno, tj. smiješno.

stallkerman 16.11.2008. 16:48

Odgovor na: Perspektive hrvatskog gospodarstva
 
Nema kredita za brodogradnju i HAC

Datum objave 16.11.2008 07:09
Zadnja izmjena 16.11.2008 07:09

--------------------------------------------------------------------------------
Vijesti | Detalji

Nema kredita za brodogradnju i HAC
Piše: Nevenka Horvat, Nikola Jelić

--------------------------------------------------------------------------------




RIJEKA, ZAGREB - Svim brodogradilištima, osim Uljanika, hrvatske su banke zatvorile kreditne linije. Doznajemo da 3. maj, primjerice, ne može doći do već ranije odobrenih 10 milijuna eura kredita PBZ-a, a trogirski škver ne može podići iz HBOR-a vlastita avansnom uplatom pristigla sredstva.

Banke s druge strane traže od škverova da im plate dospjele kreditne obveze, no ovi su im otvoreno rekli - novca nemamo. Situacija između brodogradilišta i banaka nikad nije bila napetija i, kako stvari stoje, direktno će se morati umiješati Vlada. Idućih dana očekuju se tvrdi pregovori, no to je samo jedna od otvorenih fronti između banaka i kreditnih korisnika.

Neočekivani problem

Garancije:

HAC i HBOR nisu dobili kredite iako su imali i državna jamstva
Škveranima, kojima je voda već ionako preko grla, blokada izvora financiranja novi je i neočekivani problem koji im je sada i najveća opasnost. Bez kredita neće biti za plaće, ni sve druge potrebe, staje proizvodnja, a to doslovno urušava brodograđevne sustave. No financijski izvori ne zatvaraju se samo za brodogradnju. Jednako važna djelatnost cestogradnja također je suočena s nemogućnošću dobivanja novih kredita, a čak ni HBOR nije uspjela osigurati novac na inozemnom tržištu. Hrvatske autoceste (HAC) nisu uspjele dobiti 200 milijuna eura kredita potrebnog za tekuće financiranje. HAC je na komercijalnom tržištu kredita dobio odbijenicu iako je novac tražio za projekt koji ima jamstvo države, na što je jučer u Dubrovniku upozorio i šef HNS-a Radimir Čačić.

- Ni državna jamstva više nisu dovoljna da bi HAC dobio kredit za projekt gradnje autoceste prema Dubrovniku. A prije su se banke međusobno nadmetale koja će nam ponuditi povoljniji kredit pa smo raspisivali natječaje za kredite - komentira Čačić. Iako razlog takvog zaokreta vidi i u financijskoj krizi zbog čega su banke postale puno opreznije prilikom plasmana novca, Čačić tvrdi kako je za to kriva i vlada koja je ponudila loš i preskup projekt gradnje autoceste.

Bez ijedne ponude

Brodogradnja:

3. maj ne može povući ni kredit koji mu je PBZ ranije već odobrila
HBOR je na inozemnom road-showu pokušao osigurati 330 milijuna eura za svoje projekte u Hrvatskoj, ali nije dobio nijednu ponudu banaka, dakle nitko nije pokazao interes da dade novac HBOR-u. Nije pomoglo ni to što je i HBOR imao državna jamstva. Hrvatsko gospodasrstvo već osjeća posljedice. Na margini opatijskog skupa ekonomista čulo se da je HBOR nekim korisnicima svojih kredita poslao obavijesti da se privremeno obustavlja isplata već odobrenih zajmova za razvoj poduzetništva.

- Ako se ni uz državna jamstva ne može dobiti novac, to je velik problem i upozorenje. Jer to znači da banke prestaju plasirati novac prema Hrvatskoj zbog svojih problema ili prestaju zbog loše situacije u Hrvatskoj - komentira predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić.


...situacija uopće ne izgleda ni malo dobro ...i ukoliko je sve istinito (jer na žalost od oficijelnih institucija, čast iznimkama, u pravilu se ne može dobiti niti pravodobna informacija, a često niti istinita... što bi rekao jedan veteran političkog establishmenta i moralna vertikala društva sa ovih prostora..."mi nikada ne lažemo, samo možda ponekad govorimo neistinu") ... nema sumnje, teško će se izbjeći ozbiljni lomovi... u pitanju je puno radnih mjesta, kooperanata, ljudskih sudbina... kontinuirano uklanjanje problema pod tepih, neće ih sigurno riješiti, ali će konačno suočavanje sa istinom biti neizmjerno bolnije i skuplje...

Spin 21.11.2008. 20:25

Odgovor na: Perspektive hrvatskog gospodarstva
 
Ja ne kužim zbog čega naši vlastodršci uporno se trude zadražati brodogradnju, a činjenica je da nam je upravo brodogradnja jedan od najvećih utega koji nas vuće u sve dublji glib. Zbog čega Ameri i Nijemci mogu reći svojim autoindustrijama nema para, snalazite se kako znate, premda je autonidustrija i u jednoj i u drugoj zemlji okosnica sveukupnog gospodarstva. Pa ne mogu vjerovati da nama naša brodogradilišta više znače nego li Amerima Detroit ili Nijemcima Opel? Kako Sanader ima obraza kompletnu Hrvatsku prisiljavati na stezanje remena, kresanje plaća, smanjivati proračun, a istovremeno škveranima obećavati da se ništa ne brinu. Ja tog čovjeka u zadnje vrijeme stvarno ne kužim. Em lupa kojekakve gluposti pa se sutradan demantira ili nijeće da je išta rekao, em priča nesuvislo i nepovezano, kao da nije svjestan situacije. Ako ova neizvjesnost i kriza potraju ja mislim da to Sanader neće izdržati jer nije u stanju sve konce držati pod kontrolom jer o ekonomiji nema pojma, a u nikoga nema povjerenja i neda da bilo što samostalno naprave. Jednog dana će samo planut kao hepo kocka i završit kod kolege mu Mesića u Vrapču.

:)


Prikaz vremena: GMT +2. U trenutku učitavanja stranice, bilo je 05:43 sati.

Powered by vBulletin® Version 3.7.5
Copyright ©2000 - 2018, Jelsoft Enterprises Ltd.