PDA

View Full Version : Crna Gora


Pages : 1 [2] 3 4 5 6 7 8 9

BURZA5
28.12.2005., 10:15
Ma dobro to, ali mene zanima čisto da vidim prvih deset ili osnovne podatke kao i kod nas u SDA.Postoji li još neka adresa, kao npr, CRHOV u Srbiji, da se vide neki osnovni podaci o poduzeču i vlasničkom ustroju?

presvetli
28.12.2005., 17:06
Zasad ne postoji. Daj im vremena.

mtrtnik
28.12.2005., 22:57
Pitaj u svojoj brokerski kuči, možda oni imajo nešto.

BURZA5
29.12.2005., 21:11
Evo ja ću za još koji mjesec, a možda i prije započeti trgovanje u regiji.Čini mi se da je najbolje u CG.Jer je valuta EUR i nema dodatnih konverzija i pljačke kao i ženidbe od strane banaka kod konverzija valuta i inflacija je daleko manja od one u Srbiji....Kad rasprodam neke pozicije u Hr.
Čini mi se da če i HAAB uskoro započeti tamo trgovanje jer im je kao banci dato odobrenje za rad u CG.Prema tome nevidim razloga da to ne omoguče.
Kod njih imam otvorene i račune, ali trenutno ne trgujem jer sam promijenio brokere.Bili su skupi.Za vani če biti dobri čini mi se.
Promatrajuči Nex montenegro i Montenegroberzu:
Koliko vidim na nekim pozicijama je pametnije staviti nalog na kupnju i čekati jer je su razlike ask-bid 100 % i više, dok na nekima se može povoljnije kupiti jer je ta razlika manja.Iako to nije nužno i jedini kriterij.Ali razlike od 100 % i više su ipak malo previše na blef.
Osim ovih 'najpopularnijih' budite slobodni i preporučite mi na promatranje i neke manje popularne 'skrivene'.Kao i svoja iskustva na private ili ovako.

Mislim da nebi bilo loše povezati se što se tiče informacija.
Nekoliko članova od kojih če svaki biti specijaliziran za određeno područje ili državu.
Jer ovo su jako kompleksne stvari, koje bi trebalo uz uzajamno povjerenje pojednostavniti u cilju boljitka i zarade svih koji bi to koristili.
Nešto kao baza podataka ili sl.Mislim da nebi bilo loše.
Npr 5 članova, svaki skuplja svoj dio, ali informacije iz 'baze' koriste svih 5.
Mislim da suradnja u takvom ili sličnom obliku nebi bila loša.
Korištenje informacija bez ikakvih drugih dogovora ili manipulacije.Ako me shvačate što mislim.
Poanta:
1.Lakša i brža i bolja dostupnost informacija čime bi se došlo do više vremena za donošenje potebnih odluka uz ulaganja ili više slobodnog vremena....
Nešto kao partnerstvo više partnera s time da se dijele samo informacije.(kasnije več po potrebi) :)

BURZA5
31.12.2005., 16:52
Evo nešto o akcijama,trgovanju i brokerima izvan CG koji če moći trgovati u CG:
http://www.pobjeda.co.yu/naslovna.phtml?akcija=vijest&id=78966

''....Sve veća internacionalizacija i standardizacija našeg tržišta je dio plana za narednu godinu, tako da će, nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o HOV, na Montenegroberzi početi da trguju i brokerske kuće osnovane van granica naše zemlje, o čemu je već postignut dogovor.''

A dobra je i ova adresa, iako barem kod mene ponekad ne radi baš najbolje.
Web sadržaj u Crnoj Gori:
http://crnago.com/ :thumbsup:

BURZA5
01.01.2006., 23:50
Sve mi se vidi da ču u Crnoj Gori morati ulagati više na blef, uz minimum podataka jer oni baš i nisu dostupni.Gdje pronači izvještaje?
Na Privrednom sudu-pa čemu im služi stranica onda uopče-za sticanje pozitivnih dojmova ili šta....
Ali to i jest čar ove igre.Budi hrabar i odigraj s minimumom maksimalno!
Jel ima netko da pomogne ili ste svi zaspali?
Pomozite.

igor
03.01.2006., 22:26
Pridružujem se apelu Burze5, ja bih slijedeći tjedan isto tako trebao obaviti kupnju nekoliko vrijednosnih papira u CG, pa bih rado čuo preporuke poznavatelja...

bor
03.01.2006., 22:37
Zar uistinu nitko od Vas ne kupuje u Srbiji?

putnik
03.01.2006., 22:42
Sve mi se vidi da ču u Crnoj Gori morati ulagati više na blef, uz minimum podataka jer oni baš i nisu dostupni.Gdje pronači izvještaje?


Pa i mene muče slična pitanja.
Ono malo sto ima sam iskopao, ulozio i od onda vrlo malo dokupljivao. Zapravo sam vrlo nezadovoljan jer sam ulagao na temelju dosta poluinformacija pa ni trenutno stanje portfelja niti nije tolko lose.
Uglavnom do daljnjega na čekanju, a dodatna lova na perspektivnija trzista.

BURZA5
04.01.2006., 00:24
Zar uistinu nitko od Vas ne kupuje u Srbiji?
Rado i uz malo više informacija odmah dolazim.Pretpostavke su tu, ali fali mi znanja.Mogao bi netko postaviti koji izvještaj ako ima viška pa da preuzmemo ili ja neznam kako i gdje da ih pronađem.A i ovi iz HAAB-a ni sami neznaju kad če se i oni upustiti u trgovanje pa da idem preko njih, kad več imam devizni otvoren kod njih.(Prvo ide leasing, a onda če vidjeti kako se sve bude razvijalo dalje.)
Svaka pomoč je dapače dobrodošla. :thumbsup:

bor
04.01.2006., 00:30
A i ovi iz HAAB-a ni sami neznaju kad če se i oni upustiti u trgovanje pa da idem preko njih, kad več imam devizni otvoren kod njih

Ne razumijem te što pričaš, pojasni, pa preko njih Hypo brokera možeš tamo trgovati, pa pitaj njih za to i to traje već duže vrijeme. Kakve želiš izvještaje?

BURZA5
04.01.2006., 00:47
Misim na trgovanje u Crnoj Gori.
Izvještaje, financijske o poduzečima.Gdje ih mogu nači što se tiče Srbije i Crne Gore?

niki
04.01.2006., 01:04
Crnogorci ostaju vjerni tradiciji pa ne trguju ovaj tjedan...treba se malo i odmorit!

tinki
04.01.2006., 10:51
bok forumasi
Pocetnik sam na burzama pa bih pitao
koliko novaca ulazete u burzu CG,
mislim ako nije tajna,cisto da se znam orijentirati :)

BURZA5
04.01.2006., 17:45
Bor imaš li šta za reči onda?
Nove stranice su tu: http://www.belex.co.yu/ za pohvalu!

Monk
04.01.2006., 20:30
Nije loše u odnosu na prije, malo me boje bodu.
Beogradska burza je bila okej jer kad sam tražio, mogao sam naći skoro sve važnije podatke, i što je bitno, koliko toliko s ne prevelikim vremenskim odmakom.
Bilo je nekih najava da će Banja Luka probati poboljšanje u području transparentosti u 2006. godini.
Sad su oni na redu, čekamo.

BURZA5
04.01.2006., 21:42
Poslao sam mail crnogorcima u vezi više podataka, fin. izvještaja....koje svakako moraju omogučiti svima na uvid.Čini mi se na CDA.

Na Beogradskoj je sad barem bolje to što vidiš cijene na banneru i to čak u više kolona.Lijepo po meni.Prije je stranica bila mala, ali dobro i to kako kome odgovara na kojem kompu.

BURZA5
04.01.2006., 22:48
Evo jedan nadasve zanimljiv i poučan tekst kojeg vrijedi pročitati, a tiče se crnogorske nezavisnosti.Šta se sve događalo od 1990 do danas?
''Crna Gora hoda po mukama''
http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Ekonomija&datum=2006-01-04&clanak=42477

matematic
10.01.2006., 11:04
Crna Gora ulazi u posebno turbulentno razdoblje,to bi trebalo imati na pameti.

EKSKLUZIVNO: Ekspert pariskog Instituta za bezbjednosne studije EU Džudi Bat za Republiku o referendumu
Zastoj u pregovorima može biti veoma skup

Kompromis dvije strane u Crnoj Gori o uslovima referenduma je ključan i potreban. A što se stava EU tiče, od kraja prošle godine jasno je da su odlučili, pošto ne mogu spriječiti referendum, da im prioritet bude da se referendum sprovede u smirenoj atmosferi, ne bi li sve strane smatrale legitimnim njegov rezultat - ocijenila je u intervjuu za Republiku ekspert pariskog Instituta za bezbjednosne studije EU Džudi Bat. Povodom zahtjeva dijela opozicije da uoči referenduma dobije koministarsko mjesto u policiji i kourednička mjesta državnih medija, Bat je rekla da u dijalogu svi treba da se vrate natrag sa maksimalističkih zahtjeva, kao i da su spremni da se nađe brzo rješenje

- Mogućnost postizanja dogovora zavisi od toga da li opozicija želi da zauzme razumnu ulogu onoga ko smiruje situaciju, ili da li žele da vječno održe stanje državne neizvjesnosti, što nije dobro. Dogovor zavisi i od Vlade, koja treba da ispuni neke od zahtjeva opozicije
- Ako bude zastoja u pregovorima, jer neka od strana ne pristaje na kompromise, mislim da će EU, jednostavno, svima u Crnoj Gori ukazati na trošak zbrkanog referenduma, uz sporove. A trošak će, sigurno, biti rušenje procesa pregovora o stabilizaciji i pridruživanju.
- Mislim da je Lajčak odličan izbor za medijatora između dvije strane. On je prilično razuman čovjek i ne mogu da se sjetim ko bi bio bolja osoba za ovaj zadatak.

POLITIKA

Željka Radulović - Nenad Zečević

energ-tel
10.01.2006., 23:11
Evo vec par dana mogu se besplatno citati "Vijesti" http://www.vijesti.cg.yu - vjerojatno najbolje dnevne crnogorske novine, inace se placa pristup clancima. Dok ponovo ne "poprave" web - uvedu placanje iskoristite (moze se pogledati i arhiva).

Iako nakon otvaranja homepage stranice u dodatnom prozoru je obavijest o nuznoj preplati! novine za sada mozete citati bez preplate.
Evo jedan jucerasnji clanak o "Elektroprivredi Crne Gore" http://www.vijesti.cg.yu/arhiva.php?akcija=vijest&id=186834

BURZA5
10.01.2006., 23:24
Zbilja, vidi vidi....
Dobro da si rekao.A več sam se ponadao da če to i ubuduče biti moguče.

Ante2
10.01.2006., 23:58
Evo jedan jucerasnji clanak o "Elektroprivredi Crne Gore" http://www.vijesti.cg.yu/arhiva.php?akcija=vijest&id=186834
Tvoj link ne prenosi cijeli članak, već samo zadnji dio članka, dio članka koji nedostaje glasi:

SRĐAN KOVAČEVIĆ SMATRA DA BI NAJJAČE FIRME BILE ZAINTERESOVANE ZA KUPOVINU ELEKTROPRIVREDE CRNE GORE

Pravi trenutak za privatizaciju

Nikšić(MINA-BUSINESS) - Cijena električne energije na međunarodnom tržištu brzo raste i, ukoliko bi crnogorska Vlada odlučila da potpuno privatizuje Elektroprivredu Crne Gore (EPCG), privukla bi najjače firme iz te oblasti, smatra izvršni direktor kompanije Srđan Kovačević.
- To bi bio toliko interesantan posao da bi se pojavili najjači igrači, kao što su E.ON i EDF. Cijena struje je prošle godine porasla oko 25 odsto, što znači da će biznis sa električnom energijom biti unosan - rekao je Kovačević u intervjuu agenciji Mina-business.
On je podsjetio da su kroz privatizaciju pljevaljske Termolektrane pojačani kontakti sa velikim evropskim kompanijama, italijanskim ENEL-om, austrijskim Ferbundom, Holdingom Slovenačke Elektrane (HSE), Norveškom elektroprivredom (NTE) i češkom elektroenergetskom zajednicom (ČEZ).
- To su veliki igrači čak i za zapadnoevropsko tržište, a ENEL i Ferbund su prilično agresivni. Oni kažu da ih interesuje cijela EPCG - kazao je Kovačević, dodajući da su i Slovenci zainteresovani.
Vlada je ove godine planirala da, pored TE, privatizuje i pet od ukupno sedam malih elektrana, Podgor, Rijeku Crnojevića, Rijeku Mušovića, Lijevu Rijeku i Šavnik.
EPCG, prema riječima Kovačevića, ima vrijednu imovinu, kao što su, na primjer, hidroelektrane Perućica i Piva.
- Piva za šest sati rada prihoduje oko 400 hiljada eura, a slično je i sa HE Perućica. Crna Gora, praktično, nema bolje dvije fabrike - ocijenio je Kovačević.
Govoreći o planovima EPCG za ovu godinu, Kovačević je najavio nekoliko projekata, među kojima nastavak modernizacije i rekonstrukcije HE Piva i Perućica.
On smatra da EPCG može da se razvija i na polju telekomunikacija.
- Slovenačka elektroprivreda, na primjer, ravnopravno daje u zakup svoje telekomunikacione kanale kao Telekom. Norveška elektroprivreda je napravila takav telekomunikacioni sistem koji podrazumijeva ne samo telefone nego i prenos TV signala i Interneta - saopštio je on.
------------------------------------------------

Samo tvrdnja iz članka: "Piva za šest sati rada prihoduje oko 400 hiljada eura" je nerealan (netočan) po mojoj procjeni, koliko bi tek zaradila bila u cijeloj godini!

lutonjica
11.01.2006., 12:47
Nakon češkog odustajanja Lavčević opet u igri za HTP Boka (http://www.poslovni.hr/2723.aspx)

igor
11.01.2006., 18:20
Može li mi netko s iskustvom reći kako u praksi izgleda trgovanje u CG, rečeno mi je da su večina transakcija koje se bilježe na burzi aplikativne, što bi značilo da, ako se da nalog nekom brokeru, on ga baš ne proslijedi na burzu, nego prvenstveno gleda da li ga on može kod sebe u kući realizirati, što otežava trgovanje.

Ne znam koliko je to tako?

SAJONAC
12.01.2006., 09:39
Bilo nekad. Računao sam statistički i negdje do ljetos učešće aplikacija je bilo oko 90 %. Od tada je situacija počela da se mijenja. Kako su rasli prometi, sve manje je i aplikacija bilo. Ovih dana su aplikacije i čišćenje izjednačene, nekad se i više sa burze kupi, nego li se rade aplikacije.

Ali to je sve vec viđeno i na ostalim tržištima u razvoju, u početnim fazama.

energ-tel
13.01.2006., 21:39
Licencu za mobilnu telefoniju na Kosovu i Metohiji dobiće tri kompanije, francusko-kosovska Valja 900, Internet provajder Ipko net i crnogorski Telekom, piše danas Glas javnosti
http://www.pobjeda.co.yu/arhiva.phtml?akcija=vijest&id=79644

BURZA5
14.01.2006., 12:00
Interesantna iskustva manipulacije akcijama iz Srbije:
''Kume, obaraj cenu akcija''
http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=5&status=jedna&vest=84069&datum=2006-01-14

boriss_com
14.01.2006., 12:37
Akcije TECG su malo skocile, niko ne prodaje ispod 3.60.
Mozda zbog vijesti o dobijanju licence za mobilnog operatera na Kosovu ili neko ima podatke o poslovanju za 2005?
Nemam informacije ko prodaje za ovu cijenu, mali akcionari ili americiki fondovi?
Moj broker kaze da je TECG realno izmedju 6.00-8.00 ?
Ima li neku odgovore na ova pitanja ili makar komentar, mozda presvetli?

mtrtnik
14.01.2006., 13:57
Možeš kazat ko je tvoj broker?

boriss_com
14.01.2006., 14:33
Da,
CG Broker

presvetli
14.01.2006., 17:18
Zasad se ne bih previše opterećivao oscilacijama u cijeni.
Interes za kupnju postoji najviše iz HR. Američki fondovi će vjerojatno dati malo svog obola kako bi rast bio postepen i štopati cijenu da ne ide prebrzo. Valja razmišljati i o kontinuiranim stopama prinosa.
S druge strane, raspoloživih dionica je svakim danom sve manje i manje. Možda još nekih 2-2,5% slobodnog floata izvan čvrstih ruku. Jedini koji su kao prodavatelji dovoljno značajni su poznata tri fonda u vlasničkoj strukturi: QVT, Falcon i Raffles.
Slažem se s procjenom brokera. Ništa ispod 6 eura, a i to je malo.
Negdje sam naišao na spominjanje da je polugodišnja dobit TECG bila 15 milijuna eura, ali tko zna je li to konsolidirano. Treba baciti pogled na stranicu MATAV-a, pod izvještaje grupe.

mtrtnik
16.01.2006., 13:38
Svi navalili na TECG danas, Holder čisti, a Monte Adria mu stavlja na ponudo velike pakete.

SAJONAC
16.01.2006., 13:54
E, ovo je već ozbiljna cifra. Promet TECG do sada preko 150.000 EUR !
A na naslovnici Vijesti najavljen ulazaka trećeg operatera mobilne telefonije 068.

Mada, ako se TECG proširi na Kosovo, mogli bi anulirat eventualni gubitak uslijed trećeg operatera. I ako uđe taj treći, nerealno ga je očekivat prije 2Q 2007.

Ko bude gledao bilance Magyar Telekoma, nek ima na umu da se u njih konsoliduju rezultati TECG od drugog kvartala, a ne od 1Q.

ChoChikun
16.01.2006., 14:07
E, ovo je već ozbiljna cifra. Promet TECG do sada preko 150.000 EUR !


Koja je zadnja i srednja cijena?

mtrtnik
16.01.2006., 14:17
3,5 zadnja, srednja 3,5004

boriss_com
16.01.2006., 14:25
Za toliki promet cijena i nije nesto poskocila.
Nemam pojma ko prodaje/kupuje?

boriss_com
16.01.2006., 14:31
Da li oni koji prate trgovinu imaju informaciju po kojim cijenama i koje klolicine se nude dionice JUGOPETROLA?

SAJONAC
16.01.2006., 14:34
Pa, napisao je mtrtnik da prodaje Monte Adria. Mislim da oni prodaju svoje akcije, po količini odgovaraju taman njihovoj.

Vjerovatno se genijalci prepali 068 mreže. Takva im je i većina poteza, zasnovana na natpisima iz dnevne štampe.

Uz sadašnje prihode, a pogotovo u usporedbi sa Telekomom Srpske, svaka cijena ispod 5 je više od smiješne.

Vaernim
16.01.2006., 14:41
Uz sadašnje prihode, a pogotovo u usporedbi sa Telekomom Srpske, svaka cijena ispod 5 je više od smiješne.

Što je napisao presvetli, ništa ispod 6, a i to je malo ;)

SAJONAC
16.01.2006., 15:23
Što je napisao presvetli, ništa ispod 6, a i to je malo ;)

Moj target je veći od 6, nešto oko 8-9 EUR uz sadašnje stanje. Bude li tačna informacija za Kosovo, target će mi sigurni ići znatno gore. A biće zanimljivo i koliko će se penetracija smanjit kad ( i ako i u kojem trenutku) uđe 068.

Kad sam napisao 5 EUR, to mislim da izlazi iz zone BEZOBRAZNO JEFTINE DIONICE kad su u pitanju kompanije iz oblasti telekomunikacija.

boriss_com
17.01.2006., 10:44
"Republika" danas donosi:
Rast akcija nakon referenduma
PODGORICA – Cijene akcija na crnogorskim berzama padaće do referenduma, jer su strani fondovi malo “prikočili”, a kasnije se može očekivati dodatni rast - očekuje profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta i potpredsjednik Savjeta za privatizaciju, Veselin Vukotić.
Potom će slijediti stabilizacija, kada će za zaradu na berzi biti potrebno mnogo više analitike i znanja nego trenutno«, ocijenio je on za beogradski Ekonomist magazin. »Sada na tome svi zarađuju, pa ljudi uzimaju kredite i kupuju akcije«.
Vukotić je rekao da se na tržištu kapitala najbolje uči logika kapitalizma, pa misli da je jako dobro što ono postoji i razvija se.
Da crnogorsko tržište kapitala dobro funkcioniše, prema njegovim riječima, dokaz je značajan priliv stranog kapitala i prisustvo jakih investicionih fondova, uključujući i neke iz Srbije.
- Tržište kapitala je transparentno u najvećoj mogućoj mjeri i svako ima mogućnost da u njemu učestvuje. Mislim da na njemu “igraju” i oni koji ga kritikuju - rekao je Vukotić, dodajući da ne zna ko bi to mogao da manipuliše tržištem.
On je podsjetio da je, prema podacima crnogorske Komisije za hartije od vrijednosti, na sudu do sada poništena samo jedna trgovina, dok su sve ostale bile “čiste”.
On je kazao da afere nijesu pratile samo crnogorsku privatizaiciju, već i uvođenje marke, smanjenje carina i promjenu poreskog sistema.
- Za mene je bitno da li su kroz privatizaciju došli dobri investitori, da li je postignuta solidna cijena i da li su ispoštovani socijalni programi za zaposlene pojasnio je V.ukotić.
U Crnoj Gori se, prema njegovoj ocjeni, vodi liberalna politika u kojoj svi dobijaju iste šanse, ali Vukotić ne misli da to izaziva socijalne razlike.
Kako je kazao, pošto u Crnoj Gori radi oko 150 hiljada ljudi, od čega trećina u administraciji, trebalo bi ih zaposliti još najmanje 100 hiljada, a taj problem mogu da riješe jedino tržište i razvoj preduzetništva sa jakom državom samo u pogledu regulacije i institucija.
Vukotić je saopštio da je ključno ograničenje za crnogorske reforme organizacija države.
- Referendum bi trebalo da omogući da se dublje krene u promjene, ali ja ne znam da li će se to i dogoditi - rekao je on.
Država u Crnoj Gori, dodao je Vukotić, jeste velika i prema pokazatelju učešća javne potrošnje u BDP-u i prema niskom stepenu ekonomskih sloboda.
Odnose između Srbije i Crne Gore da bi bili optimalni, prije svega za njihove građane, predložio je Vukotić, najbolje bi bilo da reguliše slobodno tržište, bez uplitanja jedne ili druge države.
- Trenutni odnosi nijesu normalni. Za obavljanje biznisa najkomplikovaniji su u regionu, pa ubuduće može samo biti bolje - kazao je on, preporučujući i Crnoj Gori i Srbiji da nemaju nikakve barijere za trgovinu i međusobno ukinu carine.(Mina biznis)

boriss_com
17.01.2006., 14:14
Da li mi neko ko prati online preko observeske stanice trgovovinu na NEX berzi moze dati podatak o ponudi/traznji 10-tak akcija JUGOPETROLA Kotor?
Unaprijed se zahvaljujem

BURZA5
18.01.2006., 11:23
Evo ovaj mi se post toliko svidio da vam ga moram prenesti.Čisto nezadovoljstvo.
sa www.economy.co.yu., piše Vito
''Trazio sam neke stare informacije i na Google-u dobio stranice na belexu. Klikom na te dobijene stranice umesto tih starih (istorijskih) stranica dobicete novi sajt Belexa sa obavestenjem da ta stranica prakticno vise ne postoji !!!!

U prevodu, sve one silne informacije sa starog Belexa vise nisu dostupne !!! Zaista je tesko poverovati da je takav idiotizam uopste moguc. Pet godina je prebrisano jednim potezom. Apsolutno ludilo !!!

Te mafijase sa Beogradske Berze sve treba obesiti na Terazijama kao primer za ostale.''
(c sva prava pridržana)

SAJONAC
18.01.2006., 11:30
Jučerašnje količine Telekoma koje je Monte Adria iznijela na berzu mi govore da to ipak nisu njihove dionice. Toliko nemaju. Za dan su prodali su skoro 100.000 komada, to je preko 300.000 EUR.

Tu količinu imaju samo ameri. Konfuzno :confused:

boriss_com
18.01.2006., 12:42
Vidjecemo sta ce se dogadajti u sledaeca 2-3 dana.

BURZA5
18.01.2006., 13:03
Znate li kako gledati preko www.vibilia.co.yu portala.Nemogu informacije gledati, a treba nekakva prijava.Pa nisam ja poduzetnik.

mtrtnik
18.01.2006., 13:41
Ameri izkrcavajo

boriss_com
18.01.2006., 15:03
Ne bih rekao da iskrcavaju, ko onda kupuje?

putnik
20.01.2006., 08:41
Kupuju naši dosta, a zna se ko je aktivan prodavac zadnjih dana samo mislim da ovdje nije on u pitanju no kada vidim ovaj prilicno tendeciozan članak iz poslovnog sjetim se gospodina Čvorovića ("snajka ništa nije onako kako izgleda, već upravo suprotno")...

HPB u regionalno širenje kupnjom dionica crnogorskog Eurofonda

http://www.poslovni.hr/3534.aspx

Vaernim
20.01.2006., 09:47
Kupuju naši dosta, a zna se ko je aktivan prodavac zadnjih dana samo mislim da ovdje nije on u pitanju no kada vidim ovaj prilicno tendeciozan članak iz poslovnog sjetim se gospodina Čvorovića ("snajka ništa nije onako kako izgleda, već upravo suprotno")...

HPB u regionalno širenje kupnjom dionica crnogorskog Eurofonda

http://www.poslovni.hr/3534.aspx

Možeš li malo pojasniti što si htio reći?

boriss_com
20.01.2006., 15:57
Ko jos kupuje TECG, imam informacije da se u Telekomu sprema strajk zbog planiranog otpustanja radnika. Zastupnik sindikata Telekoma u pregovorima sa poslovodstvom je Nebojsa Medojevic ekspert za privatizaciju, predsjednik GRUPE ZA PROMJENE i covjek koji trenutno uziva najvise povjerenje biraca u CG, inace po nekim naznakama buduci premijer tj. napjesnik CG ispred EU.

presvetli
20.01.2006., 17:04
Štrajk kažeš? Zbilja zabrinjavajuće.

peka
21.01.2006., 01:59
Jadransko Brodogradiliste iz Bijele poslovalo sa prihodom 18mil. Ocekuje se tender. Trzisna kapitalizacija trenutno oko 17mil. Vrijedi li kupiti?

Damian
21.01.2006., 20:41
Evo jedna zanimljiva brokerska priča (na svu sreću, odnosi se na događaj iz 2003.):

Pred Osnovnim sudom u Podgorici traje, za ovdašnje prilike jedinstven, sudski spor u čijem je središtu trgovina akcijama Budvanske rivijere. Proces je pokrenut po tužbi Slobodanke Grujičić sa Cetinja. Ona za prevaru optužuje Damjana Hostu, izvršnog direktora brokersko dilerske kuće Monte Adria i Ivanku Brajović, kupca akcija koje je Grujičićka prodala u septembru 2003. godine.
HRONOLOGIJA TRGOVINE: Slobodanka Grujičić je 25. septembra 2003. godine, nešto iza devet sati ujutru, u prostorijama Monte Adrie dala nalog za prodaju 330 akcija Budvanske rivijere po cijeni od devet eura za akciju. Dan ranije, tim su akcijama trgovali privatizacioni fondovi MIG i Eurofond, po cijeni od 9,2 eura. Ukupna vrijednost njihove trgovine iznosila je nešto manje od pola miliona eura.
Grujičićeva je svoje akcije, ipak, prodala šest puta jeftinije. U tužbi koju je podnijela, njen advokat Borislav Bobo Radović, parafrazira iskaz Stojanke Grujičić: Istoga dana (25. septembra) oštećenu telefonom poziva okrivljeni (Damjan Hosta) i saopštava da se njene akcije «ne mogu prodati niti su se ikad prodavale, po cijeni navedenoj u Ugovoru».
Zato Hosta Grujičićkoj predlaže da svoje akcije proda po cijeni od 1,5 eura. Ona prihvata ponudu. Iz dokumentacije NEX Monetenegro berze vidi se dalji slijed događaja: U 12.29.46 časova u sistem Berze unijet je nalog za kupovinu 330 akcija Budvanske rivijere po cijeni od 1,5 eura. Dvanaest sekundi kasnije, u Sistemu je registrovana i promjena cijene u prodajnom nalogu Slobodanke Grujičić. Cijena njenih 330 akcija je sa devet smanjena na 1,5 eura. Posao je sklopljen iste sekunde. Vrijednost transakcije bila je 495 eura. To je bila jedina trgovina akcijama Budvanske rivijere tokom tog dana.
Dvadeset tri minuta kasnije nova vlasnica akcija, Ivanka Brajović, daje nalog za njihovu prodaju. Po cijeni od devet eura. Sjutradan, Brajovićeva je prodala akcije. I prihodovala 2.970 eura. Dvadesetak sekundi nakon te transakcije, fondovi MIG i Eurofond nastavljaju trgovinu akcijama Budvanske rivijere po cijeni od 9,2 eura.
Na NEX berzi odlučuju da izvrše kontrolu transakcije, pošto je «postojala sumnja o kršenju propisa koji regulišu berzansko poslovanje». Suprotno Pravilima berze, Monte Adria odbija da dostavi traženu dokumentaciju.
SUMNJE I SPORENJA: Odbor direktora NEX berze, čiji je član i Petar Ivanović, inače predsjednik borda Monte Adrie, u tri navrata ponavlja zahtjev za dostavu dokumenata. Ona, konačnu, stižu nakon osam mjeseci. Donio ih je Petar Ivanović, tek pošto je Odbor direktora NEX berze zaprijetio da će Monte Adriu isključiti iz berzanskog poslovanja.
Prikupljena dokumentacija proslijeđena je Komisiji za hartije od vrijednosti koja je Zakonom o hartijama od vrijednosti zadužena za «vršenje kontrole i istraživanje radi sprječavanja zloupotreba na tržištu hartija od vrijednosti».
Negdje u to vrijeme, i Slobodanka Grujičić podnosi krivičnu prijavu protiv brokera i kupca akcija koje je prodala godinu ranije. Đurđina Nina Ivanović, zamjenik osnovnog državnog tužioca, traži od Komisije za hartije od vrijednosti da ocijeni zakonitost sporne transakcije.
U odgovoru koji je potpisao predsjednik Komisije Zoran Đikanović stoji: « Komisija ukazuje da nije ni nadležna ni ovlašćena da utvrđuje da li je u realizaciji osporenog posla kupoprodaje akcija postojalo elemenata krivičnog djela prevare». Sličan dopis upućen je i na adresu NEX berze.
Da li je to tačno? Zakon, u dijelu Ovlašćenja Komisije da vrši istraživanje, precizira da Komisija može imenovati lice–istražitelja kada ocijeni da je neko «izvršio pronevjeru, prevaru ili obmanu davanjem savjeta koji se odnosi na kupovinu ili prodaju ili drugo investiranje u hartije od vrijednosti». Isti Zakon propisuje da «nijedno lice ne može dati izjavu koja je u vrijeme kada je data, netačna ili obmanjujuća u odnosu na bilo koju materijalnu činjenicu za koju je to lice znalo, ili trebalo da zna».
Komisija je, dakle, ovlašćena da ispituje i istražuje baš ono što Slobodanka Grujičić tvrdi da joj se desilo u komunikaciji sa Damjanom Hostom, izvršnim direktorom brokerske kuće koju je odabrala za prodaju svojih akcija.
Veselin Vučković, osnovni državni tužilac u Podgorici, odbacuje dostavljenu krivičnu prijavu uz obrazloženje da je «svojom slobodnom voljom Grujičić Slobodanka prihvatila da akcije proda po nižoj cijeni». O postojanju tog dopisa, čitaoce Monitora je u prošlom broju obavijestio Zoran Đikanović. Ali, Đikanović ne pominje da se Vučković, u obrazloženju svoje Odluke, poziva i na mišljenje Komisije, koja je, piše osnovni tužilac, «konstatovala da je transakcija izvršena u skladu sa Zakonom».
ČEKAJUĆI EPILOG: Spor je, ipak, privatnom tužbom dospio pred sud. Sudija Senka Danilović zatražila je od izvršnog direktora NEX berze Mladena Bojanića da se zvanično izjasni o okolnostima koje su izazvale sumnju u kršenje propisa prilikom sporne trgovine. Bojanić u odgovoru navodi da je osnov za iskazanu sumnju šestostruki pad i rast cijena akcija Budvanske rivijere u periodu od tri dana. Bojanić postojeće sumnje potkrjepljuje «nezvaničnom informacijom da su Ivanka Brajović i Damjan Hosta u bliskoj privatnoj vezi». I konstatuje: «Ostaje nejasno zašto je Komisija za HOV odbila berzin zahtjev za kontrolom transakcije iako je obavezna da izvrši kontrolu na zahtjev berze. Takođe, Komisija se proglasila nenadležnom za istragu po pitanju prevare, uprkos činjenici da joj je ta nadležnost data članom 111 Zakona o hartijama od vrijednosti».
Na sajtu Komisje za hartije od vrijednosti postoji Kutak za investitore. Tamo stoji poziv za «sve zainteresovane koji smatraju da su njihovi interesi u vezi hartija od vrijednosti bili ugroženi» da o tome obavijeste Komisiju: «Prijavljivanjem sumnjivih i prevarnih radnji možda sprječavate buduće nepravilnosti u radu učesnika na tržištu hartija od vrijednosti u Crnoj Gori».
Slučaj Slobodanke Grujičić baca ozbiljnu sumnju na izrečeno obećanje. Ili je akcenat na riječi možda.

Izvor: www.monitor.cg.yu

BURZA5
21.01.2006., 21:07
To je ono što sam već prije napomenuo u vezi ''namještanja'' cijene.Tako se praktički može namjestiti bilo šta, ali dobro, ovo s padom cijene je zaista abnormalno.....neka prikrivena transakcija ili više njih se uvijek može prešvercati i kod nas.
P.S. zanima me zašto su ovo prije o Rugovi obrisali, ali dobro - očito nije važno, vidjet čemo.

putnik
22.01.2006., 02:25
Možeš li malo pojasniti što si htio reći?

htio sam reci da kupuju hr investitori, bar ja znam dvojicu ne racunajući sebe koji smo kupovali.
p.s.
Navodno i familija Čvorović pregovara o kupnji jednog većeg paketa.
ako nisi gledao film Balkanski špijun, pogledaj ga obavezno :biggrin:

boriss_com
23.01.2006., 09:41
Analize uticaja referenduma na tržište kapitala
Akcije će da rastu
PODGORICA – Za crnogorsko tržište kapitala i ova godina će, kao i prethodna, biti živa, a cijene akcija će nastaviti da rastu, naročito nakon referenduma - očekuje izvršni direktor brokersko-dilerske kće Monte Adria Damjan Hosta.
On predviđa i dolazak novih investitora na crnogorsko tržište u drugoj polovini godine.
- Referendum nije nebitna stvar za investitore, pogotovo ako dolaze iz inostranstva, tako da će ih u drugoj polovini godine biti puno više - rekao je Hosta Radiju Antena M.
Prema njegovim riječima, fondovi su još interesantni za ulaganja, kao i Elektroprivreda, Plantaže, Telekom i Budvanska rivijera.Potpredsjednik Unije poslodavaca Predrag Drecun upozorava da se u slučaju problematičnog okončanja referenduma takva predviđanja neće ostvariti.
- Okončanje referenduma može da bude pozitivno ili problematično. U slučaju da on protekne mirno i njegovi rezultati budu prihvaćeni, to će biti dobra poruka stranim investitorima da je ovo zemlja koja je položila značajan demokratski ispit - ocijenio je Drecun.(Mina biznis)

pif kolektor
26.01.2006., 14:03
Jeste li znali da jugopetrol ima svoje benzinske punpe i u Bosni i na Kosovu ako znate koliko ih imaju?

presvetli
26.01.2006., 18:04
Mislim da je u Bosni riječ o tri crpke, a za Kosovo nisam čuo da bi tamo nešto imali.

lutonjica
27.01.2006., 10:00
Dan online

Šta se krije iza zahtjeva za poskupljenjem struje za 42,5 odsto
Građani sa 7,4 centa plaćaju plate i amortizaciju EPCG (http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Ekonomija&datum=2006-01-26&clanak=45168)

pif kolektor
27.01.2006., 13:40
Procitao sam na stranici: www.mipa.cg.yu/investors.php

presvetli
27.01.2006., 15:24
Recimo da je ono veoma "ružičasta" slika onoga što se Hellenicu uistinu dogodilo preuzimanjem Jugopetrola. Tržište Kosova su upravo suprotno, zbog carinske politike CG izgubili.

ORADA CRO
28.01.2006., 22:28
Dan online

Šta se krije iza zahtjeva za poskupljenjem struje za 42,5 odsto
Građani sa 7,4 centa plaćaju plate i amortizaciju EPCG (http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Ekonomija&datum=2006-01-26&clanak=45168)

Sigurna i najavljena privatizacija hidocentrala i termoelektrana u SCG kao i u BiH.
Prvo će da poskupe stuju, pa da izvrše prodaju, najavljenu ove godine, kako bi postigli veću cijenu.
Posebno će biti interesntne dionice hidrocentrala zbog jeftine proizvodnje struje, koja je 4 puta i više jeftinija već u termoelektranama.
Tamo u SCG sve je to u jednom sistemu, a u SRbiji nije ni na burzi.

I na hidrocentrale mogu nas zainteresirati, ali su odvojene od termoelektrana u tzv. RS, Na Drini i posebno na Trebišnjici, na kojoj još su i nova ulaganja, i rast proizvodnje oko 35-40%.
Što su Slovenci prvi reagirali i npr. već.su u HETR dosta dionica kupili, a računaju 3-7 puta na brzinu zaraditi.

ORADA CRO
29.01.2006., 11:19
[QUOTE=BURZA5]Rado i uz malo više informacija odmah dolazim.Pretpostavke su tu, ali fali mi znanja.Mogao bi netko postaviti koji izvještaj ako ima viška pa da preuzmemo ili ja neznam kako i gdje da ih pronađem.A i ovi iz HAAB-a ni sami neznaju kad če se i oni upustiti u trgovanje pa da idem preko njih, kad več imam devizni otvoren kod njih.(Prvo ide leasing, a onda če vidjeti kako se sve bude razvijalo dalje.)
Svaka pomoč je dapače dobrodošla. :thumbsup:[/QUOTE


Burza?

energ-tel
29.01.2006., 12:13
Posebno će biti interesntne dionice hidrocentrala zbog jeftine proizvodnje struje, koja je 4 puta i više jeftinija već u termoelektranama.
Sami podatak o 4 puta jeftinijoj proizvodnji struje ne znaci mnogo! Jer gradnja hidrocentrale je skuplja i puno je veća amortizacija nego kod termoelektrane. Treba pogledati sveukupne podatke i cijene dionice.

energ-tel
29.01.2006., 12:23
Dan online

Šta se krije iza zahtjeva za poskupljenjem struje za 42,5 odsto
Građani sa 7,4 centa plaćaju plate i amortizaciju EPCG (http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Ekonomija&datum=2006-01-26&clanak=45168)
A što bi se drugo građani mogli plaćati nego "plaće radnika i amortizaciju EPCG"?!
Uz napomenu da ja "Dan online" opozicioni (prosrpski) dnevnik u kome nikada nećeta naći išta pozitivno o valdi i njenim potezima. Druga je stvar dali vlada radi dobro.

ORADA CRO
29.01.2006., 17:11
Dan online

Šta se krije iza zahtjeva za poskupljenjem struje za 42,5 odsto
Građani sa 7,4 centa plaćaju plate i amortizaciju EPCG (http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Ekonomija&datum=2006-01-26&clanak=45168)

Glede poskupljenja struje, slijedi najavljena privatizacija elektro sustava.
Isto je bilo i glede prije prodaje telefonske infrastrukture u cijelini što nije još rađeno niđe u okruženju.
Struja će i dalje rasti, i to je jedan od elemenata da je ta struja na ovim prostorima postaje veoma interesantna, nismo ni svijesni.

Zeks
31.01.2006., 10:44
EPCG ZAHTIJEVA AKCIJU SA TUŽILAŠTVOM I SUDSTVOM, KAKO BI DRŽAVA ZAŠTITILA KOMPANIJU

Crnogorci godišnje ukradu osam miliona eura struje


Nikšić - Čelnici Elektroprivrede Crne Gore sastali su se nedavno sa predstavnicima suda i tužilaštva kako bi ih ubijedili da ubrzaju procese protiv osumnjičenih za krađu struje i nedozvoljavanje pristupa mjernom mjestu radi isključenja i naplate potraživanja, jer su ti sluča-jevi poprimili “alarmantne razmjere”.
EP je u posljednjih nekoliko godina pokrenula oko 1.000 krivičnih prijava protiv osoba za koja se sumnja da su krali struju, pa je konstatovano je ta krađa trenutno “jedno od najvećih otuđenja državne imovine u Crnoj Gori”.
Kako je “Vijestima” rekao izvršni direktor EP Srđan Kovačević procjenjuje se da je vrijednost ukradene struje na godišnjem nivou najmanje osam miliona eura. Kovačević je kazao da su dosadašnja ispitivanja pokazala da su gubici na mreži oko 21 odsto, ali je uprava prije tri mjeseca zatražila da se ti podaci prikažu “mnogo preciznije i realnije”.
- Očekujemo da će se pokazati da su ti gubici veći od 21 odsto, jer su neke elektrodistirbucije nastojale da ih na papiru smanje - kazao je Kovačević. On je rekao da se tehnički gubici, koji su u razvijenim zemljama ispod šest procenata, kreću na nivou od 8 do 12 odsto.
- Sve preko toga je krađa. Ako uzmemo da je potrošnja Distribucije 2,1 milijardu kilovata, a da je 10 odsto krađa, a jeste najmanje toliko, to znači da se u Crnoj Gori godišnje ukrade 210 miliona kilovata. Ukoliko kao parametar uzmemo uvezenu električnu energiju, što je najrelanije, odnosno cijenu od 4,1 evropski cent po kilovatu, dobijamo osam miliona eura - kazao je Kovačević.
U Elektroprivredi su konstatovali da se zbog neadekvatno popunjenih podataka o potrošaču, dugog trajanja postupka i blage kaznene politike sudova, ne postižu gotovo nikakvi efekti na suzbijanju krađe struje. Kovačević je, kako je juče saopšteno iz te kompanije, ukazao na neophodnost sinhronizovane akcije EP, tužilaštva i sudstva.
- Suzbijanje krađe je imperativ za Elektroprivredu i zahtjeva efikasniji rad tužilaštva i oštriju kaznenu politiku sudova. Osnovni državni tužioci iz Nikšića i Podgorice Stevo Šekarić i Veselin Vučković i predsjednik ni-kšićkog Osnovnog suda Rade Perišić su ukazali na probleme iz ugla pravosuđa upoznajući predstavnike EP sa propustioma koji su učinjeni prilikom rada na otkrivanju krađa i sprovođenu daljih postupaka - navodi se u saopštenju.

boriss_com
31.01.2006., 15:13
Kako to da se ovoliko trguje sa Telekomom CG a cijene ne idu gore?

presvetli
31.01.2006., 15:19
QVT ne pušta cijenu gore.
Nisu odrađena sva preuzimanja u regiji, a i valja godišnji prinos učiniti postepenim.

boriss_com
31.01.2006., 18:22
Da li mozes malo da pojasnis ?

boriss_com
05.02.2006., 23:13
Novost na CG trzistu hartija od vrijednosti - napokon broker koji je shvatio prednost Interneta, imaju puno korisnih informacija, WAP portal, SMS, prospekti, azurne izvjestaje. Kontaktirao sam ih mailom i telefonom, odradio transakciju i SVE PREPORUKE jako profesionalni, povoljne cijene, stucni i sve naj, naj, naj...
www.vipbroker.net

Marinac
06.02.2006., 20:55
Kako se registrirati?

Novost na CG trzistu hartija od vrijednosti - napokon broker koji je shvatio prednost Interneta, imaju puno korisnih informacija, WAP portal, SMS, prospekti, azurne izvjestaje. Kontaktirao sam ih mailom i telefonom, odradio transakciju i SVE PREPORUKE jako profesionalni, povoljne cijene, stucni i sve naj, naj, naj...
www.vipbroker.net

boriss_com
07.02.2006., 10:49
Savjet za privatizaciju pripremio plan za 2006.
Podgorica - Planom privatizacije za 2006. godinu, koji je pripremio Savjet a koji će Vlada ubrzo usvojiti, predviđeno je raspisivanje međunarodnih tendera za prodaju UTIP-a Crna Gora, Duvanskog kombinata, HTP Boke, Nikšićke banke, Crnagoraputa, Željezare i hotela iz vlasništva “Budvanske rivijere”. Interesovanje kupaca moglo bi dovesti i do raspisivanja međunarodnih tendera za Barsku plovidbu, Marinu Bar i Jadran Perast što je država ostavila kao mogućnost u planu privatizacije. Priprema strategija i otpočinjanje procesa privatizacije, sa neizvjesnošću da li će biti završeno u ovoj ili narednoj godini, predviđeno je za Plantaže, Elektroprivredu, Željeznicu, Luku Bar, Luku Kotor, Institut “Simo Milošević” i Lovćen osiguranje. Crna Gora je prošle godine na tenderima, aukciji i prodajom državne imovine na berzi ostvarila ukupno 243 miliona eura prihoda, a do sada je privatizaovano oko 80 odsto privrede. Država će, prema planu privatizacije, u ovoj godini završiti započetu prodaju Rudnika uglja, Termoelektrane, Jadranskog brodogradilišta, Pljevaljske banke, Centra za odmor i rekreaciju Igalo, Optela, MMK Standarda, Polimke i Monetenegro modern šuza sa Cetinja. Za ove kompanije već su objavljeni tenderi i biće završeni najkasnije do ljeta. Iskustva iz prethodnih godina govore da država ne proda sve kompanije koje je planom privatizacije predvidjela, što će vjerovatno biti slučaj i ove godine. Dosadašnja praksa je bila i da se godišnje proda po nekoliko manjih i jedna ili najviše dvije velike kompanije, što je bio slučaj prošle godine kada su vlasnika promijenili Telekom i Kombinat aluminijuma. Što se tiče crnogorskih giganta u ovoj godini bi mogli biti privatizovane Plantaže, od kojih se očekuje da privuku kvalitetnog strateškog partnera, kao i Željezara ukoliko Vlada kompaniju pripremi za strateškog partnera tako što će smanjiti broj zaposlenih i slično. U godini političkih previranja, kada se očekuje referendum, pa zatim parlamentarni izbori, ne očekuje se da država proda preostale velike kompanije poput Elektroprivrede i Luke bar ali će pripreme za taj posao sigurno početi. Nije isključeno da će vlasnika promijeniti, pored gore navedenih kompanija za koje će biti raspisan tender, i Institut “Simo Milošević” i Lovćen osiguranje, ali će sve to zavisiti od zainteresovanosti potencijalnih kupaca i države da im izađe u susret. Prema planu privatizacije, u 2006. se očekuje prodaja državnog kapitala u Centralnoj depozitarnoj agenciji(35 odsto) i Montenegroberzi(6,5 odsto). Za sve kompanije koje nijesu obuhvaćene planom, Savjet za privatizaciju je u obavezi da donese odluku o prodaji i odredi model na predlog vlasnika kompanija ukoliko postoji interesovanje za njihovu prodaju. Država planira i da u 2006. putem aukcije i berze proda svoje manjinske udjele u oko 70 firmi. U šturom dokumentu navodi se i da je predviđena privatizacija kompanija iz komunalne i oblasti šumarstva ali će za njih biti doneseni posebni programi i biće izmijenjen Zakon o privatizaciji kako bi se taj posao ubrzao. Navedeno je i da je jedan od glavnih ciljeva privatizacije socijalni apekt, kao i da će socijalni programi biti uključeni u svaki tender.

Vaernim
07.02.2006., 10:50
Iz današnjih vijesti:

'GENERALNI DIREKTOR KOMPANIJE LUKOIL - BEOPETROL VLADIMIR REPIN ZA "VIJESTI"

Spremamo se za ulazak na crnogorsko tržište


Podgorica - Generalni direktor kompanije Lukoil - Beopetrol, sa sjedištem u Beogradu, Vladimir Repin potvrdio je za “Vijesti” da je ova kompanija zainteresovana za ulazak na crnogorsko tržište i za izgradnju mreže benzinskih stanica.
Repin je kazao da Beopetrol, čiji je vlasnik ruski Lukoil, “ima namjeru da uđe na crnogorsko tržište i da im je to zadatak, dok će termin i način ulaska biti naknadno definisani”.
I generalni konzul Ruske Federacije Vladimir Vanijev je prije dva dana kazao “Vijestima” da očekuje da ruski Lukoil dođe u Crnu Goru u sljedećih šest mjeseci, nakon “rješavanja određenih pravnih problema i sporova”.
Lukoil je jedna od većih naftnih kompanija u svijetu i najveća ruska naftna kompanija, koja pokriva po 19 odsto proizvodnje i prerade u toj zemlji.
Prema informacijama “Vijesti”, ruska kompanija je zainteresovana za kupovinu državne naftne kompanije Montenegro bonus, za koju ima i drugih interesenata.
Prepreku privatizaciji Montenegro bonusa predstavlja činjenica da oni još ne raspolažu skladištima zbog spora sa konkurentskim Jugopetrolom, najvećom naftnom kompanijom u Crnoj Gori.
Uprava Montenegro bonusa je pokrenula inicijativu u Vladi da se ove godine kompanija ponudi na međunarodnom tenderu, a preduslov je da sudovi riješe sporove sa Jugopetrolom.
Prema strategiji razvoja Montenegro bonusa, do 2008. godine, predviđena je gradnja 20 benzinskih pumpi.
Punomoćnik državne naftne kompanije Montenegro bonus Tomislav Š. Dedić kazao je juče “Vijestima” da očekuje da će sporovi oko skladišta naftnih derivata u Bijelom Polju, Lipcima i Baru biti završeni za pola godine.
- Preduzeće Montenegro bonus i Crna Gora imaju sporove za utvrđivanje prava vlasništva i predaje u posjed skladišta naftinih derivata u Baru, Lipcima i Bijelom Polju. Postoje realne šanse da sporovi u prvostepenom postupku budu završeni za pola godine - ocijenio je Dedić.
On je naveo da su ročišta zakazana za 9. mart, 15. mart i 6. april ove godine, i to pred osnovnim sudovima u Baru, Kotoru i Bijelom Polju.
Dedić je podsjetio da je Montenegro bonus korišćenje tankova obezbijedio privremenim mjerama Privrednog suda u Podgorici.
- Ovim privremenim mjerama naloženo je Jugopetrolu da omogući nesmetano korišćenje o nalozima Montenegro bonusa. Činjenica je da Jugopetrol pravi određene opstrukcije Montenegro bonusu - tvrdi Dedić.
On je podsjetio da je Montenegro bonusu obezbijeđeno, do pravosnažnosti svih postupaka, utvrđivanje prava vlasništva i nesmetanog korišćenja tankova.
Da je ruski Lukoil zainteresovan da uđe na crnogorsko tržište potvrdio je nedavno i premijer Milo Đukanović.
Državna naftna kompanija Montenegro bonus osnovana je odlukom Vlade prije tri godine uz obrazloženje da treba iskoristiti skladišta za gorivo, žitarice, ljekove i ostalu robu nekadašnjih Saveznih robnih rezervi koja su pripala Crnoj Gori, i to svega nekoliko mjeseci nakon prodaje državnog monopoliste Jugopetrola grčkom Helenik petroleumu.
Tankove za gorivo u nekoliko crnogorskih gradova ranije je na osnovu ugovora sa Saveznom direkcijom koristio Jugopetrol.'


Presvetli, napisao si da je Lukoil osim Grčke najveći dioničar Hellenic Petroleuma. S njihove web stranice (http://www.hellenic-petroleum.gr/english/group/group.htm) se vidi da 24,95% udjela drži PANEUROPEAN OIL & INDUSTRIAL HOLDINGS S.A., a na ovom linku http://www.wtexecutive.com/cms/content.jsp?id=com.tms.cms.article.Article_rpi_ins ight_LUKOILEurope stoji informacija da je ta tvrtka u vlasništvu obitelji Latsis, s kojom je Lukoil pokušao kupit udio u Hellenicu ali nije uspio.

Da li je ta informacija točna?

I da li bi htio dati svoje mišljenje kako bi ulazak Lukoila u CG kroz Montenegro bonus mogao utjecat na cijenu JGPK (i da li je tako nešto uopće realno)?

Unaprijed zahvaljujem.

boriss_com
07.02.2006., 11:41
Mislim da Vlada CG pocinje ponovo da "pilicari", slicno nesto su uradili kada su dali koncesije na mobilu telefoniju ProMonteu na 20 godina, a onda nakon prodaje strancima, putem drzavnog Telekoma osnovali novog mobilnog operatera. Ovog puta im to nece poci za rukom iz vise razloga. Hellenic je ozbiljna multinacinalna kompanija, koja vjerovatno ima odlicne odvjetnike i u najmanju ruku Vlada ih nece prevariti bas tako brzo. Grcka je clanica EU i nije se uputno zamjerati EU kada su na stolu tako ozbiljna pitanja kao referendum, prijam u EU i sli. EU nije naklonjena uplivu prljavog ruskog kapitala u CG, narocito ne na ovako prevaran nacin. Inace, Montenegrobonus /cini ga skupina tajkuna vlernih Vladi i Gospodaru/ je ekskluzivni snadvjevac KAP naftnim derivatima, a KAP su takodje kupili Rusi. Rusi mjerkaju Termoelektranu i Rudnik, ali im tu prave problem Cesi i ostali. Mislim da je ovo samo probni balon, da se prica o necemu drugom pred predstojecu privatizaciju Rudnika i TE. Firma Montenegrobonus nema nista od imovine, izuzemo li registarciju, telefon i fax, nema skladista, pumpe, vozila. Tako da ako i preko nih udje Lukoil tredace mu par godina da napravi 40-tak pumpi koje sada posjeduje Jugopetrol.
Vlada je akcije Jugopetrola prodaja Heleniku za 24 E, nomaninala je 14.8, a sadasnja cijena je 9.5, juce se nesto vise trgovalo na ovu cijenu /neko je imao informaciju/ i vjerovatno ce JGPK nesto pasti, ali ne bitno, reagovace siti preplaseni investitori. Po meni mogucu su dva scenarija:
1. Lukoil ulazi u CG preko Montenegrobonusa za 2-3 godine zbog pravnih zavrzalama i poslije jos 2-3 godine pravi infrastrukturu /kupuje placeve koji i nema vise i jako su skupi, trazi dozvole, pravi pumpe/ i pocinje raditi ...sve u svemu 5-6 godina
2. Lukoil kupuje JGPK i dobija sve to na tanjuru i odmah pocinje raditi

Razmislite o tome..........

matematic
07.02.2006., 12:00
Dodao bih da je prema ugovoru, ako se dobro sjecam,grcima dopustena prodaja jugopetrola od desetog mjeseca 2007. godine. :biggrin:
Naravno, CG vlada moze promijeniti ovu odluku.

bravar
07.02.2006., 12:31
Gdje god je Lukoil ulazio po istoku, ulazio je preko vlade. Dobije lokacije i gotovo.
Nego, ako su u CG, onda su na Jadranu, a CG mala, pa mozda se prosire.

presvetli
07.02.2006., 16:13
Pa, rekao bih da je boriss com rekao baš sve što je i meni bilo na pameti.
Iz članka je očito da isprobavaju teren i drže figu u džepu.
Stvarna situacija s tim tankovima je da je zemljište na kojem se nalaze državno, a da su tankovi vlasništvo Jugopetrola. Rekao bih da nema teoretske šanse da Grci to izgube. Istina, zanimljivo je da spominju natezanja po domaćim sudovima, ali ako se dobro sjećam, postoji arbitražni postupak o tome u Londonu.
I ja mislim da je Lukoilu najjeftiniji, a i vremenski najefikasniji način da uđe na to tržište kupnja JGPK.
Ne mogu komentirati koliko upliva na sve to mogu imati vlasnički odnosi između Hellenica i Lukoila. Oni postoje, ali nemam sliku kakvi su.

boriss_com
08.02.2006., 09:35
U menadžmentu Telekoma očekuju dogovor sa sindikatom
Biće rješenja i za otpremnine
PODGORICA - Menadžment Telekoma Crne Gore vjeruje da će sjutra, na sastanku sa predstavnicima Sindikata, biti postignut dogovor o socijalnom programu i da će se kvalitetnim dijalogom doći do zajedničkog rješenja.
Nova runda pregovora poslovodstva i Sindikata Telekoma Crne Gore, koja je trebalo da počne danas, odložena je za sjutra.
U upravi, kako su juče saopštili, očekuju otvoren i konstruktivan dijalog sa predstavnicima Sindikata u usaglašavanju ponuđenih rješenja, kao i detalja relevantnih za njihovu primjenu.
U saopštenju se podsjeća da je na posljednjem sastanku u decembru konstatovan napredak u razgovorima i dogovoreno da predstavnici Sindikata dostave restrukturiran Prijedlog socijalnog programa.
Telekom Crne Gore je, pripremajući se za sastanak, napravio i ponudio značajno unaprijeđen Prijedlog socijalnog i programa zapošljavanja.
Sindikat je svoj Prijedlog socijalnog programa napravio nakon što je novi vlasnik, Mađar Telekom, najavio da će ove godine u sektoru fiksne telefonije otpustiti 20 odsto radnika, odnosno oko 190.
Većinu odredbi prijedloga pripremili su članovi Grupe za promjene, a njim je, između ostalog, predviđeno da novi vlasnik ne otpušta radnike i ne pogoršava njihov materijalni položaj, a posebno pregovara sa Sindikatom o eventualnom smanjenju broja zaposlenih, isključivo na osnovu tržišne pozicije i pada prihoda kompanije. (Mina biznis)

peka
08.02.2006., 19:53
Sindikat odbio predlog uprave (MINA - Business 08.02.2006. 16:57)
Sindikat Telekoma Crne Gore odbio predlog uprave o socijalnom programu...

Capone
09.02.2006., 21:19
Ima veze sa ulaganjima u Crnoj Gori.
Ovo je link sa web stranice forum.hr (http://www.forum.hr/showthread.php?t=130298)

SAJONAC
10.02.2006., 10:10
Po meni mogucu su dva scenarija:
1. Lukoil ulazi u CG preko Montenegrobonusa za 2-3 godine zbog pravnih zavrzalama i poslije jos 2-3 godine pravi infrastrukturu /kupuje placeve koji i nema vise i jako su skupi, trazi dozvole, pravi pumpe/ i pocinje raditi ...sve u svemu 5-6 godina
2. Lukoil kupuje JGPK i dobija sve to na tanjuru i odmah pocinje raditi

Razmislite o tome..........


Moguć je i treći scenario. Pošto je Vlada ionako osnovala Montenegrobonus samo dva mjeseca nakon što je prodala JGPK, nekako su barem u moralnoj obavezi da ga prodaju Grcima. Pošto se u Vladin moral ne uzdam, a onda sam siguran da ni Grci neće žaliti novaca da ga kupe ( postoji njihovo interesovanje od raniije). Tad bi i cijena kod preuzimanja JGPK bila ipak nešto veća, pregovaračka pozicija bolja ...

Nikolica
10.02.2006., 12:59
Novost na CG trzistu hartija od vrijednosti - napokon broker koji je shvatio prednost Interneta, imaju puno korisnih informacija, WAP portal, SMS, prospekti, azurne izvjestaje. Kontaktirao sam ih mailom i telefonom, odradio transakciju i SVE PREPORUKE jako profesionalni, povoljne cijene, stucni i sve naj, naj, naj...
www.vipbroker.net

Boris, kako ide trgovina s njima. Prvi utisak je očito bio dobar.
I meni su simpatični, a čujem da su novi.


Nikolica

mtrtnik
10.02.2006., 13:06
Za malo stiže još jedna brokersko dilerska kuča, Moneta Broker Diler.

boriss_com
10.02.2006., 13:18
Novi su, ali jako ozbilnji i profesionalni.

BURZA5
12.02.2006., 11:49
Evo jedan interesantan tekst o tome kako je počinjala i sa čime svoj rad prva berza u C.G.
donose Vijesti, 12.02.2006.
Koja je berza bolja (http://www.vijesti.cg.yu/naslovna.php?akcija=vijest&id=190082)

boriss_com
13.02.2006., 11:38
Telekom CG:
Preuzeto sa sajta www.magyartelekom.hu podaci za 2005, konstantno su rasli svi parametri iz perioda u period, malo je problematizan broj zaposlenih ali i to ce smanjiti u toku godine. Znaci cekamo finansijske izvjestaje

Nikolica
13.02.2006., 22:10
Dva pitanja iskusnijima,
Kako će sukob dviju burzi utjecati na cijene vrijednosnih papira.
I drugo važnije, što donosi referedum 30.04. - oba scenarija ostajanje u Federaciji SiCG i samostalna Crna Gora?

presvetli
14.02.2006., 00:48
1. Ne vidim kako bi to moglo utjecati na cijene dionica. Smanjenje cijena brokerskih transakcija bi već bila druga stvar.
2. Do samog referenduma moguće je očekivati uzdržanost investitora.
Nakon završetka referenduma, u oba slučaja očekujem nastavak interesa. I jedna i druga opcija ne negira fizičko postojanje CG, niti poduzeća koja u njoj posluju, pa prema tome očekujem nastavak interesa za tržištem.
Scenarij koji bi uključivao kao rezultat referenduma daljnje produbljivanje razlika, mogući fizički ekscesi na liniji jedne ili druge strane bi sigurno bili opasni, i to ne samo za market.
Rekao bih da je bit u tome da se ta priča što brže zaključi, bez obzira na odabranu opciju. Tržište ne voli neizvjesnost.

boriss_com
14.02.2006., 09:26
Rastu prihodi mađarskog Telekoma
Dobit zbog Crne Gore
BUDIMPEŠTA– Prošlogodišnji prihodi Mađar telekoma porasli su u poređenju sa 2004. godinom 3,2 odsto na 2,5 milijarde eura, zahvaljujući kupovini Telekoma Crne Gore u drugom kvartalu.
Mađar telekom je prošle godine rastom prihoda od mobilne telefonije i prenosa podataka nadoknadio pad u domaćem odlaznom i međunarodnom saobraćaju, pokazuju danas objavljeni godišnji rezultati.
Pripajanje Telekoma Crne Gore donijelo mu je njegovih oko 80 miliona eura prihoda, bez kojih bi rezultat cijele grupe ostao na nivou od 2,4 milijarde eura zabilježenih u 2004. godini.Neoporezovana dobit Mađar Telekoma povećana je prošle godine 12,1 odsto na više od milijardu eura i činila je oko 40,3 odsto ukupnih prihoda. Bez uticaja Telekoma Crne Gore iznosila bi 981 milion eura ili 40,7 odsto ukupnih prihoda.(Mina biznis)

boriss_com
18.02.2006., 13:16
Vec 2 mjeseca je zatisje na CG marketu, oscilacije su jako male, bar onih deonica koje "vuku" indekse gore ili dolje, jednom rijecju ceka se referendum...
Do maja nista, a onda ocekujem "eksploziju", naravno ne kao prosle godine, ali 50% povecanja indeksa mi se cine realnim, za prvih 6 mjeseci. A sto se tice referenduma i uslova za njegovo odrzavanje koje je propisala EU, niko nije zadovoljan ni vlast ni opozicija. Za market bi najbolje bilo da pobijedi suverenisticka opcija, za Crnu Goru ne znam. Mislim da trenutno treba kupovati manje firme npr. Fabrika elektroda, hotelska preduzeca na sjeveru /nemoguce jeftino/, Crnagora put.... ne dirati za sada Elektroprivredu, fondove, Ulcinjsku i Budvansku rivijeru. TECG niti ne mozete vise kupiti.
... i cekati drugu polovinu maja.. i nadati se najboljem.. po market

Nikolica
18.02.2006., 18:21
Boriss,

Presvetli je dugoročno predvidio da odluka na referndumu neće utjecati na tržište, no da li Vi očekujete korekciju cijena vrijednosnica na burzi(ma) u travnju (prije referenduma).

boriss_com
20.02.2006., 14:06
“Montenegro bonus” bez bonusa
Vladin Savjet za privatizaciju najavio je da će ove godine prodati i kompaniju Montenegro bonus. Tu je firmu Vlada osnovala 2003. godine, nakon prodaje kotorskog Jugopetrola grčkom Helenik petroleumu. Osnovna namjena joj je bila gazdovanje objektima nekadašnje Savezne direkcije za robne rezerve, koja je prestala da postoji, a njena skladišta goriva u Bijelom Polju, Lipcima i Baru su pripala Crnoj gori. Vlada i Helenik nijesu postigli dogovor o prodaji skladišta i osnovan je Montenegro bonus, čiji je glavni posao bila trgovina naftom i mazutom za Kombinat aluminijuma.
Prošle godine ukupan promet koji je Montenegro bonus imao sa KAP-om iznosio je malo više od milion i po eura. Radi se o snabdijevanju KAP-a sa 90 hiljada tona mazuta i nafte. Novi većinski vlasnik KAP-a, ruska of šor firma Salamon enterprajsiz, prekinula je ugovor sa Montenegro bonusom, ali nije uspostavila saradnju ni sa Jugopetrolom. Trenutno se naftom i mazutom snabdijeva od Luk oila, koji posluje na teritoriji Srbije.
Predstavnici Vlade sa prekidima od ljetos pregovaraju sa Luk oilom da uđe na crnogorsko tržište, nudeći mu imovinu Montenegro bonusa. Problem je što spor Montenegro bonusa oko skladišta nafte nije završen.
Montenegro bonus je pokušao da se bavi i drugim trgovačkim poslovima. Jedno vrijeme je naftnim derivatima snabdijevao Željezaru, a sarađivao je sa kompanijama u kojima je država i dalje većinski vlasnik kao što su Plantaže, Željeznica, Luka Bar i ulcinjska Solana. Prije dvije godine nabavio je i 25 hiljada tona pšenice za nikšićki mlin “Muharem Asović”, kao i za mlinove “Šajo” i “Škatarić”. Prošle godine Montenegro bonus se bavio otkupom maline i za to koristio skladište u Bijelom Polju. Planirao je otkup 300 tona maline po 60 centi po kilogramu. Kompanija je pokušala i da se poveže sa stranim investitorima zainteresovanim za proizvodnju vode, nudeći američkoj kompaniji ASTEC koncesije na izvorišta iznad Cetinja.
Montenegro bonus je prvu poslovnu godinu završio sa 62 hiljade eura gubitka. Na početku druge godine postojanja planirao je profit od 700 hiljada eura, ali je već prvi kvartal te godine pokazao da je plan preambiciozan, jer je dobit bila 70 hiljada eura. Podaci o poslovanju u 2005. godini još nijesu poznati.

boriss_com
21.02.2006., 11:31
Ovo je isjecak iz danasnje stampe.
Presvetli da li imate neki komentar?
Sta ovo moze da znaci?

presvetli
21.02.2006., 12:19
Morati ću malo provrtit brojeve. Ugovorom o kupnji Jugopetrola Hellenic je imao obvezu dokapitalizacije u iznosu, po sjećanju 12 milijuna eura, što im je svaki puta odbačeno jer nemaju kvalificiranu većinu da takvu odluku provedu. Ne provedu li je u konačnici, dužni su polovinu tih sredstava iz obveze bespovratno uplatiti na račun poduzeća.
Čini mi se da je ovo još jedan od pokušaja, ali mi cifra nije jasna.
U svakom slučaju, ne vjerujem da bi Hellenic bio u mogućnosti provesti takvu odluku. Jednostavno, nemaju dovoljno glasova.

boriss_com
22.02.2006., 11:38
O emisiji akcija za povećanje kapitala

Kotor, 21.februara (MINA-biznis) – Akcionari kotorskog Jugopetrola odlučivaće 28. marta na vanrednoj Skupštini o emisiji akcija na osnovu prava preče kupovine u cilju povećanja kapitala.
Ta odluka, prema Zakonu o privrednim društvima, može biti razmatrana samo ako Skupštini prisustvuje dvije trećine od ukupnog broja akcionara. Odluka može biti usvojena samo ako za nju glasa dvije trećine od ukupno prisutnih akcionara.
Zakonom je predviđeno da akcije koje emituje društvo moraju biti u potpunosti uplaćene prije nego se izdaju vlasnicima.
Kada se kapital povećava novčanim ulozima, akcije moraju biti ponuđene na osnovu prava preče kupovine postojećim akcionarima, srazmjerno broju dionica koje posjeduju.
Uslovi ponude akcija na osnovu prava preče kupovine, uključujući period u kojem se ovo pravo mora iskoristiti, objavljuju se u Službenom listu i o tome svi akcionari moraju biti obaviješteni u pisanoj formi.
Pravo preče kupovine mora se koristiti u roku od najmanje 30 dana od objavljivanja ponude ili od dana dostavljanja obavještenja akcionarima.




Otkazi po evropskim, a otpremnine po crnogorskim standardima

Podgorica, 21. februara - Menadžment Telekoma manipuliše radnicima, ali i crnogorskom javnošću pozivajući se čas na evropske čas na crnogorske standarde zavisno od svog interesa. To je danas, saopštio sindikat ove kompanije, preporučivši Upravi da se konačno odluče koje će standarde uvažavati - da li razgovarati po crnogorskim ili evropskim standardima.
Kada otpuštaju radnike odnosno ustanovljavaju tehnološki višak onda se pozivaju na evropske standarde. Kada međutim, dogovaraju visinu otpremne za radnike koji su tehnološki višak onda ne uvažavaju zahtjev sindikata da se iznos uskladi sa Hrvatskom i Njemačkom već se pozivaju na crnogorske standarde. Nije ni tačna tvrdnja poslovodstva Telekoma da su otpremnine radnika ove kompanije podijeljene prošle godine najveći u Crnoj Gori. Veće od naših otpremnina bile su radnika nikšićke "Trebjese", "Jugopetrola"a i nekih drugih kolektiva u Crnoj Gori.Sindikat ponovo podsjeća vlasnike odnosno poslovodstvo da su prilikom privatizacije ove kompanije radnici prevareni, odnosno da su im akcije plaćene po 2,2 eura, a državi po 4,85. Pri tom novi vlasnici ne isplaćuju ni dividendu, a prošlogodišnju dobit od 16 miliona eura zadržali su za sebe. Uprava mora konačno shvatiti da se manipulacijama ne postiže ništa, niti dolazi do dogovora.
Sindikat smatra da će se poslovodstvu bolje isplatiti da prihvati predlog sindikata i podijeli otpremnine u traženom iznosu nego da vuče jednostrane poteze odnosno bez saglasnosti sindikata implementira program tehnološkog viška. Otpremnine su ključno sporno pitanje.Radnici da posjetimo traže otpremnine između 30 i 50 hiljada eura i spremni su da taj zahtjev brane i štrajkom, saopšteno je danas iz Sindikata.

boriss_com
22.02.2006., 11:40
Posljednju riječ daće fondovi
KOTOR – Akcionari kotorskog Jugopetrola odlučivaće 28. marta na vanrednoj Skupštini o emisiji akcija na osnovu prava preče kupovine u cilju povećanja kapitala.
Ta odluka, prema Zakonu o privrednim društvima, može biti razmatrana samo ako Skupštini prisustvuje dvije trećine od ukupnog broja akcionara. Odluka može biti usvojena samo ako za nju glasa dvije trećine od ukupno prisutnih akcionara. Zakonom je predviđeno da akcije koje emituje društvo moraju biti u potpunosti uplaćene prije nego se izdaju vlasnicima.
Kada se kapital povećava novčanim ulozima, akcije moraju biti ponuđene na osnovu prava preče kupovine postojećim akcionarima, srazmjerno broju dionica koje posjeduju.
Uslovi ponude akcija na osnovu prava preče kupovine, uključujući period u kojem se ovo pravo mora iskoristiti, objavljuju se u Službenom listu i o tome svi akcionari moraju biti obaviješteni u pisanoj formi.
Pravo preče kupovine mora se koristiti u roku od najmanje 30 dana od objavljivanja ponude ili od dana dostavljanja obavještenja akcionarima.
Paket od oko 54 odsto akcija države u Jugopetrolu prodat je krajem 2002. godine grčkom Helenik petroleumu za 65 miliona eura.
Među manjinskim akcionarima su i fondovi zajedničkog ulaganja i oni su se u prethodnom periodu protivili dokapitalizaciji Jugopetrola, na koju se Helenik obavezao kupoprodajnim ugovorom, jer bi im time bio umanjen procenat vlasništva. (Mina biznis)

presvetli
22.02.2006., 11:53
Otpremnine su ključno sporno pitanje.Radnici da posjetimo traže otpremnine između 30 i 50 hiljada eura i spremni su da taj zahtjev brane i štrajkom, saopšteno je danas iz Sindikata.
Ovo bi za Hrvatsku bile visoke cifre kakve dobivaju primjerice samo radnici Hrvatskog telekoma, ili TDZ-a, ali ako usporedim kompanije i brojke, a ne industrije, tražene cifre su fantastične. Nije da ne razumijem njihovu želju da ostvare koliko se može, ali ovo zbilja zvuči nestvarno.
Nešto kao kad bi radnici u Hrvatskoj tražili otpremnine u visini onih u Njemačkoj ili SAD-u.

Vaernim
22.02.2006., 13:07
Ovo bi za Hrvatsku bile visoke cifre kakve dobivaju primjerice samo radnici Hrvatskog telekoma, ili TDZ-a, ali ako usporedim kompanije i brojke, a ne industrije, tražene cifre su fantastične. Nije da ne razumijem njihovu želju da ostvare koliko se može, ali ovo zbilja zvuči nestvarno.
Nešto kao kad bi radnici u Hrvatskoj tražili otpremnine u visini onih u Njemačkoj ili SAD-u.

Da li možeš dati procjenu koliko bi eventualni štrajk mogao uzrokovati problema i utjecati na poslovanje?


Unaprijed zahvaljujem :)

boriss_com
22.02.2006., 13:28
Mislim da "radnici" "tvrde pazar". Evo i objasnjenja:
Par godina prije prodaje partija na vlasti u CG, a to je ova koja i sada vlada - DPS je prebukirala sva preduzeca sa "zaposlenicima" koji su bili njeni clanovi i simpatizeri. To je bio razradjen mehanizam - ti meni 30 glasova ja tebi radno mjesto. E sada su dosli racuni na naplatu, preduzeca su privatizovana, naravno da novi poslodavci ne otustaju strucnjake, vec "strucnjake opste prakse", tj. glasace jer oni niti ne znaju bilo sta da rade, e oni se najvise i bune i zahtijevaju nemoguce, jer bi sa otpremninom da "zive srecno do kraja zivota", jer znaju da nista ne znaju i da su potrebni samo kao glasacka masina i to svake cetvrtve godine, a jos nijesu ovladali vjestinom hibernacije te u medjuvremenu treba jesti, piti i stanovati. Ovakvih je 80%, onih 20% su ljudi pred penzijom i oni bi prihvatili ovo sto im se nudi. No kako je predsjednik UO Telekom CG istaknuti clan vladajuce stranke, on ce preduzeti mjere da do strajka ne dodje, makar i Vlada melo odrijesila kesu i dopunila istu za razliku onog sto se nudi i trazi. Tim prije sto radnike i "radnike" u pregovorima sa sindikatom zastupa Grupa za promjene koja je suprostavljena rezimu, tako da Vlada nece dopustiti taj "transfer", jer se sprema referendum, to je puno ljudi, a oni imaju porodice, rodjake, prijatelje, a to su sve glasaci, a nama je EU dala nepovoljnje uslove pa je svaki glas vazan...
Mada izgleda nevjerovatno, to je zemlja cuda, a cuda se desavaju zar ne? Straj u privatizovanom preduzecu je los primjer za buducu privatizaciju npr. Elektoprivrede, e tu je rudnik "glasaca" sta ce se tek tamo desavati, ima samo savjetnika oho ho... da ne pricam o laznim diplomama, cak i laznim akademskim zvanjima, ali da to ostavimo buducem kupcu...

presvetli
22.02.2006., 15:57
Da li možeš dati procjenu koliko bi eventualni štrajk mogao uzrokovati problema i utjecati na poslovanje?


Unaprijed zahvaljujem :)
Boriss je dao jedno dobro šire pojašnjenje priče. No, mislim da iz ovog ne prijeti nikakva ozbiljnija prijetnja za rezultate kompanije. To sve je više političko pitanje. Promet u komunikacijama više ne spajaju tete sa žicama kao u početku telekom industrije.

Vaernim
23.02.2006., 11:20
Iz današnjih Vijesti:

KOTORSKA NAFTNA KOMPANIJA, PREMA PRELIMINARNIM PODACIMA, PROŠLE GODINE OSTVARILA SVEGA 700.000 EURA DOBITI

Jugopetrol izašao iz minusa


Podgorica - Najveća crnogorska naftna kompanija Jugopetrol uspjela je da prošle godine, za razliku od 2004. kada je zabilježila 4,5 miliona eura gubitka, posluje pozitivno i ostvari neto dobit od oko 700 hiljada eura, pokazuju preliminarni podaci.
Prema izvještaju o prošlogodišnjem poslovanju, koji je Odbor direktora usvojio na sjednici u petak u Atini, Jugopetrol je uspio znatno da poboljša poslovanje pa je ukupan godišnji prihod od prodaje naftnih derivata, ulja i plina skočio za skoro 30 odsto na iznad 120 miliona eura.
Kada se od toga oduzmu troškovi prodatih proizvoda od 100,6 miliona, administracije, prodaje i distribucije, istraživanja, kursne razlike i amortizacija, neto profit se svodi na oko 700 hiljade eura, što je znatno manje nego u periodu prije nego što je grčki Helenik petroleum kupio Jugopetrol.
Ukupna Jugopetrolova prodaja na tržištima Crne Gore, Srbije, Kosova i Bosne i Hercegovine (BiH) prošle godine dostigla je 281,4 hiljada kubnih metara, što je 13 odsto više od plana i 1,2 odsto u odnosu na 2004. godinu.
Najveći dio, od oko 37 odsto, odnosi se na maloprodaju, 22 odsto na industrijske potrošače, a učešće prodaje privatnim benzinskim stanicama je 19 odsto.
Kompanija je prošle godine imala 313 hiljada eura kapitalnih ulaganja, od čega se 31 hiljada odnosi na instalaciju u Baru, 126 hiljada na ribrending benzinskih stanica, a 156 hiljada na “ostalu” opremu.
Jugopetrol je 2002. prodat kao monopolističko preduzeće, a u međuvremenu je njegova konkurencija jačala.
U maloprodaji kotorska firma ima 36 benzinskih stanica, a svi ostali privatnici 31. Stalnu ekspanziju maloprodajne mreže u upravi smatraju glavnom prijetnjom tržišnom učešću Jugopetrola.
U veleprodaji, Jugopetrol ima ubjedljivo najjaču poziciju, osim kada je u pitanju mazut, gdje ga je prestigao državni Montenegro bonus koji snabdijeva Kombinat aluminijuma.
U Planu je najaveno da će Jugopetrol nastaviti da štiti svoj tržišni udio nuđenjem popusta i beneficija kupcima, uz sve efikasnije pružanje boljih usluga, visokokvalitetnih proizvoda, kroz kontinuirano snabdijevanje i pružanje povoljnih kreditnih uslova.
Kao prednosti u odnosu na konkurenciju, u upravi vide tradiciju i dugoročno poslovno iskustvo, kvalitet proizvoda i snabdijevanja, velika skladišta, rasprostranjenost maloprodajne mreže, međunarodnu marku - brend, bolje uslove plaćanja od konkurencije i dobre poslovne odnose sa potrošačima.
Među slabostima su navedene naslijeđena loša reputacija od vremena kada je kompanija bila u državnom vlasništvu, nefleksibilno poslovanje, visoki operativni troškovi, starost i stanje benzinskih stanica, nepovoljna geografska lokacija za ivoz, skupe lučke usluge i loše stanje željezničke mreže.


TRŽIŠTE PLINA NAJBRŽE RASTE

Uprava kompanije je za ovu godinu planirala da Jugopetrol Kotor i Jugopetrol Trebinje ove godine povećaju prodaju naftnih derivata sa prošlogodišnjih 118 miliona eura na 130, ostalih derivata sa 3,1 miliona na 3,3, a neto dobit da se utrostruči na oko 2,2 miliona eura.
Prema procjenama Jugopetrola, kompanija pokriva gotovo 95 odsto ukupne maloprodaje naftnih derivata u Crnoj Gori. Učešće u maloprodaji ulja i plina je 15 odsto, a ove godine je planirano povećanje za 1,5 odsto.
U kotorskoj kompaniji očekuju konstantno smanjenje tražnje za super benzinom, a rast za bezolovnim i dizel gorivima, kao i za uljem i plinom.
- Tržište tečnog naftnog gasa je u konstantnom porastu u posljednje tri godine, a razlog je povećanje broja vozila koja sve više koriste ovaj naftni derivat - navodi se u Biznis planu. Potrošnja tečnog gasa je 2004. godine dostigla 4,4 hiljade tona, prošle je gotovo udvostručena, dok se ove godine očekuje da će dostići 11,5 hiljada tona.


O DOKAPITALIZACIJI PONOVO BEZ FONDOVA

Fondovi koji su vlasnici akcija u Jugopetrolu i dalje se protive namjeri Helenik petroleuma da sa sedam miliona eura dokapitalizuje kotorsku firmu i nemaju namjeru da prisustvuju Skupštini akcionara 28. marta na kojoj će to pitanje biti razmatrano.
- Naš stav se nije promijenio i za sada nam je interes da dokapitalizacije ne bude - rekao je juče “Vijestima” predstavnik fondova u Odboru direktora Jugopetrola Dragan Radusinović.
Grci su već dva puta pokušavali dokapitalizaciju, ali bezuspješno, jer zbog odustva predstavnika fondova koji imaju više od četvrtine ukupnog broja akcija, nije bilo neophodne dvotrećinske većine za usvajanje odluke. Ako Grci ipak uspiju da obezbijede dovoljnu podršku akcionara i izglasaju dokapitalizaciju, kapital Jugopetrola porastao bi na oko 75 miliona eura. Dokapitalizacija bi uvećala vlasništvo Helenika sa sadašnjih oko 54 odsto, dok bi za fondove i ostale vlasnike značila procentualno smanjenje u vlasništvu.
Fondovi, među kojima najviše akcija imaju Eurofond i MIG, žele da prodaju svoj udio većinskom vlasniku, a ponudili su mu otkup po nominalnoj vrijednosti koja iznosi 14,6 eura za dionicu. Trenutno se akcije na berzi prodaju za oko 60 odsto nominalne vrijednosti.

SAJONAC
23.02.2006., 14:59
Morati ću malo provrtit brojeve. Ugovorom o kupnji Jugopetrola Hellenic je imao obvezu dokapitalizacije u iznosu, po sjećanju 12 milijuna eura, što im je svaki puta odbačeno jer nemaju kvalificiranu većinu da takvu odluku provedu. Ne provedu li je u konačnici, dužni su polovinu tih sredstava iz obveze bespovratno uplatiti na račun poduzeća.
Čini mi se da je ovo još jedan od pokušaja, ali mi cifra nije jasna.
U svakom slučaju, ne vjerujem da bi Hellenic bio u mogućnosti provesti takvu odluku. Jednostavno, nemaju dovoljno glasova.

Evo vam ljudi fine pričice:
Prošle godine, pođe na Skupštinu akcionara Dragan Radusinović ( direktor DZU MIG) koji inače predstavlja sve fondove u bordu JGP i ima njihova punomoćja.
Grci nisu mogli vjerovat, pošto je bilo najavljeno da će coolirati Skupštinu.
Ali im nije radost dugo trajala. Izvadi čovjek iz džepa punomoćje koje glasi na jednu akciju HA HA HA :)
Ove godine očekujem isto.

skijas
24.02.2006., 06:36
Evo i danas o Jugopetrolu u Nezavisnom dnevniku :

MINISTAR BOŠKOVIĆ RAZGOVARAO SA UPRAVOM HELENIK PETROLEUMA

Grci će bušiti kod Ulcinja


Podgorica - Helenik petroleum, većinski vlasnik Jugopetrola, želi da gradi prvu naftnu bušotinu u Crnoj Gori u podmorju u blizini Ulcinja, saopštili su juče u Atini predstavnici te kompanije delegaciji crnogorske Vlade.
- Menadžment Helenika nam je saopštio da su završili analize postojanja nafte i gasa na tom lokalitetu i da žele da grade bušotinu. Razgovarali smo o mogućnostima za realizaciju tog posla - rekao je sinoć “Vijestima” ministar ekonomije Predrag Bošković, koji je predvodio crnogorsku delegaciju u radnoj posjeti Atini.
On nije precizirao da li su Grci ponovo tražili produženje roka za realizaciju naftne bušotine.
Helenik je prije više od godinu saopštio da je završio analize u blizini Ulcinja, a crnogorska Vlada je već dva puta produžavala rok. Prvobitno je bio kraj 2002. godine, pa 15. februar 2005, a zatim je produžen do kraja ljeta 2006. Posljednji put je zahtjev Grka obrazložen finansijskim problemima kompanije Remko enerdži, koja im je bila partner u tom više stotina miliona vrijednom poslu, ali je svoj udio prodala Heleniku.
U ovogodišnjem biznis planu Jugopetrola, u koji su “Vijesti” imale uvid, navodi se da je 18. oktobra 2005. potpisan Ugovor o prenosu interesa sa Remkove kompanije Meduza na Helenik, tako da sada grčka firma ima 40 odsto učešća u poslu, a Jugopetrol 60. Poslove za njih radi firma Produktoil DOO.
- U toku su pregovori Helenik petroleuma i Vlade Crne Gore, vezano za uslove Ugovora o zajedničkom ulaganju - navodi se u biznis planu.
Sa Helenikom je Bošković razgovarao i o problemima koje izazivaju visoke cijene naftnih derivata, jer Grci smatraju da bi država mogla da smanji svoje dažbine.
- Dogovorili smo se da pošalju sve zahtjeve koje imaju i da se sastanemo u Podgorici i zajedno vidimo šta možemo uraditi - kazao je Bošković.
Na jučerašnjoj Konferenciji ministara ekonomije o saradnji u Jugoistočnoj Evropi, na kojoj je učestvovala crnogorska delegacija, konstatovano je da treba unaprijediti prekograničnu saradnju i razvijati slobodnu trgovinu. Konstatovano je da je Crna Gora prošle godine ostvarila najveći priliv stranih direktnih investicija po glavi stanovnika među tranzicionim zemljama koje nijesu članice EU.
Ministar ekonomije je juče razgovarao i sa zamjenikom ministra inostranih poslova Grčke Evripidisom Stilianidisom o Helenik-planu, kojim je Crnoj Gori predviđena donacija vrijedna 17 miliona eura.
- Nijesmo zakasnili da se kandidujemo za plan. Dogovoreno je da narednih dvadesetak dana dvije vlade formiraju tehničke komisije koje će dogovoriti projekte koje će plan obuhvatiti - kazao je Bošković, dodajući da će jedan od njih biti gradnja jadransko-jonske ceste.



D.CRVENICA

shichich
25.02.2006., 18:15
Kako vidite telekom cg na ovim razinama(3,5E)?U usporedbi sa telekomom bh i srpske izgleda puno skuplje,ima lošije povrate(roa,Roe),lošiji omjer dobiti i kapitalizacije,a zarada,prodaja i bvps su vrednovane više od konkurencije!?

presvetli
25.02.2006., 19:08
Vidim ga i dalje kao najjeftiniji telekom u regiji. Mađari tek provode čišćenje zaostataka, i dok to odrade, uzmimo u obzir i narastajući turistički utjecaj roaminga, bilježiti će dobiti od 0,45 na više po dionici.
Ujedno, s pozicije prihoda po stanovniku, ovo je telekom koji kreće s najniže pozicije.
Uopće se ne bih oslanjao na ROE i ROA prošlih rezultata. Ono što bi bilo vjerojatno očekivati već krajem ove godine, pogotovo sljedeće, biti će stvarna slika.
Očekujem u tekućoj godini prihode blizu 90 milijuna eura, dok je o dobiti nešto teže, ali moralo bi biti više od 20 milijuna eura.

shichich
25.02.2006., 20:31
uzmimo u obzir i narastajući turistički utjecaj roaminga
Znači vjeruješ i u perspektivu turizma!?
Očekujem u tekućoj godini prihode blizu 90 milijuna eura
To bi mu dalo prednost u vrednovanju pred drugima prema prihodima,ali svejedno to nije onakva podcijenjenost kakva se očekuje od tržišta kao CG?!?!

ChoChikun
25.02.2006., 20:43
U posljednjem JDD u članku o Crnoj Gori daje se informacija da "Prema poslovnom planu Matava, očekuje se da će neto dobit Telekoma CG, već u 2006. iznositi 35-40 milijuna eura."

presvetli
25.02.2006., 21:00
Znači vjeruješ i u perspektivu turizma!?
Nemam što vjerovati. CG ima perspektivu razvoja turizma ne mnogo manju od hrvatskog. U konačnici, valuacije i ponuda turističkog sadržaja u CG ne bi trebala bitno odudarati od hrvatskog.
Problemi i stanje crnogorskih turističkih kompanija su u bitnome slični kakvi su bili i u Hrvatskoj krajem 90-tih. Kod poduzeća kao što je BUDR ne dogodi li se kvalitetna privatizacija, cijela turistička strategija zemlje može doći pod upitnik. Jako je bitno da prestanu rasprodavati dio po dio cjeline i pronađu ozbiljnije partnere. Prodaje koje su napravili s Rusima u turizmu mogu se podvesti pod elementarne nepogode.


To bi mu dalo prednost u vrednovanju pred drugima prema prihodima,ali svejedno to nije onakva podcijenjenost kakva se očekuje od tržišta kao CG?!?!
CG tržište uglavnom niti nije nešto jeftino, ali je TECG prema regionalnim mjerilima jeftina dionica.

U posljednjem JDD u članku o Crnoj Gori daje se informacija da "Prema poslovnom planu Matava, očekuje se da će neto dobit Telekoma CG, već u 2006. iznositi 35-40 milijuna eura."
U biti, nije sporno da postoje i takva očekivanja. Volim uvijek radije u procjenama biti maksimalno konzervativan.

Sasko
26.02.2006., 13:49
pisam ovaj post drugi put. ne znam da li mi je prvi put bio obrisan (ne vidim razlog zasto?) ili ga nisam postao.

idem u CG i odabrao sam tri dionice i jedan PIF, pa me interesira razmisljanje oslatih forumasa.

usao bih u slijedece:
Bjelasica Rada 25% -ukoliko uspijem kupiti jer je nelikvidna do bola
EuroFond 15%
Telekom CG 35%
Trebjesa 25%

takodjer bih molio ukoliko netko ima rezultate za 2004 ili neko razdoblje 2005 da mi javi na pm. interesiraju me Bjelasica, Trebjesa, Marina Bar, Luka Bar.

presvetli
26.02.2006., 14:45
Nisi ga niti postao.
Napisati ću nešto o ovome što te zanima tokom večeri.

Nikolica
26.02.2006., 15:09
Po meni su Telekom i Trebjesa neupitni.

Presvetli,

ako može i mali dodatak: Eletroprivreda te PIF-ovi HLT i Atlas.

Hvala unaprijed

boriss_com
26.02.2006., 17:06
Ne bih se ja petljao sa ekipom iz Eurofonda, to su ti buduci gospodari Crne Gore. Uzmi npr. TREND ili Atlas, i nemas probleme pri kupovini. Mislim da su to ozbiljni fondovi koje vode ljudi od struke, mislim barataju kompjuterima a ne pistoljima.
Ne diraj ni Bjelasica radu to je interesna zona iste ekipe, imas boljih solucija npr. Fabrika elektroda, Crnagoraput, Marina. EPCG i LUBA su najveci sistemu u CG i oni ce se privatizovani pod uslovima koji jos nijesu poznati. Ako kupis PIF Trend ili Atlas to je skoro kao da si kupio dionice EPCG.
Ako te intersuju bilansi za preduzeca za 2003 i 2004 imam ih sve, kao i strukture vlasnistva pa mogu poslati na mail, ali ti podatci i nijesu mnogo mjerodavni, ja vise idem po procjeni buduce dobiti, tj. potencijala firme.

Vaernim
26.02.2006., 18:07
Ne bih se ja petljao sa ekipom iz Eurofonda, to su ti buduci gospodari Crne Gore. Uzmi npr. TREND ili Atlas, i nemas probleme pri kupovini. Mislim da su to ozbiljni fondovi koje vode ljudi od struke, mislim barataju kompjuterima a ne pistoljima.
Ne diraj ni Bjelasica radu to je interesna zona iste ekipe...

I ja sam dobio par upozorenja da nije 'zdravo' petljat se u EURF i Bjelasicu radu, pa sam odustao od toga.

Tako da mi 90% portfelja u CG čini TRNK, TECG i JGPK (tim redom) - odlučio sam se ić na sigurniju varijantu - a ostalo je BUDR, PUTE, HTBO i ATLM.

presvetli
26.02.2006., 20:16
Vidim da je Boriss već dao komentar na dio priče, s čime ću se složiti. Zapravo, kupujete li Eurofond ili vezana poduzeća kao BJER u manjim količinama, mislim da to ne predstavlja neki problem. Ali općenito, kupujem li nešto, volim toga kupiti dosta, pa ove firme ozbiljno nisam ni razmatrao iz gornjih razloga. Svakom njegovo, i to je to.

BJER je inače, po rezultatima 2003/2004. koje i ja imam, donekle pravilno vrednovana, radi relativno velikog book-a koji je blizak nominali, dok su prihodi iznimno mali, lošeg trenda i kreću se na razini 1,5 milijuna eura (2,5 u 2003.). Dobit je čak i solidna, u 2004., 245.000 eura, (382.500 u 2003.) uz relativno nevelike obveze. Što se događalo tokom prošle godine, ne znam. No, sve je to relativno. Papir je jedno, a stvarni potencijal poslovanja nešto drugo. BJER bi unutar nečijeg jačeg sistema, kao što bi bio npr. Todorićev, pokazala prave vrijednosti. Ovako, uz sadašnji profil vlasnika, s nekom manjom količinom može biti zanimljiva špekulacija.

Eurofond i ostale fondove uopće ne pratim, i generalno me taj sektor ne zanima. Imate njihove portfelje na stranicama burzi, pa je lako računati potencijale.

O telekomu je bilo zbilja mnogo riječi, pa ne bih ništa novo dodao.

TRNK - po pitanju Trebjese imate dobar post (http://www.mojnovac.net/forumi/showpost.php?p=96093&postcount=166) Znalca.
Komentirao bih, da je TRNK pivovara koja bi u svojoj punoj snazi trebala raditi u obimu jedne Karlovačke. Kad bismo tako uspoređivali kapitalizacije, TRNK dionica bi koštala oko 180 eura. Ovo jest zdravoseljački i maksimalistički gledano, ali definitivno mislim da je ovo još jeftino, a k tome vrlo sigurno ulaganje.

MARB - Godišnji prihodi od nekoliko stotina tisuća eura i stalni gubitak, no uzmete li neku konzervativnu procjenu, da jednu ozbiljniju marinu teško da možete vrijednovati manje od 5 milijuna eura, ovo ulaganje čine potencijalno zanimljivim. Inače, koliko mi je poznato, ukupna infrastruktura je u stalnoj i sporoj izgradnji, tako da zaživljavanjem u punom kapacitetu ova investicija nije nezanimljiva.

EPCG - ovako, na prvi pogled, dionica bi se trebala kretati između 3-4 eura, ali vidjeti ćemo kako će stvari izgledati kad dođe do privatizacije.

Općenito, stanje većeg dijela crnogorskih poduzeća trgovanih na burzi može se objediniti u nekoliko zaključaka. Visoka vrijednost i podinvestiranost infrastrukture, stanje visokog omjera kratkoročnih obveza i kratkoročne imovine, razmjerno niska ukupna zaduženost, veoma niske prihode, mnoga neriješena vlasnička pitanja zemljišta, i najčešće prevelik broj zaposlenih. Ono što treba gledati su potencijali poduzeća. Oni će daleko prije doći do izražaja na burzi, nego li će se u stvarnosti dogoditi.
Pogledate li primjer BUDR, koja i inače bilančno najzdravije izgleda, i uzmete u obzir da gledano kroz cijelu istočnu obalu Jadrana, od Ankarana do albanske granice, imate još samo nekoliko velikih turističkih resursa koji nisu privatizirani, a jedan od njih je BUDR i postavite u perspektivu primjerice ono što se događalo sa Sunčanim Hvarom kod nas, imati ćete približnu sliku o tome da ono što u CG strateški najviše vrijedi, a nije privatizirano (osim EPCG i LUBA), su turističke destinacije.
Ovdje ponavljam već ranije rečeno, da je veoma bitno prestati sa rasprodajom dijelova cjeline, jer se time slabi ukupna atraktivnost onoga što se prodaje i pronaći kvalitetnije investitore iskusne u branši i spremne prihvatiti sve postojeće dubioze.

shichich
26.02.2006., 21:34
Gdje mogu pogledati BUDR bilancu?

Sasko
26.02.2006., 22:51
hvala presvetlom i borisu. bas sam razmisljao o Bjelasici i povezanosti eurofonda, odnosno njegovog većinskog vlasnika Veselina Brkovića sa Đukanovićem. našao sam na par mjesta tu informaciju napisanu u negativnom kontekstu. Dakle ja definitivno kupujem Telekom i Trebjesu, a za ostalo cu jos malo razmisliti. ionako jos imam vremena do referenduma. moglo bi zbog njegova iscekivanja jos biti i rasprodaja :)

presvetli
26.02.2006., 23:30
Gdje mogu pogledati BUDR bilancu?
Na netu nigdje, inače postoje na Privrednom sudu u Podgorici, gdje se može zatražiti uvid.

Vaernim
27.02.2006., 11:27
TRNK - po pitanju Trebjese imate dobar post (http://www.mojnovac.net/forumi/showpost.php?p=96093&postcount=166) Znalca.
Komentirao bih, da je TRNK pivovara koja bi u svojoj punoj snazi trebala raditi u obimu jedne Karlovačke. Kad bismo tako uspoređivali kapitalizacije, TRNK dionica bi koštala oko 180 eura. Ovo jest zdravoseljački i maksimalistički gledano, ali definitivno mislim da je ovo još jeftino, a k tome vrlo sigurno ulaganje.

Samo bih još nadodao jednu stvar vezano uz Trebjesu. Prošle godine su davali dividendu od 2 eura po dionici, iz zadržane dobiti za 2003. (u 2004. su imali gubitke), što na sadašnju cijenu od 46,5 eura iznosi 4,3%. Rezultati za 2005. se još ne znaju (bar ih ja nemam), ali pod pretpostavkom da su imali dobro poslovanje dividenda bi trebala bit barem jednaka (ako ne i veća) kao prošle godine.

ChoChikun
27.02.2006., 12:45
U biti, nije sporno da postoje i takva očekivanja. Volim uvijek radije u procjenama biti maksimalno konzervativan.

Znam, zato i volim pročitati tvoje procjene, ali čisto neka informacija stoji zbog plastičnije slike.

Pronašao sam članak o Trebjesi:
http://www.ekonomist.co.yu/magazin/em108/yu/dirk.htm
današnji je datum, ali su ovo stari događaji, ili nisam baš u toku?

Vaernim
27.02.2006., 12:56
Pronašao sam članak o Trebjesi:
http://www.ekonomist.co.yu/magazin/em108/yu/dirk.htm
današnji je datum, ali su ovo stari događaji, ili nisam baš u toku?

Krivo si vidio. Piše: Broj 108, 17. jun 2002 ;)

presvetli
27.02.2006., 13:26
Je, članak prepričava (ne)zgode iz ne tako davne prošlosti, ali ipak prošlosti.
Dobra je ilustracija koliko CG nosi rizika za strane investitore, već i radi samog mentaliteta. Oni su bili spremni dovesti firmu do zatvaranja...ipak, to je sada prošlost.
Ima i tekućih primjera kako u manjim, tako i većim poduzećima. Vidjeti ćemo kako će se razviti telekom.
Da ne bi krivo razumjeli, ima toga i kod nas. Sjetite se Babinog Kuka devedesetih, ili PPK Kutjeva i Brzice, Duhana Slatine koji su iz kaprica prema TDR-u ostali bez ičeg, kao i Coca Cole neki dan. Sindikati i ostali kolovođe sa zaluđenim radnicima znaju silne štete napraviti, kako vlasniku, tako i ništa manje sebi.
Pitanje je bi li Petrokemija danas funkcionirala drugačijom poslovnom dinamikom da nisu s Klausom krajem devedesetih izašli na ulice i utvrdili tamo "socijalne" parametre.
No, ovo malo offtopic.

ChoChikun
27.02.2006., 15:01
Krivo si vidio. Piše: Broj 108, 17. jun 2002 ;)

Sad sam shvatio. Nespretno drže današnji datum u gorenjem lijevom uglu.

shichich
27.02.2006., 16:50
Pogledate li primjer BUDR, koja i inače bilančno najzdravije izgleda
Znači bio si tamo ili!?

presvetli
27.02.2006., 17:53
I bio, i vidio. Volim znati što kupujem.

ChoChikun
27.02.2006., 18:06
Onda, da li probao i Nikšićko pivo? ;)

presvetli
27.02.2006., 18:07
Ne pijem pivo (više).

SAJONAC
28.02.2006., 10:03
Vezano za nemile događaje iz Trebjese. Istina da je u toj situaciji do punog izražaja došao nasljeđeni mentalitet iz socijalističkog perioda. ALI...

Imao je štrajk malo vjetra u leđima. Konkurencija iz Srbija je podmazala vođe Sindikata i povezane ložače. Prije toga, u CG je bilo nezamislivo da neko pije drugo pivo sem Nikšićkog ! A onda su pali na 30% penetracije. Čudno kako je konkurencija tako precizno i sa savršenim tajmingom znala da uleti u Crnu Goru i zauzme tržište.

A opasniji događaj, (moguće da je neko od forumaša upućen, mada svi nisu sigurno) zbio se prošle godine. Pivara je u samo nekoliko dana izgubila oko 60% distributivne mreže. Imali su neko nesrećno riješenje da dva distributera pokrivaju oko 50% prodaje. Oni su preko noći prešli da rade za naravno pivare iz Srbije, MB i ostale. To se sve desilo u jeku najvećih propagandnih kampanja viđenih na eks Ju prostorima. Pivare su u svojim reklamama koristile sve najpoznatije glumce i ličnosti. Od Milene Dravić do Vlada Divca.

Menadžment Trebjese je za samo dva mjeseca izgradio svoju mrežu, uložio ogromne novce u podsticaje prodaji i pored svih napora pivara iz Srbije u 2005 ostvario penetraciju od čak 88 %. Upućeni vjerovatno znaju da je direktor Trebjese Tomić, bivši direktor Coca-Colle Beograd, pa ih tako nešto i ne čudi...

Vaernim
28.02.2006., 10:09
Jučer je zbroj prometa za TRNK na obje berze bio preko 100.000 eura, čistilo se sve do 50. Da li netko zna jesu li možda izašli rezultati za Trebjesu za 2005., gledam na www.inbev.com ali ne mogu naći?

Ili je to Sasko odlučio krenut malo jače, i TECG je jučer bio preko 100.000 eura prometa :biggrin:

shichich
28.02.2006., 14:07
Postoje li igde rezultati za Trebjesu?!Može neki link!?

presvetli
28.02.2006., 21:42
Ne. Jedino što postoji na netu, izvještaji su onih poduzeća viših kotacija na stranicama obiju burzi. Nešto je ranije imao Telekom na svojoj stranici, ali otkad je privatiziran, nešto su obustavili tu praksu.

boriss_com
01.03.2006., 11:06
Evo sta cemo privatizovati ove godine.
Kao sto vidite sve ja na prodaju.
Ocekuje nas zanimljiva godina, a prije toga moramo proci i kroz referendum

boriss_com
02.03.2006., 09:52
02.03.2006 - Fondovi ponovo traže kontrolu poslovanja
MANJINSKI AKCIONARI JUGOPETROLA NE VJERUJU U PODATKE O POSLOVANJU Podgorica - Predstavnici fondova u Odboru direktora kotorskog Jugopetrola zatražiće od menadžmenta kompanije podatke o nabavnim cijenama goriva kako bi prekontrolisali da li je prošlogodišnja dobit od oko 700 hiljada eura mogla biti veća. - Insistiraćemo da nam uprava saopšti kako se formiraju ulazne cijene goriva, da bismo mogli vidjeti je li bilo moguće nabavljati gorivo povoljnije nego što je to rađeno od Helenik petroleuma. Dobit za 2005. godinu možda je mogla da bude veća, - rekao je juče “Vijestima” član Odbora direktora Jugopetrola Dragan Radusinović. Prošlogodišnji poslovni rezultat Jugopetrola, koji je od 2002. godine u većinskom vlasništvu grčke naftne kompanije Helenik petroleum, mnogo je bolji nego 2004. godine kada je ostvaren gubitak od 4,5 miliona eura. Jugopetrol je 2004. godine bio među rijetkim naftnim kompanijama u regionu koje su poslovale sa “minusom”, iako su one uglavnom zabilježile visoke profite podstaknute skokom cijena nafte na svjetskom tržištu. - Nemamo podataka da li su nabavne cijene goriva korektne. Novi menadžment Jugopetrola je prošle godine za nabavku nekih vrsta goriva, na primjer mazuta, koje je i Helenik imao u ponudi, raspisivao tendere kako bi izabrao najbolju cijenu. Ne vidim razlog da se tako ne radi i sa benzinom i dizelom - kazao je Radusinović. Sumnje da Grci izvlače novac iz Jugopetrola postoje i dalje kod fondova, ali su, kako kaže Radusinović, samo inicijalna tačka nakon koje slijedi dokazivanje na osnovu preciznih podataka. - Kao članovi Odbora direktora, ne bi trebalo da imamo problema u dobijanju podataka o formiranju ulaznih cijena. Od prethodnog menadžmenta Jugopetrola te podatke nijesmo mogli dobiti, a vidjećemo kako će to ići sa novim - rekao je Radusinović. Manjinski akcionari Jugopetrola, fondovi koji su vlasnici oko 25 odsto akcija Jugopetrola, od privatizacije Jugopetrola pokušavaju da dobiju podatke o nabavkama goriva, ali im to do sada nije polazilo za rukom. Prethodni menadžment je, da ne bi dostavljao podatke koristio način na koji su odobrena ovlašćenja Odboru direktora (u kojem sjede predstavnici vlasnika) i menadžmenta (koji bira Odbor i koji treba da štiti interese vlasnika). Prema Odluci o ograničenju ovlašćenja, Odbor direktora treba da odobri sklapanje ugovora veće vrijednosti od 500 hiljada eura, dok su za poslove manje vrijednosti dovoljne saglasnosti izvršnog direktora i predsjednika Odbora direktora. Međutim, u Odluci se navodi da se za sklapanje ugovora o nabavci naftnih derivata, odobrenje traži od izvršnog direktora. Po pravilu, ugovori o nabavci naftnih derivata su među najvrednijima i veći od 500 hiljada eura, ali uprkos tome, članovi Odbora direktora nijesu mogli da dobiju pravo na uvid u ugovore i dokumenta o nabavci goriva. PROBLEM SA OPŠTINARIMA Prema riječima Dragana Radusinovića, Jugopetrol ima puno drugih problema. - Kada su benzinske pumpe u pitanju, postoji spor sa nekim opštinama koje traže njihovo izmještanje, jer smatraju da je zemljište na kojem su izgrađene njihovo. Kada je Jugopetrol privatizovan, Helenik petroleum je kupio i benzinske pumpe, pa je nasuprot opštinama, Vlada dala svoj stav da to što je privatizovano pripada kupcu - rekao je Radusinović. Opština Podgorica tražila je od Jugopetrola izmještanje benzinskih pumpi u centru grada pored stadiona FK Budućnost, kao i pored “Radoja Dakića”, koje se na tim lokacijama nalaze decenijama. Radusinović je rekao da bi za uzvrat, Jugopetrol trebalo da dobije jednako dobre lokacije. - Problem postoji i u Baru. Kada je Jugopetrol htio da modernizuje benzinsku stanicu, Opština mu je to onemogućila izmjenama detaljnog urbanističkog plana - kazao je Radusinović. REVIZORI ZA SADA MIRUJU Kada je nakon tri uspješne gopdine, Jugopetrol 2004. ostvario milionski gubitak što je akcionare ostavilo bez dividendi, fondovi su optužili menadžment da izvlači novac kupovinom goriva od grčke centrale Helenik petroleuma po cijenama koje su veće od berzanskih. U septembru prošle godine angažovali su specijalističku britansku revizorsku kuću PKF da preispita poslovanje, a nezavisnoj reviziji dobrodošlicu je poželio i menadžment ocjenjujući da Jugopetrol posluje prema najvišim međunarodnim i nacionalnim standardima. Rezultati rada PKF-a još nijesu poznati. - Taj posao je sada u mirovanju, dok ne vidimo šta će biti sa ovogodišnjim rezultatima - rekao je Radusinović. Fondovi su ranije najavljivali, ako revizija potvrdi sumnje, tužbu protiv Helenik petroleuma i zahtjev za naknadu troškova britanske oditorske kuće i izgubljene zarade. Fondovi i sa novim menadžmentom Jugopetrola postavljenim početkom avgusta prošle godine, na čelu sa direktorom Konstantinosom Atanasopulosom, pregovaraju o prodaji svog vlasništva Heleniku, a traže nominalnu cijenu od 14,6 eura po dionici. Akcije Jugopetrola trenutno se prodaju na berzama po oko 60 odsto nominalne vrijednosti, a udio fondova vrijedi oko deset miliona eura.
Izvor: ND Vijesti

Vaernim
02.03.2006., 11:30
Boriss (i presvetli), jel imaš kakva saznanja (ili mišljenje) - da li je stvarno moguće da Hellenic izvlači novac iz Jugopetrola kao što tvrde fondovi i namjerno prikazuje manji profit od ostvarenog?

boriss_com
02.03.2006., 11:50
Pa naravno da izvlaci i to jako puno novca.
Naduvava nabavne fakture goriva, tako ostavruje malu razliku izmedju nabavne i prodajne cijene i naravnu malu ili nikakvu dobit.
I jos nekolio opservacija o Jugopetrolu:
- ulozili su jako malo u rebrending pumpi u CG, i uopste vrlo malo su investirali
- ne zanima ih da dokupe dionice do 2/3 akcija da bi imali pravo odlucivanja, to je nekih 10-tak milona, sto za Helenick nije neka cifra
- Vlada im pravi jako puno problema /osnivanje novog "paradrzavnog pumpadzije" Montenegrobonusa, problemi sa tankovima u Baru, Lipicama i Bijelom Polju, pominjanje arbitraze.../
- Vlada ih "minira", daje nemilice dozvole svakom kome padne na pamet da otvori pumpu
- problemi sa opstinama u vezi taksi na pumpe, pritisak za izmjestanje istih
- slab promet akcijama na berzama
Moramo imati u vidu cinjenicu da im je drazava prodala svoje akcije skoro dva puta vise od nominale, i to prije "ruskog talasa" investitora. Sada drzava i privatizacioni fondovi /koji su pod kontrolom ljudi bliskih vlastima/ cute na to sto na ovakav nacin izvlace svoje pare. Pa zar mislite da bi se cekalo 2 godine da se objelodani nalaz revizorske kuce da nije tako?

Mislim da ce ljudi, kad izvuku svoj novac, ukapirati gdje su dosli da prave posao i sve to lijepu prodati Lukoilu, i svi zivjeti srecno do nove prevare....

matematic
03.03.2006., 18:27
Prati li tko od kolega promjene na listi dionicara tecg da nam to malo azurira?
Rado cu ugostiti noviju listu i u svoj pm sanducic.

boriss_com
03.03.2006., 19:44
Da, bilo bi zanimljivo znati ko kupuje a ko prodaje

presvetli
03.03.2006., 20:22
Pretpostavljam da bi na strani prodaje mogao biti Falcon, a kupuju valjda naši.

boriss_com
04.03.2006., 09:42
Ako neko ima akcija Zeljeznice CG, tek da zna da su vec pocele tuzbe za nesrecu u Biocu, Željeznica nije sklopila Ugovor o osiguranju od odgovornosti, to preduzeće biće suočeno sa milionskim tužbama koje će morati da plati iz sopstvenih fondova. Ljudi su uzeli dobre advokate i ici ce i do Strazbura, ako treba.....

mtrtnik
04.03.2006., 14:38
Neznam zašto bi bilo ko htio imat ZECG u svom portfoliu.

boriss_com
04.03.2006., 19:01
Neznam ni ja, ali eto da ljudi znaju.
Mozda zbog toga sto je razlika izmedju sadasnje cijene i nominale OGROMNA...

mtrtnik
05.03.2006., 14:47
Imaš u CG malo more takvih dionica gdje je razlika čak i veča nego kod ZECG,
a firme imaju večo perspektivo.

presvetli
05.03.2006., 15:26
Boriss je dobro upozorio, i mislim da je to cijela bit. ZECG je jedno vrijeme rasla, jer je netko to kupovao. K tome, istina je da je kapitalizacija kod ZECG ekstremno mala u odnosu na realnu imovinu.
Rekao bih samo, da sam nisam kupovao EPCG radi sličnog gledanja na stvari kao i kod ZECG. Kada sam konačno vidio bilancu, bilo je prekasno. Stvari nisu izgledale ni približno tako kako sam pretpostavljao.
Time naravno, ne želim reći da će se kod ZECG odigrati iole sličan scenarij, niti da bih kupovao te dionice.

matematic
06.03.2006., 14:27
Vjerujem da se od 17.01. racun Hrvatske postanske banke znacajno podebljao.

boriss_com
09.03.2006., 10:39
Vijesti danas:
"Stagnacija cijena akcija obilježila je i jučerašnji dan na tržištu kapitala. Time se sve više obistinjuju prognoze brokera da će prave investicije krenuti tek nakon referenduma o nezavisnosti. Investitori su, po svemu sudeći, oprezni i čekaju izglasavanje nezavisnosti, kako bi ulagali u akcije. Od likvidnijih akcija najveći rast, više od pet odsto, zabilježio je Telekom koji se vratio na 3,44 eura".
Zasto se nekome, i kome, zuri da vec mjesec dana prodaje velike kolicije akcija Telekoma /opseg 3.25-3.50/ ako se ocekuje rast ove hartije u toku godine, jer je firma odlicno poslovala, ceka se licenca za mob. operatera na Kosovu i jos puno dobrih pokazatelja i ocekivanja.
Takodje, ima li neko informaciju oko najavljene spustine Jugopetrola, da li Grci imaju neke pregovore sa fondovima oko kupnje akcija, ili ce im skupstina opet propasti. Ima li neko info kako bi se sve moglo zavrsiti.

boriss_com
10.03.2006., 11:06
Ovo bi trebao biti novi zamajac berzi, naravno - poslije referenduma...

ivšim vlasnicima 105 miliona
Podgorica - Odbor direktora Fonda za obeštećenje donio je juče odluku o emisiji 105 miliona obveznica za bivše vlasnike u Crnoj Gori kojima je država revolucionarnim zakonima oduzela imovinu nakon Drugog svjetskog rata. Direktor Fonda Đurđina Lakić kazala je za “Vijesti” da je nominalna vrijednost jedne obveznice jedan euro, a da su do brojke od 105 miliona obveznica došli prema procjeni potreba bivših vlasnika za obveznicama u narednih godinu dana. - Važno je napomenuti da se bivšim vlasnicima ovim ništa ne nameće, već im se, pored novčanog obeštećenja, kao alternativa nude i obveznice - istakla je Lakić. Za razliku od dužničkih hartija po osnovu stare devizne štednje, obveznice za bivše vlasnike nemaju rok dospijeća. Na ove obveznice se, prema zakonu, ne obračunava kamata. - Rok za korišćenje obveznica je 8. april 2007, u skladu sa članom 25 Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju kojim je predviđeno da je rok važenja obveznica tri godine od dana njegovog stupanja na snagu - navela je Lakić. Saglasnost na jučerašnju odluku, u redovnoj proceduri, sada se očekuje od Komisije za hartije od vrijednosti, a nakon toga i registracija emisije u Centralnoj depozitarnoj agenciji. Time će se stvoriti uslovi za kupoprodaju obveznica na berzama. Odluku o emisiji obveznica Odbor direktora Fonda donio je na osnovu Vladine uredbe, koja je prošle sedmice stupila na snagu. Bivši vlasnici koji ne žele da čekaju na isplatu cjelokupnog novčanog obeštećenja, moći će na berzi odmah da unovče obveznice uz odgovarajući diskont. Lakić je napomenula da će obveznicama na berzama moći da se kupuju akcije iz portfelja države i državnih fondova. Novac iz Fonda za obeštećenje se bivšim vlasnicima isplaćuje u šestomjesečnim ratama. - Fond za obeštećenje će vlasniku obveznica, za iznos koji ne iskoristi u predviđenom roku, ponovo priznati pravo na novčano obeštećenje. To će se odnositi i na vlasnike obveznica koji su ih stekli kupovinom na berzi. Nakon obraćanja Fondu poslije 9. aprila 2007. oni će moći da ostvare pravo na novčano obeštećenje kao i svaki drugi bivši vlasnik - objasnila je Lakić. Zakonom je ostavljena mogućnost da se obveznicama kupuje i druga imovina iz vlasništva Republike. Prema odredbama zakona obveznice je trebalo da se emituju još prije godinu, tri mjeseca nakon formiranja Fonda za obeštećenje, ali kako se to nije desilo, za njihovo korišćenje ostala je još godina. Isplata novca iz Fonda za obeštećenje počela je u novembru. Lakić je potvrdila da u Fondu trenutno ima oko 12 miliona eura, a pored novca opredijeljenog budžetom i 11,4 miliona od prodaje Telekoma inkasiran je i dio novca od prodaje vojne imovine. U narednom periodu u Fondu za obeštećenje očekuju da će se sliti 10 odsto od prodaje državnih akcija u Kombinatu aluminijuma, Rudnicima boksita, Podgoričkoj banci kao i u drugim kompanijama iz ovogodišnjeg procesa privatizacije. - Na adresu Fonda do sada je stiglo 11 pravosnažnih rješenja prema kojima je, u prvim ratama, isplaćeno ukupno 96 hiljada eura. Pet rješenja stiglo je iz Pljevalja, dva iz Podgorice i po jedno iz Budve, Cetinja, Nikšića i Danilovgrada- kazala je Lakić. U sprovođenje novog Zakona o restituciji kasnile su i crnogorske opštine, odnosno lokalne komisije za povraćaj i obeštećenje koje u prvostepenom postupku razmatraju zahtjeve vlasnika. Rokovi za podnošenje zahtjeva ranijih vlasnika za vraćanje imovine ili obeštećenje istekli su u Andrijevici, Podgorici, Bijelom Polju, Plužinama, Baru, Beranama, Budvi i Herceg Novom, a do kraja marta to će se desiti u Plavu, Danilovgradu i Mojkovcu. Ukupan broj zahtjeva vlasnika po opštinama još nije konačno poznat, ali se procjenjuje da ih ima ukupno oko šest hiljada. Treba imati u vidu da su u zahtjevima za povraćaj svojinskih prava često imena i po 10-tak pravnih nasljednika, što znači da su za proces restitucije u Crnoj Gori interesno vezane desetine hiljada građana.

Nikolica
11.03.2006., 22:28
Večernji list
11.03.2006.
Autor Dejan Jazvić

CRNA GORA U iščekivanju referenduma o neovisnosti,
podjela na suvereniste i unioniste

Nakon referenduma moguć građanski rat

http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/international/500235/index.do


Komentar!?

bogec
12.03.2006., 00:19
ma kakav gradjanski rat...
mada postoji opravdana skepsa prema tih 55% na referendumu, odnosno prema odgadjanju proglasenju nezavisnosti za jos 3 godine kada se moze ponoviti referendum a do kada ce se rijesiti mnoge druge stvari u okruzenju...
najbitnije je po meni da ce zavrsetkom referenduma bit jedna neizvjesnost manje

presvetli
12.03.2006., 01:45
Prvo bih želio vidjeti rezultate referenduma, a onda tek možemo pričati što će dalje biti.
Ovo je, (skinemo li ovaj dio priče oko težnje za samostalnošću, koja je sama po sebi legitimna i o njoj neka odlučuju Crnogorci, njihova je kuća), u svojoj biti ipak samo borba za vlast, tj. ostanak na vlasti, i svaki zaključak potrebno je sagledavati kroz prizmu što je tko sposoban učiniti da bi se održao, tj. osvojio vlast.

mravac
12.03.2006., 23:00
Kako predviđate kretanje tržišta u CG i Srbiji ukoliko se na referendumu izglasa samostalnost CG. Očekujete li brže pozitivno kretanje tržišta u CG?

presvetli
13.03.2006., 02:53
Mislim da ne. Nekako očekujem da je ovo dugotrajnija utakmica od samog čina referenduma.
U biti, čini mi se najbitnijim da strani fondovi ocijene stanje stabilnim i dovoljno likvidnim da uđu i dignu cijene na više razine. Kako tome uglavnom, osim kod dvije-tri dionice nije tako, rekao bih da će trebati dulje čekati. Probaj recimo kod dionice kao Jugopetrol prikupiti 1-2% firme, pa ćeš vidjeti koliko to teško ide. Ozbiljniji investitori će teško zagristi ako ne mogu pokupiti između 1-5% firme. Primjerice, East Capital je u Gruziji zbog nemogućnosti da na marketu uzme iole zanimljiv udio u Bank of Georgia, dogovorio s ekipom i dokapitalizirao banku za nekih 5-6 %. Sumnjam da bi ovdje naišao na poduzeće koje bi blagonaklono gledalo na takvu mogućnost.
Drugačiji primjer je npr. Ericsson Tesla, gdje su bili svjesni da će dići cijenu, ali i da će bez većih problema prikupiti nekoliko postotaka kvalitetne kompanije. U CG to se da napraviti na TECG, EPCG, možda na TRNK, BUDR, ULRI i to je uglavnom to.
Mogla bi proteći još koja godina dok stvari krenu pravom dinamikom.
Dakle, očekujem daljnji period akumulacije malih domaćih investitora i onih iz "susjedstva", te slaganja portfelja domaćih stasajućih kapitalista, proces koji iznimno sporo teče.
Ali, uvijek ostaje "možda".

boriss_com
13.03.2006., 15:34
Grci ponovo kasne
Podgorica - Kotorski Jugopetrol i grčki Helenik petroleum, njegov većinski vlasnik, od crnogorske Vlade ponovo traže produženje roka za realizaciju prve naftne bušotine u blizini Ulcinja, saznaju “Vijesti”. O tome su čelnici Helenik petroleuma u februaru razgovarali sa predstavnicima crnogorske Vlade u Atini, a najavili su da će te razgovore nastaviti i ponuditi svoju verziju propisa koji regulišu poslove istraživanja i eksploatacije gasa i nafte, jer nijesu zadovoljni crnogorskim. Među zahtjevima Grka da bi realizovali posao čija se vrijednost mjeri stotinama miliona eura, je i taj da ih država zaštiti od mogućih konkurenata u području gdje bi gradili bušotinu. Predviđeno je da prva bušotina bude u blizini Ulcinja, u takozvanom Bloku 3 podmorja, a analize su, prema nezvaničnim informacijama, pokazale da u toj oblasti postoje rezerve gasa koje se isplati eksploatisati. Izvor “Vijesti” iz Vlade je rekao da postoji veoma mala vjerovatnoća da se zahtjevu Grka udovolji, jer su imali dovoljno vremena da završe taj posao ako su stvarno htjeli. U slučaju završetka aranžmana sa Helenikom i Jugopetrolom, država dobija natrag zemljište i raspisuje tender za dodjelu koncesija. Vlada je Jugopetrolu već dva puta produžavala rok za gradnju bušotine. Prvobitno je bio kraj 2002. godine, pa 15. februar 2005, a zatim je produžen do ljeta 2006. Posljednji put je zahtjev Grka obrazložen finansijskim problemima kompanije Remko enerdži, koja im je bila partner, ali je svoj udio prodala Heleniku, koji sada ima 40 odsto učešća u poslu, a Jugopetrol 60. Potpredsjednik Vlade zadužen za poslove istraživanja nafte i gasa Miroslav Ivanišević je, objašnjavajući prošlogodišnje prihvatanje zahtjeva Jugopetrola i Helenika, rekao da saradnja sa Grcima može biti prekinuta i prije kraja roka ako počnu da kasne ili ne urade sve što je u dinamičkom planu aktivnosti koji su pripremili. On je tada kazao i da je Vlada tražila pismene garancije i takozvani “performans bond”, koji suštinski znači da država od investitora naplati dogovorenu svotu novca ako ne urade sve što je predviđeno, ne preciziravši koji je to iznos.
Izvor: ND Vijesti

ericson
14.03.2006., 14:33
Grci ponovo kasne
Podgorica - Kotorski Jugopetrol i grčki Helenik petroleum, njegov većinski vlasnik, od crnogorske Vlade ponovo traže produženje roka za realizaciju prve naftne bušotine u blizini Ulcinja, saznaju “Vijesti”. O tome su čelnici Helenik petroleuma u februaru razgovarali sa predstavnicima crnogorske Vlade u Atini, a najavili su da će te razgovore nastaviti i ponuditi svoju verziju propisa koji regulišu poslove istraživanja i eksploatacije gasa i nafte, jer nijesu zadovoljni crnogorskim. Među zahtjevima Grka da bi realizovali posao čija se vrijednost mjeri stotinama miliona eura, je i taj da ih država zaštiti od mogućih konkurenata u području gdje bi gradili bušotinu. Predviđeno je da prva bušotina bude u blizini Ulcinja, u takozvanom Bloku 3 podmorja, a analize su, prema nezvaničnim informacijama, pokazale da u toj oblasti postoje rezerve gasa koje se isplati eksploatisati. Izvor “Vijesti” iz Vlade je rekao da postoji veoma mala vjerovatnoća da se zahtjevu Grka udovolji, jer su imali dovoljno vremena da završe taj posao ako su stvarno htjeli. U slučaju završetka aranžmana sa Helenikom i Jugopetrolom, država dobija natrag zemljište i raspisuje tender za dodjelu koncesija. Vlada je Jugopetrolu već dva puta produžavala rok za gradnju bušotine. Prvobitno je bio kraj 2002. godine, pa 15. februar 2005, a zatim je produžen do ljeta 2006. Posljednji put je zahtjev Grka obrazložen finansijskim problemima kompanije Remko enerdži, koja im je bila partner, ali je svoj udio prodala Heleniku, koji sada ima 40 odsto učešća u poslu, a Jugopetrol 60. Potpredsjednik Vlade zadužen za poslove istraživanja nafte i gasa Miroslav Ivanišević je, objašnjavajući prošlogodišnje prihvatanje zahtjeva Jugopetrola i Helenika, rekao da saradnja sa Grcima može biti prekinuta i prije kraja roka ako počnu da kasne ili ne urade sve što je u dinamičkom planu aktivnosti koji su pripremili. On je tada kazao i da je Vlada tražila pismene garancije i takozvani “performans bond”, koji suštinski znači da država od investitora naplati dogovorenu svotu novca ako ne urade sve što je predviđeno, ne preciziravši koji je to iznos.
Izvor: ND Vijesti
grci neznaju sto rade.cini mi se da nisu sposobni za ono sto rade.puno krivih poteza.

SAJONAC
14.03.2006., 14:52
E upravo tako. Da išta znaju, mogli su još prije dvije godine pokupovat na berzi po 3-4 EUR količine koje im trebaju. Ma i fondovi su u to vrijeme bili spremni dati za cijenu od 5-6 EUR. Svatko bi im u to vrijeme dao za te pare, jer su ostale dionice bile neuporedivo potcjenjenije. Ali ne, Grci se vole inati sa svima. Možda je stvarno država prva počela osnivanjem Montenegrobonusa samo 2 mjeseca nakon privatizacije, ali inat nikoga nije odveo do profita...

ericson
14.03.2006., 19:59
morat ce jedno trenutka odustat od inata i platit barem nominalu da stignu do 2/3 glasova.

Vaernim
15.03.2006., 09:19
Iz današnje republike (www.republika.cg.yu):

Prošla godina najuspješnija u istoriji nikšićke Pivare
U Srbiji manje «nikšićkog»

Iz tankova nikšićke pivare prošle godine je poteklo 65 odsto više Nikšićkog piva nego 2004. godine, što je rekordna godina u stogodišnjoj istoriji ove fabrike.
Kako je saopšteno iz uprave Pivare, 2005. godine prodato je 558 hiljada hektolitara piva, mada je u Srbiju plasirano pet odsto manje nego 2004. godine

Jedino nikšićka i pivara Čelarevo na teritoriji Srbije i Crne Gore imaju trend rasta, dok je u svim ostalim zabilježen pad prodaje - rekao je izvršni direktor Pivare Aleksandar Tomić.
Menadžeri Pivare juče su ugostili predstavnike Vlade, koje je predvodio njen potpredsjednik Branimir Gvozdenović. Tomić je vladinim činovnicima kazao da je trend rasta zabilježen i u prvim mjesecima 2005. godine, kada je izvoz povećan 28 odsto u odnosu na isti period prošle.
- Tržišna vrijednost akcija kompanije u februaru je premašila knjigovodstvenu, što se dešava prvi put u istoriji. Nominalna vrijednost akcije Trebjese iznosi 44,5 odsto, dok se trenutno njom na berzi trguje po 50 eura – istakao je Tomić.
On je kazao da je InBev, od privatizacije 1997. godine do sada, u Pivaru uložio 32 miliona eura, dok je za obrazovanje kadra i marketing kampanje uloženo 43 miliona eura.
- Ove godine planirane su investicije u novu ambalažu, za šta je potrebno uložiti 3,2 miliona eura – kazao je Tomić.
Generalni direktor je najavio zamjenu ambalaže, tako da će boca Nikšićkog piva od 0,66 litara, popularno zvana «zidarska», biti uskoro zamijenjena savremenom.
Potpredsjednik Vlade Branimir Gvozdenović rekao je da je uspješnom privatizacijom Pivare obezbijeđen profit koji garantuje dugoročnu perspektivu razvoja regiona.
U Pivari je trenutno zaposleno 238 stalnih i 250 privremenih radnika. Prosječna plata je 572 eura.

boriss_com
23.03.2006., 10:33
Tipican primjer gluposti i nepoznavanja stvari:
Zajednica obara akcije
Ko ne reskira, ne dobija. Ova rečenica mogla se najčešće čuti u britanskoj seriji “Mućke”, ali definitivno važi za biznis, a posebno za tržište kapitala. Ključno je pitanje mjere do koje se rizikuje, što obično zavisi od ličnih afiniteta. Kapital je definitivno kukavica, i ne voli da ide tamo gdje je nesigurno. Međutim, onaj kapital koji se uloži u nesigurna područja može da donese veliki profit. Crnogorsko tržište kapitala suočilo se sa političkim rizikom, što je najvjerovatniji uzrok pada prometa, a samim tim i stagnacije cijena akcija. Većina investitora hoće prvo da vidi definitivni državni status Crne Gore, pa tek onda da se odluči za ulaganje. Za očekivati je da bi pozitivni ishod referenduma donio značajan rast akcija, a da bi ostanak u zajednici sa Srbijom oborio cijene. Siva zona od 51 do 55 odsto takođe obara akcije, jer tek onda ništa nije jasno. Da će negativan odgovor na pitanje o nezavisnosti oboriti cijenu akcija nije politička propaganda. Ostanak donosi funkcionalnu zajednicu i usklađivanje propisa. Euro bi otišao u prošlost, a to bi donijelo valutni rizik, od kojeg bježe investitori. Crnogorski finansijski sistem znatno je liberalniji, posebno kada je riječ o tekućim i kapitalnim transakcijama. U Podgorici slobodno raspolažete novcem, dok je u Beogradu neophodna dozvola monetarnih vlasti za veće transfere para. Kako bi reagovali investitori na crnogorskim berzama ako bi nakon prodaje akcija morali da dobiju dozvolu iz Beograda da povuku sopstvene pare? Čak su i tržišta kapitala drugačije normirana. U Srbiji je za prodaju akcija na berzi potrebno da uprava potpiše prospekt, što veoma često ne želi da uradi već ucjenjuje akcionare da od njih jefitino otkupi dionice uz pomoć pravnih praznina. Zbog toga je sada, uz relativno potcijenjene zicere poput KAP-a, kupovina akcija na berzi poput klađenja na ishod referenduma. Ko kupuje kladi se na nezavisnost.
Izvor: ND Vijesti

Da li se poslije 21.5. Crna Gora seli na Mars ili sta...?

Jeremije
23.03.2006., 11:03
kakve je odnos snaga prema predizbornim ispitivanjima? neka nutralnijim po mogucnosti

Zeks
23.03.2006., 11:23
REPUBLIKA ISTRAŽUJE - Crnogorski stručnjaci smatraju da su vode neiskorišćeni ekonomski resurs
Za struju, ali i izvoz

Voda je veliko prirodno bogatsvo Crne Gore , koja će se u budućnosti valorizovati kroz izvoz pitke vode, izgradnju hidrocentrala i veće korišćenje vode za sanitarne potrebe – ocijenili su za Republiku domaći eksperti, povodom svjetskog Dana voda
Ekspert iz oblasti vodoprivrede prof. dr Mihailo Burić kazao je Republici da je voda veliki i nedovoljno iskorišćeni ekonomski resurs Crne Gore.

- U Crnoj Gori, na velikom broju lokacija, postoje kapaciteti pitke vode ,koji se mjere milijardama litara na godišnjem nivou. Kvalitet te pijaće vode je prve kategorije i omogućava ekonomsku eksploataciju, a državni organi samo treba da zaštite prostor, na kojima se ta izvorišta nalaze – objasnio je Burić.
Ovaj renomirani stručnjak ističe da je tehnički iskoristiv hidropotencijal crnogorskih voda za proizvodnju struje reda veličine pet milijardi kilovatsati.
- To, praktično, znači da taj hidropotencijal prevazilazi strujni deficit Republike i popunjava godišnji električni bilans električne energije – objasnio je on.
Energetskim bilansom za ovu godinu ukupna količina potrebne električne energije iznosi 4,5 milijardi kilovatsati.
Burić je kazao da se prilikom gradnje novih, obnovljivih izvora energije, mora naći kompromis ekonomije i ekologije.
- Moramo naći takvo rješenje, da gradnja hidroelektrana bude u ravnoteži sa prirodnim uslovima, odnosno u duhu održivog razvoja. Treba posebno zaštiti ona mjesta koja su pod jurisdikcijom UNESKO - a i Nacionalnih parkova. Ne vidim ništa loše po ekologiju, ako se izgradi brana hidroelektrane, jer će se njen ambijetalni izgled kompenzirati novim vještačkim jezerima i izravnjavanjem proticaja vode – precizirao je Burić.
Stručnjak podgoričkog Vodovoda Nikola Simović kazao je Republici da je Crna Gora područje vrlo bogato vodom, za sve vrste ekonomskih upotreba.
- Količina voda je vezana sa visinom padavina, načinom oticanja i strukturom zemljišta, budući da je područje Crne Gore poznato kao region sa obilnim padavinama. Jug Crne Gore, sektor planina Krivošija je područje najbogatije vodom, jer je količina padavina godišnje do 14 hiljada milimetara, dok se na sjeveru, u regionu Pljevalja kreće oko hiljadu milimetara. Količina padavina u Vojvodini ili Makedoniji ne prelazi 600 milimetara – objasnio je Simović.
Okolina Podgorice ima oko 1800 milimetara padavina na godišnjem nivou.
- Prema svim paramatrima, jedinici vode po glavi stanovnika, po metru kvadratnom prostora Crna Gora je područje bogato vodom izuzetnog kvaliteta. U pitanju je «krečnjačka voda», koja je malo tvrđa, ali je izuzetno zdrava za piće. Crna Gora je jedino područje u Evropi gdje nema potrebe da se voda za piće prečiščava, osim voda sa hrvatskog Plata koja mora. Voda se kod nas samo hloriše, što je dokaz da je sjajnog kvaliteta. Voda je veliko prirodno bogatsvo Crne Gore, koja će se u budućnosti valorizovati kroz izvoz pitke vode, izgradnju hidrocentrala i vodu za sanitarnu upotrebu – tvrdi Simović.
Prema njegovim riječima, u zemljama zapadne Evrope potrošnja po stanovniku je 70 kubika, dok je kod nas potrošnja 100 kubika.
- Međutim, voda se kod nas ne koristi ni minimalnih pet procenata za sanitarne potrebe – zaključio je Simović.
Crna Gora je iskoristila svega 17 odsto hidropotencijala, što je, ako se izume Rusija, ubjedljivo najmanje u Evropi. Prosječna cijena litra pijaće vode na evropskog tržištu je oko 50 centi.

Predrag Zečević

presvetli
23.03.2006., 15:53
Da li se poslije 21.5. Crna Gora seli na Mars ili sta...?
Da. Sve je to lijepo napisao, još je zaboravio dodati da poslije 21.05. Crna Gora mijenja ime u Srbija.

boriss_com
23.03.2006., 16:07
Mislim, cak siguran sam da NE.
Puno je kesa na stolu da bi to bilo..
Veliki su ulozi
Ja bih savjetovao kupnju, bez ikakve bojazni

nedeljko
23.03.2006., 18:55
Najgora je neizvjesnost a poslije izbora ne očekujem pad bez obzira na rezultat glasanja. Samo je pitanje dali će biti veći rast ili će taj rast biti nešto sporiji.

bogec
23.03.2006., 19:54
veci igraci koji su vec usli su kada su ulazili znali za taj rizik i sigurno nisu kratkorocni igraci vec su u startu uracunali rizik i jedino sto bi rado napravili je eventualno neke mrvice jeftinije dokupili u slucaju da se nakon referenduma pojave, a vec je i bilo govora o tome da se jednostavno neke vece kolicine i tako nemogu kupiti po ovim cijenama
po meni trziste ce neovisno o referendumu rasti u valovima u skladu sa dinamikom koju si zacrtaju veci

energ-tel
23.03.2006., 23:42
Kao što je Jumbo organizirao prezentaciju ulaganja u RS u Ljubljani prezentacija ulaganja u Crnu Goru, pa vi koji ste sjevernije možete ... :

Predstavitev kapitalskega trga Črne Gore bo v sredo, 28. marca 2006 ob 11. uri v dvorani hotela Grand Media, Dunajska cesta 154, Ljubljana.

Na predstavitvi bodo sodelovali: Zoran Đikanović, predsednik komisije za vrednostne papirje (KHOV); Damjan Hosta, direktor Monte Adria Broker; Uglješa Vučinić, analitik Monte Adria Broker in Dejana Šuškavčević, direktor Črnogorske borze.
Srečanja se bodo udeležili tudi dosedanji investitorji iz Slovenije, ter častna gosta ambasador SČG gospod Ranko Milović in vodja črnogorske delegacije gospod Branko Perović.

Zainteresirani naj se javijo na privat, da jim pošljem prijavnico

http://www.finance-on.net/forums.php?mode=zoom&id=330895

mtrtnik
24.03.2006., 08:19
Sačekajte, da se javi tačan datum, pošto je greška u pozivnom pismu. 28 nije sreda neko utorak. Čekam na informacije, pa ču javit i ovdje tačan datum. Za prijavnice može na privat.

Pavlek
24.03.2006., 10:28
Čisto za informaciju, u današnjem jutarnjem listu je izašla reklama da će biti prezentacija ulaganja u Crnu Goru 28.3, ako se ne varam gosti će biti isti kao i u Ljubljani... u Esplanadi... Tako da ne morate putovati do Ljubljanje :)
Lijepi pozdrav

lutonjica
24.03.2006., 10:54
Čisto za informaciju, u današnjem jutarnjem listu je izašla reklama da će biti prezentacija ulaganja u Crnu Goru 28.3,
Ispravak netočnog navoda:
Jutarnji list
Monte Adria poziva vas na promociju crnogorskog tržišta kapitala
The Regent Esplanade
29. ožujka, 11h

exit
24.03.2006., 14:13
mora se priznati divna ekipa za promociju!
u istom timu berza, komisija i brok kuca.
Krasno.
Burzan. utakmici se ovim daje regularnost i transparentnost!
Na nivou!

Jeremije
24.03.2006., 14:23
mora se priznati divna ekipa za promociju!
u istom timu berza, komisija i brok kuca.
Krasno.
Burzan. utakmici se ovim daje regularnost i transparentnost!
Na nivou!
tako to ide u CG:biggrin:

Nikolica
24.03.2006., 14:26
Da li onda ima uopće svrhe da dolazimo?!

exit
24.03.2006., 14:34
treba razmislit o ucescu u takvoj igri!

boriss_com
24.03.2006., 15:22
Sto bi rekli pametni "ko uzme kajace se ... ko ne uzme takodje ce se kajati..."
Referendum u CG sigurno prolazi, a onda se ocekuje BUM stranih investcija, tako da sada treba praviti svoje pozicije.
Vlada CG je odlucna u namjeri da ove godine zavrsi privatizaciju, pa makar poklanjala... OVO ZNAM IZ VRRRRRLLLLOOO POUZDANIH IZVORA.
Sta mislite zar bi jaki igraci dolazili da nemaju jake garancije, vidjecete sta ce se sve prodati do 21.5.
Za nekih 3-5 CG ce biti mali Monte Carlo. Velike politicke se igre igraju, berza je tu nevazna, ali cemo se i mi okoristiti.

Zeks
25.03.2006., 18:17
POTROŠAČE IZNENADILI VISOKI FEBRUARSKI RAČUNI ZA STRUJU

Uvozna struja udarila po džepu


Podgorica - Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) uvezla je u februaru rekordnih preko 27 odsto električne energije koja je utrošena u tom mjesecu, zbog čega su i potrošači bili iznenađeni visokim mjesečnim računima.
U februaru je, prema riječima direktora sektora za trgovinu u funkcionalnoj cjelini Snabdijevanje u EPCG, Sretena Gojkovića, uvezeno 129 miliona kilovat sati električne energije, na šta je EPCG potrošila oko 5,5 miliona eura. Februarski uvoz bio je za 63 odsto veći od januarskog.
- U februaru je uvoz bio izuzetno veliki, posebno s obzirom na to da je taj mjesec kraći od ostalih. Procenat uvezene struje nikad nije bio veći od 30 odsto, a obično iznosi oko 20. Na visinu računa utiče i cijena uvozne energije, koja je u februaru iznosila 4,5 centi za kilovat sat, i to bez dodatnih troškova i gubitaka na mreži - rekao je “Vijestima” Gojković.
Na januarskim računima potrošača učešće uvozne, skuplje struje u ukupnoj potrošnji bio je oko 17 odsto, a mjesec kasnije 27 odsto.
Procenat zavisi od količine uvezene energije, koju određuju potrebe potrošača, koju troši više kada je vrijeme hladnije, ali i hidrološka situacija, odnosno količina kiše koja padne u toku mjeseca.
U martu je, kazao je Gojković, vrijeme bilo toplije, potrošnja energije manja, a padavina veći, tako da će i procenat uvozne struje biti niži, kao i iznosi martovskih računa.
- Do sada smo u martu uvezli 42 miliona kilovat sati, a do kraja mjeseca očekujemo još deset miliona, tako da će procenat uvezene struje biti manji nego u februaru, do 15 odsto - rekao je Gojković.
Crna Gora svake godine potroši struje više nego što proizvede, pa je prinuđena da uveze skoro svaki treći kilovat sat. EPCG uvozi struju za sve potrošače, izuzev za Kombinat aluminijuma koji sam uvozi trećinu svojih potreba.



D.M.C.

Newguy
27.03.2006., 09:26
Monte Adria poziva vas na promociju crnogorskog tržišta kapitala
The Regent Esplanade
29. ožujka, 11h

Zna li netko da li se treba predbilježiti za dolazak ili se samo može doći? Ako netko ima dodatne informacije molim na pvt ili ovim putem

boriss_com
27.03.2006., 13:47
.... da podsjetim sjutra je Skupstina akcionara Jugopetrola...ponovo izgleda neuspjesna. Vlada bi za 3-4 dana trebala da odluci da li ce im produziti rok za izgradnju busotine...
Ako ne budu imali kvorum i ako im Vlada ne produzi rok onda jedino preostaje da sve prodaju Lukoilu i pokupe svoje krpice pa nazad u Grcku.
Stvarno su nesposobni, i ne vidim u njihovom ponasanju nikakvu strategiju i plan.

bogec
27.03.2006., 14:57
i mene zanima ovo oko predbiljezbi za prezentaciju cg burze, ako mogu neke dodatne info, moze tu ili na pvt

Nikolica
27.03.2006., 15:03
i mene zanima ovo oko predbiljezbi za prezentaciju cg burze, ako mogu neke dodatne info, moze tu ili na pvt


Ili na E-mail:
office@mccannpr.cg.yu
ili na telefone:
+ 381 81 201 301
+ 381 81 201 302
+ 381 81 201 360

boriss_com
28.03.2006., 09:28
Akcionari Jugopetrola danas odlučuju o dokapitalizaciji
Fondovi čekaju pravu ponudu
KOTOR – Akcionari kotorskog Jugopetrola odlučivaće danas na vanrednoj Skupštini o emisiji akcija na osnovu prava preče kupovine u cilju povećanja kapitala.
Ta odluka, prema Zakonu o privrednim društvima, može biti razmatrana samo ako Skupštini prisustvuje dvije trećine od ukupnog broja akcionara, a za usvajanje je potreban isti procenat prisutnih.
Većinski vlasnik Jugopetrola je od kraja 2002. godine grčki Helenik petroleum, a među manjinskim akcionarima su i svih šest crnogorskih fondova zajedničkog ulaganja, koji zajedno imaju oko 23 odsto akcija.
Oni su se ranije protivili dokapitalizaciji Jugopetrola, na koju se Helenik obavezao ugovorom o kupovini državnog paketa akcija, jer bi im time bio umanjen procenat vlasništva.
Fondovi su nakon zakazivanja današnjeg sastanka akcionara potvrdili da se nijesu predomislili i najavili da njihovi predstavnici neće prisustvovati Skupštini.
Ako Grci uspiju da obezbijede dovoljnu podršku akcionara i izglasaju dokapitalizaciju, kapital Jugopetrola porašće za sedam miliona eura na oko 75 miliona. Fondovi žele da prodaju svoj udio Heleniku i traže za dionicu nominalnu vrijednost od 14,6 eura, dok ona sada na berzi košta 8,5 eura.
Jugopetrol, koji ima 36 benzinskih stanica, pet više od svih ostalih crnogorskih maloprodavaca, prošle godine je poslovao sa oko 700 hiljada eura neto dobiti, a prihod od prodaje naftnih derivata, ulja i plina mu je u tom periodu porastao za skoro 30 odsto na iznad 120 miliona.
Prije privatizacije Jugopetrolovi dobici su bili znatno veći, a od tada je bilježio gubitke. (Mina biznis)

boriss_com
28.03.2006., 09:30
28.03.2006 - Grci omekšali Vladu
Podgorica - Čelnici Helenik petroleuma i Jugopetrola predstavili su juče članovima Vlade napredak u istraživanju nafte i gasa i zatražili dodatni rok za gradnju prve bušotine, rekao je ministar ekonomije Predrag Bošković. - Izložili su sve argumente i sve što su do sada uradili. Poslovi pripreme istražnog bušenja nijesu tako vidljivi kao sama realizacija bušotine, a iziskuju jednak trud. Dogovorili smo se da Vlada za 14 dana odgovori na zahtjeve Helenik petroleuma, kada procijenimo koji je najbolji način da se iskoriste resursi kojima Crna Gora raspolaže - rekao je Bošković “Vijestima” poslije prezentacije koja je organizovana u Podgorici. U grčkoj delegaciji bili su izvršni direktor Helenik petroleuma Panos Kavulakos, član Borda Mihail Mirijantis i izvršni direktor Jugopetrola Konstantinos Atanasopulos, dok su u crnogorskoj bili potpredsjednik Vlade Miroslav Ivanišević, ministar ekonomije Predrag Bošković sa saradnicima. Jedan od učesnika sastanka rekao je sinoć “Vijestima” da su Grci bili prilično ubjedljivi i da su uspjeli da “omekšaju” predstavnike Vlade, koji su ranije procjenjivali da su male šanse da Heleniku bude produžen rok i da bi do sada nešto i uradio da je zaista htio. U Vladi sada prevladava stav da bi za Crnu Goru bilo korisno novo produženje roka, jer bi se raskidom ugovora i davanjem koncesije novom investitoru posao odložio za pet godina, dok bi Helenik mogao da počne već za mjesec i po. Rok za gradnju prve istražne bušotine u dijelu crnogorskog podmorja u blizini Ulcinja do sada je produžavan već dva puta, a posljednji je 31. april. Prvi put je rok produžen zbog prodaje većinskog državnog paketa akcija Jugopetrola Helenik petroleumu 2002. godine, dok je sljedeći put razlog bilo neizvršavanje obaveza partnera u tom poslu, britanske kompanije Remko enerdži, koja je finansijski propala zbog neuspjelih istraživanja u nalazištu Sedam glava u Irskoj. Remko se zvanično povukao tek krajem 2005. godine, a prije toga Grci, kako su objasnili, i nijesu mogli početi bušenje. - Kašnjenje je rezultat problema koje je imao njihov prethodni partner u poslovima istraživanja nafte i gasa Remko, koji nije mogao ispoštovati obaveze koje je preuzeo. Koliko bi Jugopetrolu i Heleniku eventualno bio produžen rok, biće stvar dogovora. Svi se moramo angažovati da nađemo zajednički prihvatljivo rješenje - kazao je Bošković. Na jučerašnjem sastanku predstavljen je i nacrt zakona o nafti i gasu, koji je pripremila britanska advokatska firma Hogan&Hartson. Izmjene propisa odgovarale bi Grcima kojima, prema nezvaničnim informacijama, ne odgovara sadašnji Zakon o geološkim istraživanjima star više od decenije, jer ih ne štiti od konkurencije u istoj istražnoj oblasti, ali i Vladi s obzirom da su Jugopetrolu data velika ovlašćenja, jer je pisan u momentu kada je bio u vlasništvu države. Crnogorska Vlada ima pravo da od Grka naplati pet miliona eura garancije ako ne ispune obaveze iz ugovora u predviđenom roku, a da li će to zaista i da uradi, još nije odlučeno. S obzirom da Crna Gora nije Saudijska Arabija i nema nalazišta “gdje god se štap ubode”, pa nije toliko atraktivna za investitore, u Vladi procjenjuju da im zato treba ponuditi povoljnije uslove nego što ih nude zemlje bogatije naftom i gasom. Prema nezvaničnim informacijama, u crnogorskom podmorju ima oko 1.500 milijardi kubnih stopa gasa, što je nivo koji je ekonomski isplativo eksploatisati.
Izvor: ND Vijesti

Newguy
28.03.2006., 09:47
Hvala Nikolici na kontakt podacima. Još jedno pitanje, ima li netko možda financijske izvještaje od nekih kompanija u CG, kao Telekom Crne Gore, Jugopetrol itd. Svaka informacija je dobrodošla.

Don_10
28.03.2006., 13:00
Hvala Nikolici na kontakt podacima. Još jedno pitanje, ima li netko možda financijske izvještaje od nekih kompanija u CG, kao Telekom Crne Gore, Jugopetrol itd. Svaka informacija je dobrodošla.

Poslovne izvestaje mozes naci na web stranicama tih kompanija. To je ono sto oni nude drugima a koliko je to pravo stanje (?).
Danas opet kapg se sve cisti do 2.86 a sve sto se pojavi u ponudi po 2.85 prolazi.

pozdrav svima:cool:

lutonjica
28.03.2006., 17:34
Kratko izvještaj s prezentacije u Ljubljani:
Bilo je prisutno preko 90 ljudi. Prezentacija je trajala s pitanjima malo više od jedan sat. Govorili su: Damjan Hosta, izvršni direktor Monte Adria Broker (Slovenac); Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti CG; Dejana Šuškavčević, direktorica Montenegro berze i Uglješa Vučinić, analitičar Monte Adria Broker.
Prezentacija je bila dobro organizirana. Za nekog tko je preko foruma upućen u CG burze nije bilo previše novih informacija, no bilo je zgodno poslušati sažetak tržišta kroz tri prezentacije.
Dijeljeni su CDi na kojima sam očekivao da će biti snimljene prezentacije no nažalost bila je samo jedna snimljena (Montenegro berza). Predlažem da sutra u Zagrebu pitate da li je i gdje moguće dobiti sve prezentacije u elektroničkom obliku.
Nakon prezentacije je bio mali domjenak, taman po mojem ukusu:)
Meni osobno je bila informativnija prezentacija BL berze koju je organizirao Jumbo. Vjerojatno zato jer je bilo više pitanja vezano za konkretne tvrtke. Ovdje su takva pitanja izostala.

Ukoliko netko želi kopiju prezentacije Montenegro berze, neka pošalje e-mail adresu na private.

Nekoliko natuknica koje sam zapisao (zapisao bi i više da sam znao da prezentacije nisu zapečena na CDu):
-porez na kapitalnu dobit: 15%. Ne plaća se ukoliko se reinvestira ili ulaže dulje od 2 godine.
-budžetski deficit CG: 1,8%
-82% tvrtki (odnosno udjela) je privatizirano
-index MOSTE otišao 4x gore tijekom 2005
-MOSTE čini 29 tvrtki i 6 fondova
-trguje se od 9 do 14h
- 1. i 2. kotacija - 20 tvrtki + 12 x stara devizna štednja
-slobodno tržište - 400 tvrtki
-preko 358.000 stanovnika dobilo vaučere
-EPCG - 20% ukupne tržišne kapitalizacije
-turizam - cca 20% ukupne tržišne kapitalizacije
-za sad niti jedna banka ne pruža uslugu custody-a
-svibanj - referendum; rujan - izbori

mtrtnik
28.03.2006., 19:00
Zaboravio si, da su kazali kako su akcije podcijenjene :)

matematic
29.03.2006., 22:31
Cujem da CG radi na tome da postane porezna oaza.
Na kapitalnu dobit 0%, dobit 9%...

boriss_com
03.04.2006., 11:10
Da li neko ima info o poslovanju Telekoma-CG za 2005, naime zakonska obaveza je da do 30.3. predaju bilans stanja i bilans uspjega za prethodnu godinu.
Jedan dan je promet dionicama Telekoma 100-120 K, sledeci par hiljada, pa opet 100-120 K i tako ciklicno, zanima me ko kupuje? I uz ove promete, zasto cijene ne prelazi "magicnu" granici od 3.50 E?

Vaernim
03.04.2006., 11:30
Da li neko ima info o poslovanju Telekoma-CG za 2005, naime zakonska obaveza je da do 30.3. predaju bilans stanja i bilans uspjega za prethodnu godinu.
Jedan dan je promet dionicama Telekoma 100-120 K, sledeci par hiljada, pa opet 100-120 K i tako ciklicno, zanima me ko kupuje? I uz ove promete, zasto cijene ne prelazi "magicnu" granici od 3.50 E?

To i mene zanima, nisam sve pozbrajao ali ovako odokativno u zadnjih mjesec i pol je ukupni promet TECG bio dobrano preko 1 M eura - da li netko možda ima svježe podatke o top 10 dioničara, mislim da bi stvari bile jasnije kad bi mogli usporedit s prijašnjim stanjem.

A i vidim da nitko ne komentira TRNK, u zadnja dva dana (četvrtak i petak) skočila s 50 na 60 E po dionici (iliti 20%), promet u petak 27 K. Ja trljam ruke jer mi je TRNK veći dio portfelja, ali me čisto zanima da li su možda poznati izvještaji za 2005. pa otud skok, ili je nešto drugo posrijedi.

mtrtnik
03.04.2006., 13:16
TECG danas preko 40 hiljada pretrgovanih dionica, TRNK ošišćeno što je ostalo na 60 u petak.

Zeks
04.04.2006., 10:13
NEKOLIKO KOMPANIJA ZAINTERESOVANIH ZA RUDNIK UGLJA I TERMOELEKTRANU PREGOVARA O UDRUŽIVANJU

Pravi se front protiv Rusa


Podgorica - Nekoliko kompanija koje su zainteresovane za kupovinu Rudnika uglja i Termoelektrane u ovom trenutku pregovaraju o zajedničkom nastupu na tenderu.
Grčka kompanija Pablik pauer korporejšn - PPC, čiji predstavnici trenutno borave u Pljevljima, najavila je da će u kupovinu Rudnika i Termoelektrane ići u konzorcijumu sa američkim Kontur Globalom, prenose grčki mediji.
“Vijesti” saznaju da su u toku i pregovori češke elektroenergetske zajednice ČEZ-a sa Holdingom slovenačkih elektrana HSE o zajedničkom nastupu, i za taj posao već su angažovali konsultantske kuće. Prema informacijama “Vijesti” na ovom udruživanju trenutno više insistiraju Slovenci, a konačna odluka biće donešena pred zatvaranje tendera.
Za sada nijesu do kraja poznati motivi ovih kompanija za udruživanje u kupovini Rudnika uglja i Termoelektrane, ali upućeniji u dešavanjima oko ove privatizacije tvrde da kompanije time smanju rizik investicije i vjeruju da bi na taj način mogli ozbiljno konkurisati Rusima koji su najviše zainteresovani da uđu u Pljevlja.
Krajnji rok za dostavljanje prijava na novom tenderu je 27. aprila, ali nije isključeno da će taj rok ponovo biti pomjeren do završetka referenduma.
Ruska En plus grupa, koja je pored kompanija iza Grčke, SAD, Češke, Slovenije, Njemačke, Austrije i Srbije, otkupila tendersku dokumentaciju za Rudnik uglja i Termoelektranu, od početka godine je vlasnik Kombinata aluminijuma i Rudnika boksita. Kupovinom pljevaljskog Rudnika i Teremoelektrane, Rusi bi predstavljali ključnog igrača u energetskom sektoru u Crnoj Gori i zato su najviše “zagrizli”.
Rusima, međutim, posao neće biti nimalo lak naročito ako dođe do udruživanja Grka i Amerikanaca, kao i Čeha i Slovenaca.
Grčka kompanija Pablik pauer korporejšn - PPC, čiji predstavnici borave u Pljevljima, najavila je da će u kupovinu Rudnika i Termoelektrane ići u konzorcijumu sa američkim Kontur Globalom, prenose grčki mediji.
- Najava o udruživanju je u skladu sa nedavno objavljenim namjerama Pablik pauer korporejšna da traži mogućnosti za ulaganje u susjedne zemlje - objavio je grčki internet portal Reporter, prenosi agencija MINA-BUSSINES.
Manjinski udio u Rudniku uglja biće možda još više na cijeni, jer novi vlasnik 30 odsto državnih akcija ne može imati kontrolu nad kompanijom ukoliko prethodno ne otkupi manjinske.
Cijena akcije Rudnika uglja na berzi trenutno se kreće oko tri eura do tri eura, dok je nominalna vrijednost 4,24. Poslije države, najveći akcionar Rudnika je podgorička firma Alfa invest koja ima oko 23 odsto akcija, dok Maprenat iz Tivta ima oko 21 odsto.
Na posljednjem tenderu za Rudnik i Termoelektranu, koji je poništen zbog manjkavosti ponuda, prijavile su se of-šor kompanija En plus grupa, ČEZ-a i ruska Belon grupa koja je najavila ponovno učešće.



Z.VUČINIĆ

Aleksandar
04.04.2006., 19:08
Iz Telekoma izlazi jedan americki fond QVT koji je imao nesto iznad 10%, do sada su prodali oko 1.5%, tako da je cijena trenutno blokirana na 3.5 dok oni to ne rasprodaju...a kupuju uglavnom za sada Hrvatski investitori preko Hrvatske postanske banke. Ukoliko ste zainteresovani za detaljnije informacije o trzistu kapitala u Crnoj Gori pogledajte sajt www.vipbroker.net ili nas kontaktirajte mail-om info@vipbroker.net.

Pozdrav

Marinac
04.04.2006., 23:45
zna li netko gdje se mogu naći najveći dioničari društava u CG?
hvala

boriss_com
12.04.2006., 09:43
Ima li izvjesca za Telecom CG za 2005 ?
Mozda u i njih izuzeli iz zakonske obaveze da predaju bilanse do 31.3., to su uradili sa KAP-om. Eto i to moze! Transparentno nema sta!
Na CG marketu "veliko zatisje" zadnjih 5-6 mjeseci, nista znacajno se ne desava. Svi cekaju referendum, sinoc je bilo TV suceljavanje unionista i suverenista, suvernisti su ostavili bolji utisak 67:15% po anketama, ostali nijesu gledali. Inace sam u prethodnim postovima pisao da je suverenost gotova stvar, sada sam jos uvjereniji. To ce se pozitivno odraziti na market. Odlozana je privatizacija teremoelektrane i rudnika Pljvlja, kao i brodogradislista do okoncanja referenduma. CG ima strategiju privatizacije slicnu Madjarskoj koja sve ponudila na prodaju, znaci brzina je imperativ a ne "postena" privatizacija, koje uzgred budi receno NEMA. Ocekujem "vruce ljeto" na CG marketu. Uci ce novac od privatizacije rudnika, termoelektrane, brodogradilista, nekih vojnih kompleksa /zemljiste, bolnice, remontni zavod.../ koja Vlada mora prodati jer bi u slucaju odvajanja bili u diobnom bilansu a sada to nijesu, taj novac ce se ponovo reinevstirati u akcije i nuzno dovesti do skoka ostalih akcija. Sada je vrijeme za hrabre investitore, jer ce im se hrabrost isplatiti. Ima jako puno preduzeca koja su solidna i atraktivna za ulaganje, ali se njima jos ne trguje. Mislim da za sada ne treba obracati paznju na EPCG i Luku Bar oni ce se poslednji prodati, treba traziti manja atraktivna preduzeca, ima ih bar 10 jako, jako isplativih samo treba kopati po podacima.
Osnovane su jos 3 brokerke kuce, sto znaci da idu bolji dani za CG market.

boriss_com
25.04.2006., 01:51
Drago mi je sto je diskusija CG i njenim firmama /hvala monteinevst/, malo zivnula, pa 6 mjeseci se nista ne desava, izuzmemo li KAP. Vidim i neki moj drugari se spremaju za "selidbu" na jug...U kes se konvertuje PLVA-R-A, PODR-R-A...., dosta su rasli ne treba biti neskorman, spremamo se lagano za jos jedan pohod na CG. Neki su vec izdali instrukcije brokerima, i ceka se dan "D" 21.5.
Ja sam trenutno u CG, meni sve izgleda cool, cini mi se narod zreliji od politicara. Navijao sam za suvereniste, mada mi se sve vise cini izgledna "siva zona" izmedju 50-55%, to bi svima "bas leglo", suvernisti pobjedili ali EU ne da drzavu, unionisti odbranili zajednicu... SVE JE ISTO SAMO NJEGA NEMA
Ove godine ce biti zavrsena prica o privatizaciji, pa bar ce nesto rijesiti....coni mi se da je i to vazno.

Zeks
25.04.2006., 14:14
ELEKTROPRIVREDA PLANIRA DA OVE GODINE UVEZE 846 GIGAVAT SATI ELEKTRIČNE ENERGIJE

Fali 18 odsto struje
Nikšić(MINA-BUSINESS)- Elektprivreda Crne Gore planira da ove godine uveze 846 gigavatsati električne enrgije ili oko 18 odsto ukupno potrošene.
Ukupna potrošnja struje u Crnoj Gori iznosiće 4,63 hiljade gigavati sati, a potrebne količine osim iz uvoza biće obezbijeđene proizvodnjom iz hidroelektrane “Perućica”, pljevaljske Termoelektrane i malih elektrana.
Jedan dio potrebne količine, nešto preko hiljadu gigavat sati, biće obezbijeđeno razmjenom energije iz HE Piva sa Elektrprivredom Srbije, a oko 1,58 hiljada iz razlike uvoza i izvoza.
Elektrane će prema poslovnoj politici EPCG za ovu godinu, koju je usvojio Odbor direktora kompanije, početkom marta proizvesti 1,98 hiljada gigavati sati struje od čega najviše Termoelektrana 1,07 hiljada.
Planirana proizvodnja na pragu HE “Perućića” iznosi 890 gigavat sati i ove godine je manja u odnosu na prošlu zbog, kako je objašnjeno, planirane rekonstrukcije na agregatima.
“Piva” će proizvesti 762 gigavat sati struje, a male elektrane svega 29 gigavat sati.
- Problem malih elektrana je što su tehničko-tehnološki veoma zaostale i ekonomski veoma neracionalne. Prosječni troškovi po kilovat sati su nekoliko puta veći nego li u velikim elektranam - kazali su iz EPCG.
Zbog toga je, smatraju u komapniji, neophodno uraditi anlize njihovog rada i donijeti konkretne odluke u vezi sa njihovim poslovanjem.
- U tom kontekstu realno opredjeljenje je njihova privatizacija u ovoj godini - ocijenili su u kompaniji.
Struktura potrošnje, kako su se objasnili na osnovu konkretnih zahtjeva direktnih potrošača Kombinata aluminijuma, Željezare i Željeznice, a za Elektrodistribuciju na osnovu rasta ostavrenog u posljednje tri godine.
KAP bi prema planu ove godine trebalo da potroši 1,9 hiljada gigavat sati, a EPCG će mu isporučiti 1,2 hiljadu, dok će ostalo fabrika da obezbijedi iz uvoza.
Za Željezaru Nikšić planiraju su potrebe od 186 gigavat sati struje.
- Zbog promjene stausa vlasništva, ova kompanija nije pokrenula aktivnosti za nabavku struje iz uvoza, što značajno može uticati na ostvarenje elektroenergetskog bilansa, a samim tim može dodatne obaveze po tom osnovu - saopštili su iz EPCG.
Da bi se ostvarile planirane pretpostavke u poslovnoj politici, kako su kazali iz EPCG, između ostalog je potrebno obezbijediti pogonsku spremnost elektrana, revitalizovati i izgraditi elektroenrgetski sistem, uraditi i do kraja realizovati program mjera za smanjivanje gubitaka na distributivnoj mreži .
- Ograničenje u realizaciji poslovne politike može biti kašnjenje odobravanja regulatornog prihoda za ovu godinu i utvrđivanja odvojenih cijena i tarifa energije - dodali su u kompaniji.
Među ograničenjima su, kako su dodali, i ozbiljne poteškoće u naplati dospjelih potraživanja nedostatak gotovine za pravovremeo servisiranje uvezene enrgije i domaćih dobavljača, ograničene cijene po kojima Željezara i KAP plaćaju potrošenu struju, gubici na distributivnoj mreži, velike poreske stope, carine, i komunalne takse i nedostatak odgovarajuće regulative za potpuno funkcionalno razdvajanje EPCG

boriss_com
27.04.2006., 09:33
Evo i prvog od mojih favorita /bice ih naravno jos/:
BARSKA PLOVIDBA A.D. BAR
Barska Plovidba je profitabilna firma, sto je za CG uslove rijetkost. Cak su u bilansima pokusali da sakriju i umanje profit, naduvajuci "ostale troskove". Po bilansu stanja, vidi se dominacija sopstvenog u odnosu na pozajmljeni kapital, ova firma nije zaduzena (u ukupnom kapitalu sopstveni kapital ima 90%, dok ostatak pada na kratkorocne obaveze). Ima 3 feriboata /neko ko se razumije u ovo ce tacno procijeniti njihovu vrijednost kada vidi fotgrafije na sajtu/, u jako dobrom su stanju /redovno servisirani, odrzavani, remontovani/ koji plove na liniji Bar-Bari-Bar, Bar-Ancona-Bar, Bar-Drac-Bar, takoje posjeduje oko 3.500 m2 luksuzno uredjenog poslovnog prostora na 3 lokacije u samom centru grada, moze ga odmah prodati po cca 2500 E/m2. To je CG jedini izlaz u Evropu /osim avionskog naravno koji je skup/, ova kompanija je uvijek dobro poslovala /i sam sam bio zadovoljni korisnik njenih usluga-pogledajte cjenovnik na netu, brodovi su im uvijek puni/. Sada je cijena 1.50-1.60, nominala 4.30, procijenjena vrijednost firme 12.5 milE, mislim da vrijedi vise, ali i po ovoj cijeni je OK. www.montenegrolines.net pogledajte plovila, poslovne prostore, lokacije, ako trebate bilanse 2003 i 04 - na raspolaganju je.
U CG postoje 4 brodarske kompanije i to :
PREKOOKEANSKA PLOVIDBA - BAR
JUGOOCEANIJA A.D. KOTOR
BARSKA PLOVIDBA A.D. BAR
NIMONT BAR - mala privatna kompanija

Na berzi kotiraju prve tri, od cega prve dvije nemaju niti jedan brod, strasno su zaduzene sa puno obaveza /nasedje proslosti/, eto cisto da se neko ne zaleti da kupuje. Barska plovidba je i sada dobra firma i cinice zametak novog crnogorskog pomorstva.
Tome u prilog idu i najave na ozivljavanju crnogorskog pomorstva iz danasnje "REPUBLIKE":

Ekspanzija u pomorstvu
PODGORICA - Pomorstvo, kao jedna od strateških grana crnogorske privrede, nesumnjivo će u narednom periodu doživjeti ekspanziju čime će značajno doprinijeti ukupnom razvoju Crne Gore - ocijenjeno je juče iz Montenegro biznis alijanse (MBA).
Predstavnici te poslovne asocijacije održali su konstitutivni sastanak sa svojim članovima iz sektora pomorstva i formirali Interesnu grupu za pomorstvo.
Na sastanku je izabrano Operativno tijelo koje će koordinirati radom Interesne grupe.
- Bez sumnje da je jedna od veoma bitnih privrednih grana koje mogu značajno uticati na brži, ne samo privredni rast, već i razvoj Crne Gore, pomorska privreda u svim njenim segmentima, jer se pozitivni efekti mogu ostvarivati i u kratkom roku - navedeno je u saopštenju MBA.
Cilj pokretanja inicijative, kako je objašnjeno je identifikovanje problema koje imaju firme članice MBA iz sektora pomorstva, njihovo sistematizovanje, prijedlozi za njihovo rješavanje, kao i lobiranje kod nadležnih institucija kako bi se prijedlozi njihovih članova prihvatili.
Iz MBA je saopšteno da, prepoznajući značaj pomorske privrede za Crnu Goru, žele da posveti punu pažnju stvaranju uslova za njen brži razvoj. (Mina biznis)

Za sada toliko...

Vaernim
27.04.2006., 10:08
Evo i prvog od mojih favorita /bice ih naravno jos/:
BARSKA PLOVIDBA A.D. BAR

Sada je cijena 1.50-1.60, nominala 4.30, procijenjena vrijednost firme 12.5 milE, mislim da vrijedi vise, ali i po ovoj cijeni je OK. [url]

Da li imam krive podatke? - PUTE, broj dionica: 2.329.154

Po nominali ispada kapitalizacija od 9.970.177 eur, a po cijeni od 1,60 ispada 3.726.646 eur, a ako je ovo točno što pišeš o 3.500 kvadrata poslovnog prostora pa samo to im vrijedi 7-8 mil eur

I sam sam ušao u PUTE, doduše samo s oko 3% portfelja, razmišljam da li još podebljati

boriss_com
27.04.2006., 10:37
Dao sam link ka kompaniji, imate podatke, fotke, ako trebati i bilanse saljem, pozovite neku od agncija za nekretnine i pitajte cijenu poslovnog prostora na tim lokacijama. Broj akcija 2.329.154, nominala 4.28 sto cini ukupno procijenjenu vrijednost na 9.970.176,61 €. Sadasnja cijena varira 1.50-1.60, sto je kapitalizacija od oko 3.5 milE. Po meni cijena poslovnog prostora je min. duplo veca od sadasnje kapitalizacije. A gdje su brodovi, a gdje je buduci potencijal?!

Triglav
27.04.2006., 10:54
Na berzi kotiraju prve tri, od cega prve dvije nemaju niti jedan brod, strasno su zaduzene sa puno obaveza /nasedje proslosti/, eto cisto da se neko ne zaleti da kupuje. Barska plovidba je i sada dobra firma i cinice zametak novog crnogorskog pomorstva.
Tome u prilog idu i najave na ozivljavanju crnogorskog pomorstva iz danasnje "REPUBLIKE":


Slazem se da je pomorstvo sigurno jedna od perspektivnih grana crnogorske privrede, pa se Barska plovidba cini kao veoma interesantna kompanija,
zanima dali ima dovoljno ponude PUTE na berzi, malo ima prometa sa PUTE sto mi se i ne svidja bas :)

boriss_com
27.04.2006., 13:32
Ako hocete promet onda se u CG prica svodi na 3-4 firme: TECG, EPCG, PLAN i mozda koja banka, ako hocete zdrave firme sa potencijalom ovo je jedna od njih i to je to.
Znaci imate je potencijal i kvalitet, hvali jedino investitor i vrijeme, a to dodje prije ili kasnije...

Triglav
27.04.2006., 13:58
da, ali vjerovatno tezko se dodje do tih dionica, mislim na dionice PUTE

boriss_com
27.04.2006., 14:04
Umjerno tesko..., ima i tezih zadataka.
Ja neke dionice jurim vec mjesecima....

Nikolica
27.04.2006., 19:19
Vidim da ima Vas nekoliko poznavatelja tržišta kapitala u Crnoj Gori. Jedno sam primjetio u Hrvatskoj su prvo krenule bankarske dionice, a nisam baš vidio puno postova o bankama u Crnoj Gori, a i moj broker u CG nije baš nešto pričljiv. Zašto?

Nikolica

matematic
27.04.2006., 20:14
Sada su banke lovina za odabrane izgleda da nisi jedan od njih.;)

Ivica Simic
27.04.2006., 21:20
Marina bar.
Koliko znam jedina marina u Crnoj gori,mislim da se svagdje trazi mjesto vise
koliko je ona interesantna,neke podatke i itd... vezano za nju.

Nikolica
28.04.2006., 14:09
da, ali vjerovatno tezko se dodje do tih dionica, mislim na dionice PUTE


Kupio danas PUTE bez problema, samo bih volio da sam imao više love.

toyota
28.04.2006., 15:10
Najprije puno pozdrava svima na ovom forumu. Moram Vam reči, da je odličan
Ja več par meseci pratim dionice na NEX berzi, ali se još ne mogu odlučiti što da kupim.
Mislim , da u CG dolazi vreme, kad budu investitori krenuli tamo. Najviše me muči što nema puno podataka o firmama. U užem izboru imam par dionica za koje mislim , da su dobre (EPCG, PRIB, PUTE, LUBA i neke turističke).Šta vi mislite. Znam, da na ovom forumu ima puno dobrih, koji znaju šta bi se moglo kupiti.
Od svih bi najviše želeo imati PRIB i LUBO i još neke. Ima tko više podataka o tim firmama. Na kraju može li tko da napiše 5 najboljih dionica u CG.

boriss_com
28.04.2006., 16:37
U prilogu kretanje indexa NEX20, poslednjih 6 mjesci je na -/+5%.
TOYOTA mislim da LUBA i nije neki izbor, obrazlozicu i zasto.
Berza ne radi 3-4 dana, pisacu o jos nekim potencijalima na CG trzistu.
Dao sam jednog mog favorita PUTE.
Nastojacu da predlazem zdrave kompanije sa potencijalom rasta, koje su do sada bile manje/vise zapostavljene.
Prvi talas u CG je prosao, ako pogledatate iskustva zemalja u tranziciji koje su kroz ovo prosli prvo su pokupovani telekomi, banke, osiguranje, kompanije za promet/eksplataciju plina i nafte. TO ce i u CG biti komanije sa stabilnim rastom i profitom i ako hocete sigurnost ulazite u njih.
Sada ide drugi talas i ja cu nastojati da predlazem dobre kompanije sa potencijalom rasta, gdje je u kratkom do srednjem periodu moguce dobro profitirati.

shichich
28.04.2006., 21:30
Odkuda ti podatci o veličini poslovnog prostora u vlasništvu barske?

shichich
28.04.2006., 21:55
98 godina luke Bar - Sunday, July 04, 2004 at 05:04
Luka Bar AD je nedavno - 28. juna - proslavila 98 godina postojanja. To je bio povod da o poslovanju, rezultatima i problemima ovog preduzeća razgovaramo sa izvrsnim direktorom Luke Bar Miodragom Gvozdenovićem.
- Prije nekoliko dana proslavili smo 98 godina od osnivanja Luke Bar, odnosno od datuma koji se vezuje za početak stvaranja morske luke na ovom prostoru. Naime, crnogorski kralj Nikola Petrović je 1906. godine postavio kamen temeljac buduće luke sa slobodnom zonom, to je, ujedno, označilo i početak izgradnje zeljeznice Bar-Virpazar, kae Gvozdenović. Dakle, dodaje on, to je projekat koji je jo aktuelan, odnosno nije u potpunosti realizovan u dijelu luke i slobodne zone. Tek nedavno smo dobili Zakon o slobodnim zonama, a pravila o poslovanju slobodne zone Luke Bar iz 1906. godine potpuno su aktuelna i u ovom trenutku i sadrala su iste benefite, evidencije i načine rada kao to je to predviđeno i novim zakonom, napominje Gvozdenović.
- Za razliku od većine drugih mediteranskih luka koje su dosta skučene i uglavnom naslonjene na primorske gradove, pa nemaju mogućnost irenja, Luka Bar ima ogroman prostor od oko 200 hektara. Prema DUP-u Bar predviđeno je jo 600 hektara za irenje slobodne zone Luka Bar, a ogroman prostor od oko 20 kilometara prema Ulcinju je idealan za razvoj luke, jer je dubina mora, na samoj obali, petnaestak metara, ističe Gvozdenović. On dodaje da je luka koncipirana za razne vrste tereta i to na godinjem nivou pretovara od pet miliona tona, to je i maksimalan kapacitet luke. Plan za ovu godinu je 2,4 miliona tona pretovara, to je skoro 50 odsto lučkog kapaciteta. Očekujemo da će taj plan biti premaen i da ćemo ove godine imati najmanje 2,5 miliona tona pretovara, a postoji i skrivena elja da ostvarimo 2,7 miliona tona, to je maksimalan pretovar koji je Luka ostvarila samo 1989. godine, kae Gvozdenović. On napominje da je takvo očekivanje realno, jer mu u prilog ide rezultat ostvaren u prvih est mjeseci, a praksa je da se u lukama u drugom polugođu ostvare veći pretovari.
- Luka Bar ima 32 veza, to omogućava istovremeni prihvat najmanje dvadesetak velikih pomorskih brodova. Međutim, dosta toga se u posljednje vrijeme izmijenilo. Posljednjih 15 godina luka uglavnom nema prilike da pretovara velike prekookeanske brodove, jer smo, naročito od vremena sankcija, prinuđeni da prihvatamo samo manje, čija nosivost je od tri do maksimalnih deset hiljada tona. Zbog toga dnevni prihvat moe biti i do 30 brodova, to je, na alost, jo uvijek nerealno stanje, objanjava Gvozdenović. On, takođe, napominje da bi sa malim investicijama kapacitet luke mogao biti uvećan sa sadanjih pet na deset miliona tona. Luka Bar zapoljva 1.604 radnika i najveći troak su nam bruto plate, koje su u jednom periodu iznosile 1,1 milion eura, to je bilo vie od mjesečne realizacije. Uspjeli smo da u posljednjih est mjeseci ustalimo odnos bruto plate i mjesečne realizacije na oko 65 odsto. Naime, bruto plata je 800.000, a prosječna realizacija u posljednjih est mjeseci je 1,3 miliona eura, kae Gvozdenović.
On dodaje da Luka Bar trenutno najvie radi za potrebe crnogorskog trita, to apsolutno ne odgovara njenim kapacitetima. Nije ozbiljno očekivati da će crnogorsko trite, pa čak ni ue gravitaciono područje iz Srbije, u doglednoj budućnosti imati dovoljne količine tereta da zadovolji nae kapacitete. Na najveći partner je KAP, a zatim eljezara Nikić i Kombinat aluminijuma u Sevojnu. Vrlo mali je broj kompanija iz bivih republika SFRJ koje su danas prisutne, a nekada su bile upućene na Luku Bar. Prije nekoliko dana potpisali smo ugovor sa Biračem iz Zvornika o pretovaru sto hiljada tona glinice i uskoro će početi i taj posao, kae Gvozdenović.
- Jedan od veoma značajnih projekata koji nije ozbiljnije ostvarivan svih ovih godna je korićenje Luke Bar kao kontejnerske luke za iri region. Kontejnerizacija je trend u svijetu i karakteristična je za gotovo sve vrste tereta u pomorskom transportu, a Luka Bar je ostala na istim količinama od oko deset hiljada kontejnera na godinjem nivou, pto je pretovarala i prije 20 godina. U okviru sadanjih kapaciteta mogla bi najmanje pet puta vie, a modernizacijom i nabavkom novog kontejnerskog krana ta vrsta pretovara bi dostigla i vie od 200.000 kontejnera godinje. Da je to moguće potvrđuju luke u okruenju, koje su prije pet-est godina imale istu količinu kontejnerskog pretovara kao Luka Bar, a sada pretovaraju oko 350.000 kontejnera godinje, ističe Gvozdenović. Dakle, dodaje on, u tom dijelu očekujemo najveće promjene u narednom periodu. Naravno, nije moguće da Luka sama ostvari taj projekat, već je neophodna, prije svega, podrka eljeznice koja bi morala rijeiti tehnička ograničenja kao to su gabariti u tunelima, koji ne omogućavaju prevoz određenih vrsta kontejnera, naglaava Gvozdenović i dodaje da realnost i opravdanost ovog projekta potvrđuje i interesovanje mađarske, rumunske i italijanske eljeznice, koje su spremne i da prue pomoć u njegovom zaivljavanju.


Aleksandar Radulović

--------------------------------------------------------------------------------


Privatizacija


- Luka Bar je akcionarsko drutvo u kom većinski kapital (54 odsto akcija) ima drava, a ostatak je vlasnitvo radnika, građana i privatizacionih fondova. Luka je sudbonosno vezana za bre ostvarivanje programa restrukturiranja, koji je usvojen na svim nivoima, uključujući i skuptinu akcionara u februaru ove godine. Taj program morao bi da bude proveden do kraja ove godine, kae Gvozdenović. - Realizacijom programa ukupnog restrukturiranja, koji podrazumijeva izradu 11 posebnih projekata, počev od definisanja vlasnitva, obaveza prema Svjetskoj banci i strategiji razvoja, do mikro organizacije, Luka Bar će postati značajno efikasnija i apsolutno vitalna kompanija koja moe biti generator razvoja čitavog kompleksa tranzita robe u irem regionu. Očekujemo da ćemo tako obezbijediti rjeavanje svih problema koje danas imamo, a to je, prije svega, ogroman broj radnika upućenih na osnovnu djelatnost, kao i nepostojanje efikasno definisanog sistema utvrđivanja rezultata rada i trokova na nivou manjih organizacionih cjelina. To je neizbjena pretpostavka za dalju privatizaciju Luke Bar, ocjenjuje Gvozdenović.



--------------------------------------------------------------------------------


Problemi


- Problemi u Luci Bar, u proloj godini, najvećim dijelom su bili vezani za nelikvidnost i nemogućnost obezbjeđivanja potrebnih sredstava za plate i ostale obaveze. Taj problem je i danas, zbog opte nelikvidnosti svih partnera Luke i njihovog neaurnog ispunjenja obaveza prema nama. Siguran sam da će to jo dugo trajati, ali situacija je, ipak, značajno popravljena uspostavljanjem učeća bruto plate u ukupnoj realizaciji na oko 65 odsto, kae Gvozdenović. On napominje da je na rad Luke tokom prole godine uticalo i donoenje niza novih propisa, kao to su Carinski i Zakon o PDV-u. - Ti zakoni su u jednom periodu negativno uticali na rad Luke, jer je postojala opta konfuzija zbog nepoznavanja tih propisa, kao i strah od velikih trokova carine i PDV-a za robu koja bi se uvezla u Luku Bar. Zbog toga se većina naih partnera opredijelila za manje količine tereta, to je rezultiralo većim problemima u poslovanja Luke u proloj godini. U posljednjih est mjeseci niz tih problema smo ili već rijeili ili dobili propise koji su adekvatni potrebama Luke. Riječ je o Zakonu o slobodnim zonama i radnoj verziji zakona o lukama koji je prvi put urađen u Crnoj Gori, kao i o nizu drugih propisa koji su otklonili probleme izraene prole godine, kae Gvozdenović.


Malo o LUBI

Ivica Simic
28.04.2006., 22:10
Molio bih da netko objasni kako kupovati dionice u Crnoj gori.
HPB izgleda jedina trguje i uvjet je najmanje 5.000eur.
Direktno trgovanje sa njihovim brokerskim kucama je problem sto ne mozete uplatit preko nasih banaka samo fizickim osobama do 3.000eur tj. smatra se kao poklon ili nesto slicno.
Zvao sam njihove brokere ,objasnili su mi da se moze fakson potpisati i ovlastiti ugovori i sl. ali ostaje problem kako poslati novac, stoga molim vas da pojasnite vas nacin trgovanja i ostalo.
Pozdrav

shichich
28.04.2006., 22:14
Preko bilo koje banke u Sloveniji uz naknadu oko 25eur ili otvoriš račun u njihovoj banci (za što ti treba potvrda iz njihovog min. financija) pa prebacuješ novce (na račun brokerske kuće) besplatno,naknada za otvaranje računa je oko 15eur!?

boriss_com
28.04.2006., 22:40
Odkuda ti podatci o veličini poslovnog prostora u vlasništvu barske?
Evo prospekt i bilansi, imate tu sve potanko objasnjeno.

boriss_com
28.04.2006., 22:42
Da, prospeket PUTE. Dobro proucite i pozurite.
Pozdrav !

Nikolica
28.04.2006., 22:43
Evo prospekt i bilansi, imate tu sve potanko objasnjeno.


Gdje, u privitku?

boriss_com
28.04.2006., 23:11
98 godina luke Bar - Sunday, July 04, 2004 at 05:04
Luka Bar AD je nedavno - 28. juna - proslavila 98 godina postojanja. To je bio povod da o poslovanju, rezultatima i problemima ovog preduzeća razgovaramo sa izvrsnim direktorom Luke Bar Miodragom Gvozdenovićem.
- Prije nekoliko dana proslavili smo 98 godina od osnivanja Luke Bar, odnosno od datuma koji se vezuje za početak stvaranja morske luke na ovom prostoru. Naime, crnogorski kralj Nikola Petrović je 1906. godine postavio kamen temeljac buduće luke sa slobodnom zonom, to je, ujedno, označilo i početak izgradnje zeljeznice Bar-Virpazar, kae Gvozdenović. Dakle, dodaje on, to je projekat koji je jo aktuelan, odnosno nije u potpunosti realizovan u dijelu luke i slobodne zone. Tek nedavno smo dobili Zakon o slobodnim zonama, a pravila o poslovanju slobodne zone Luke Bar iz 1906. godine potpuno su aktuelna i u ovom trenutku i sadrala su iste benefite, evidencije i načine rada kao to je to predviđeno i novim zakonom, napominje Gvozdenović.
- Za razliku od većine drugih mediteranskih luka koje su dosta skučene i uglavnom naslonjene na primorske gradove, pa nemaju mogućnost irenja, Luka Bar ima ogroman prostor od oko 200 hektara. Prema DUP-u Bar predviđeno je jo 600 hektara za irenje slobodne zone Luka Bar, a ogroman prostor od oko 20 kilometara prema Ulcinju je idealan za razvoj luke, jer je dubina mora, na samoj obali, petnaestak metara, ističe Gvozdenović. On dodaje da je luka koncipirana za razne vrste tereta i to na godinjem nivou pretovara od pet miliona tona, to je i maksimalan kapacitet luke. Plan za ovu godinu je 2,4 miliona tona pretovara, to je skoro 50 odsto lučkog kapaciteta. Očekujemo da će taj plan biti premaen i da ćemo ove godine imati najmanje 2,5 miliona tona pretovara, a postoji i skrivena elja da ostvarimo 2,7 miliona tona, to je maksimalan pretovar koji je Luka ostvarila samo 1989. godine, kae Gvozdenović. On napominje da je takvo očekivanje realno, jer mu u prilog ide rezultat ostvaren u prvih est mjeseci, a praksa je da se u lukama u drugom polugođu ostvare veći pretovari.
- Luka Bar ima 32 veza, to omogućava istovremeni prihvat najmanje dvadesetak velikih pomorskih brodova. Međutim, dosta toga se u posljednje vrijeme izmijenilo. Posljednjih 15 godina luka uglavnom nema prilike da pretovara velike prekookeanske brodove, jer smo, naročito od vremena sankcija, prinuđeni da prihvatamo samo manje, čija nosivost je od tri do maksimalnih deset hiljada tona. Zbog toga dnevni prihvat moe biti i do 30 brodova, to je, na alost, jo uvijek nerealno stanje, objanjava Gvozdenović. On, takođe, napominje da bi sa malim investicijama kapacitet luke mogao biti uvećan sa sadanjih pet na deset miliona tona. Luka Bar zapoljva 1.604 radnika i najveći troak su nam bruto plate, koje su u jednom periodu iznosile 1,1 milion eura, to je bilo vie od mjesečne realizacije. Uspjeli smo da u posljednjih est mjeseci ustalimo odnos bruto plate i mjesečne realizacije na oko 65 odsto. Naime, bruto plata je 800.000, a prosječna realizacija u posljednjih est mjeseci je 1,3 miliona eura, kae Gvozdenović.
On dodaje da Luka Bar trenutno najvie radi za potrebe crnogorskog trita, to apsolutno ne odgovara njenim kapacitetima. Nije ozbiljno očekivati da će crnogorsko trite, pa čak ni ue gravitaciono područje iz Srbije, u doglednoj budućnosti imati dovoljne količine tereta da zadovolji nae kapacitete. Na najveći partner je KAP, a zatim eljezara Nikić i Kombinat aluminijuma u Sevojnu. Vrlo mali je broj kompanija iz bivih republika SFRJ koje su danas prisutne, a nekada su bile upućene na Luku Bar. Prije nekoliko dana potpisali smo ugovor sa Biračem iz Zvornika o pretovaru sto hiljada tona glinice i uskoro će početi i taj posao, kae Gvozdenović.
- Jedan od veoma značajnih projekata koji nije ozbiljnije ostvarivan svih ovih godna je korićenje Luke Bar kao kontejnerske luke za iri region. Kontejnerizacija je trend u svijetu i karakteristična je za gotovo sve vrste tereta u pomorskom transportu, a Luka Bar je ostala na istim količinama od oko deset hiljada kontejnera na godinjem nivou, pto je pretovarala i prije 20 godina. U okviru sadanjih kapaciteta mogla bi najmanje pet puta vie, a modernizacijom i nabavkom novog kontejnerskog krana ta vrsta pretovara bi dostigla i vie od 200.000 kontejnera godinje. Da je to moguće potvrđuju luke u okruenju, koje su prije pet-est godina imale istu količinu kontejnerskog pretovara kao Luka Bar, a sada pretovaraju oko 350.000 kontejnera godinje, ističe Gvozdenović. Dakle, dodaje on, u tom dijelu očekujemo najveće promjene u narednom periodu. Naravno, nije moguće da Luka sama ostvari taj projekat, već je neophodna, prije svega, podrka eljeznice koja bi morala rijeiti tehnička ograničenja kao to su gabariti u tunelima, koji ne omogućavaju prevoz određenih vrsta kontejnera, naglaava Gvozdenović i dodaje da realnost i opravdanost ovog projekta potvrđuje i interesovanje mađarske, rumunske i italijanske eljeznice, koje su spremne i da prue pomoć u njegovom zaivljavanju.


Aleksandar Radulović

--------------------------------------------------------------------------------


Privatizacija


- Luka Bar je akcionarsko drutvo u kom većinski kapital (54 odsto akcija) ima drava, a ostatak je vlasnitvo radnika, građana i privatizacionih fondova. Luka je sudbonosno vezana za bre ostvarivanje programa restrukturiranja, koji je usvojen na svim nivoima, uključujući i skuptinu akcionara u februaru ove godine. Taj program morao bi da bude proveden do kraja ove godine, kae Gvozdenović. - Realizacijom programa ukupnog restrukturiranja, koji podrazumijeva izradu 11 posebnih projekata, počev od definisanja vlasnitva, obaveza prema Svjetskoj banci i strategiji razvoja, do mikro organizacije, Luka Bar će postati značajno efikasnija i apsolutno vitalna kompanija koja moe biti generator razvoja čitavog kompleksa tranzita robe u irem regionu. Očekujemo da ćemo tako obezbijediti rjeavanje svih problema koje danas imamo, a to je, prije svega, ogroman broj radnika upućenih na osnovnu djelatnost, kao i nepostojanje efikasno definisanog sistema utvrđivanja rezultata rada i trokova na nivou manjih organizacionih cjelina. To je neizbjena pretpostavka za dalju privatizaciju Luke Bar, ocjenjuje Gvozdenović.



--------------------------------------------------------------------------------


Problemi


- Problemi u Luci Bar, u proloj godini, najvećim dijelom su bili vezani za nelikvidnost i nemogućnost obezbjeđivanja potrebnih sredstava za plate i ostale obaveze. Taj problem je i danas, zbog opte nelikvidnosti svih partnera Luke i njihovog neaurnog ispunjenja obaveza prema nama. Siguran sam da će to jo dugo trajati, ali situacija je, ipak, značajno popravljena uspostavljanjem učeća bruto plate u ukupnoj realizaciji na oko 65 odsto, kae Gvozdenović. On napominje da je na rad Luke tokom prole godine uticalo i donoenje niza novih propisa, kao to su Carinski i Zakon o PDV-u. - Ti zakoni su u jednom periodu negativno uticali na rad Luke, jer je postojala opta konfuzija zbog nepoznavanja tih propisa, kao i strah od velikih trokova carine i PDV-a za robu koja bi se uvezla u Luku Bar. Zbog toga se većina naih partnera opredijelila za manje količine tereta, to je rezultiralo većim problemima u poslovanja Luke u proloj godini. U posljednjih est mjeseci niz tih problema smo ili već rijeili ili dobili propise koji su adekvatni potrebama Luke. Riječ je o Zakonu o slobodnim zonama i radnoj verziji zakona o lukama koji je prvi put urađen u Crnoj Gori, kao i o nizu drugih propisa koji su otklonili probleme izraene prole godine, kae Gvozdenović.


Malo o LUBI

LUKA BAR je raspad od firme, a G-din "izvrsni direktor" Miodrag Gvozdenović je podpredsjednik Vlade - i time je sve receno. Ima jedna prica iz Crne Gore kada majka ide za djevojkom koja je "stasala" za udaju i "kao" cudi se: "Cija li je ovo lijepa djevojka?", e to isto radi i "izvrsni direktor" sa svojom Lukom, sve je hval ne bi li se neko pravario da je uzme. E, ovo je 21 vijek i sve se zna.
Luka je u ogromnim dubiozma, visegodisnji gubitas i ono sto je najgore nema trziste niti ce ga imati u dogledno vrijeme.
Naime, svi veliki sitemi iz Srbije svoje terete su preusmjerili na Solun /Srbija je 1918 dobila koncesije i povlasten polozaj na 100 godina/. Veliki srpski sistemi su: Zeljezara SARTID Smederevo, Valjanica Bakra Uzice, Prva Iskra Baric, Rafinerija Pancevo, RTB Bor, Tigar...Znaci LUBA nema srpsko trziste niti ce ga imati, cak i da su odnosi Srbija/Crna Gora dobri pruga Beograd-Bar je katastofalnom stanju /to dokazuje i teska zeljeznicka nesreca kod Podgorice/. Srbija nije zainteresovana za rekonstrukciju tog pravca, a CG je nemocna da sama to izvede, a nebi imalo ni efekta kada oni nece da rade preko LUBA. CG privreda nema ni sta ni da uvozi, ni da izvozi. Izvozi aluminijum /0.01% svetske proizvodnje-skoro nevjerovatan podatak!?/ i kamen /vadi ga iz brda pored same luke/, uvozi naftu i zito, i to je sve. Prica o Madjarskoj i Rumuniji su gluposti koje necu da komentiram.
E, ali "izvrsni direktor" i njegovi imaju "spasonosnu" ideju i uzimaju kredit od 50 milE za rekonstrukciju pruge Podgorica-Niksic kao dio rute koja ce ih povezati sa BiH /sjutra sa krakom auto puta Madjarska-Jadran/ i njihovim rudarskim basenima i industrijom. Mislim, ordinarna glupost.
Jedina svijetla tacka u vezi sa LUBA je sto je u njenom sastavu postoji Slobodna carinska zona i taj segment jedini ima neku sansu. Nominala LUBA je 2,36, procijenjena vrijednost 134 milE, sada se trguje po 0,80, tako da je trenutna kapitalizacija 45,5 milE.
Gubitak u 2004 8,3 milE, u 2003 12,5 milE, akumulirani nepokriveni gubitak je 17,3 milE, dugorocni krediti 52,8 milE, kratkorocne obaveze oko 12 milE...
Da li ima jos neko ko bi kupio dionice ove firme?
Ja ne bih - hvala, neka ih kupi G-din "izvrsni direktor".

boriss_com
28.04.2006., 23:14
Gdje, u privitku?
Licno sam bio u Baru i u CG, i sve provjerio, i sve je tacno.

Triglav
28.04.2006., 23:20
Da, prospeket PUTE. Dobro proucite i pozurite.
Pozdrav !

Hvala na prospektu,
na trenutno cijenu P/E = 96,5 :eek:

neto dobit 2004. u odnosu na 2003. smanjen za 53%

not looking good at all,

ima mozda fin. rezultata za 2005.?

boriss_com
28.04.2006., 23:35
Hvala na prospektu,
na trenutno cijenu P/E = 96,5 :eek:

neto dobit 2004. u odnosu na 2003. smanjen za 53%

not looking good at all,

ima mozda fin. rezultata za 2005.?

Neto dobit u 2003 - 77.000 E, a u 2004 - 36.000, ne govorima o milionima, ove cifre su ionako male, bitno je da je predueze bilo pozitivno, i jedno od rijetkih takvih u CG.

Ne bih ja to tako gledao, kroz formule i suvu matematiku, ovo je trziste u nastajanju i mnoge stvari nemaju istu logiku kao vec profilisana trzista.
Ja uporno govorim o "POTENCIJALU" i dajem dobre informacije /do nekih od njih sam jako tesko dosao/. Ako bi gledali P/E i ostale parametere kupili bismo TECG i isli doma. Opet kazem govorim o dobrim, perspektivnim, zdravim firmama sa POTENCIJALOM.

Naravno, ti jos uvijek mozek trziti LUBA.

Vaernim
29.04.2006., 18:43
Ja uporno govorim o "POTENCIJALU" i dajem dobre informacije /do nekih od njih sam jako tesko dosao/.

A ja ti se zahvaljujem na informacijama koje si podijelio s nama :)

Damian
29.04.2006., 19:19
Zanimljiv tekst u Vijestima. Damir Polančec?

http://www.vijesti.cg.yu/naslovna.php?akcija=vijest&id=198574

mirkoslav
02.05.2006., 04:52
Da, sad o tome pise i Vecernji

http://www.vecernji-list.hr/newsroom/economics/537088/index.do

Jaja
02.05.2006., 13:30
Zanimljiv tekst u Vijestima. Damir Polančec?

http://www.vijesti.cg.yu/naslovna.php?akcija=vijest&id=198574


Ovaj je 1980. godište, bar po popisu dioničara Jugopetrola

netstrider
02.05.2006., 17:41
Bilo bi lijepo to vidjeti na popisu. Tako treba, da ljudi rade svoj posao. Ako ništa, takva prodaja je prava pljačka. Ništa više, ništa manje. Kao da su prodali zemlju drugog čovjeka. Nemam pojma o dubljim činjenicama za donošenje tog suda, ali zvuči... ako ništa kao jedna ogromna crna reklama.

boriss_com
04.05.2006., 11:03
Zavod za izgradnju Bara, po finansijskim izvjestajima imam pozitivnu sliku. Po mojim informacijama imam - odlicnu sliku. Do sada se jako slabo trgovalo ovim akcijama, ali ce u buducnosti morati eksplodirati. Pogledajte samo primjer Zavoda za izgradnju Budve – glatko su stigle do nominale, a puno su losija firma. ZZIB je odlicna firme, zdrava i likvidna, ima dobar vozni i gradjevinski park, ona je izgradila i gradi cijeli Bar, odavno trzisno posluje, uvela je ISOO standarde kvalitete, ima dobar menadzment. Akcionari /oko 1400/ -uglavnom zaposleni /380/ znaju da je dobra firma, ne prodaju akcije i cekaju, prodaju jedino oni koji bas moraju i od njih valja kupovati. Malo je problematicno sto je nominala niska 0.68, pa ne mozes kupiti nesto ozbiljnije, a da ne dignes cijenu. E, po toj nominalnoj cijeni,ova firma vrijedi samo 2.3 milE,- samo izgradjenih stanova, koji nijesu jos prodati ima u toj vrijednosti, a gdje je ostala imovima /masine i mehanizacija, poslovni prostor u vlasnistvu oko 1500 m2, potrazivanja, separacija+kamenolom.../.

Nikolica
04.05.2006., 11:43
Boris,

da li se zna odnos vlasničke strukture (koliko imaju direktori) i da li se planira privatizacija - ja nikakvih podataka o ZZIB-u u do sada dostupnim materijalima nemam.

boriss_com
04.05.2006., 11:52
Nemam trazene podatke, imam saznanja iz nezvanicnih izvora, ali ne bih prezentovao takve podatke.

boriss_com
04.05.2006., 14:36
Marina Bar ostvaruje gubitak od oko 150,000 E /uglavnom otisao na place zaposlenika (23)/- podaci iz 2004. Za sada je jedina marina u Crnoj Gori, i dugo ce to i ostati, cak i da kanadaski milioner Mank kupi vojni remontni zavod u Tivtu, njegovo pretvaranje u "marinu za megajahte" ce trajati, po njegovim procjenama, min. 5 godina. Marina nema akumuliranih nepokrivenih gubitaka, dugorocne obaveze su na 0. Okruzena je gradskom plazom, setalistem, mnogobrojnim shoping i ugostiteljskim sadrzajima, putnickim terminalom za fery servis. Pokriva povrsinu od 30.000m2, ukljucujuci akvatorij od 10.000m2, max dubina gaza 5 m, 300 parking mjesta za automobile. Kapacitet 900 vezova u moru i 250 na kopnu - za zimovnik. Ove godine je dobro radila, veliko interesovanja /i popunjenost/ za njenu zimsku halu, koja je najveca u ovom dijelu Mediterana, ima povoljne cijene /ove godine je bilo puno jahti iz FR, IT.../, nabavljena je velika tracna dizalica, gradi se pumpa, uvode se Interenet i ostali IT servisi, ulaze se...Radi poredjenja Hrtvatska ima 48 marina, a CG samo ovu, i na potezu od Grcke do Dubrovnika, no toj strani Jadrana nema niti jedne druge. Ovo je preduzece sa velikim potencijalom, uzimajuci u obrzir razvoj turizma, polozaj, opremljenost. Trguje se oko 1,50-1.60, dostizala je cijenu od 3.00, nominala je 5.80, procijenjena vrijednost 9.3 milE, trenutna kapitalizacija oko 2,5 milE, broj akcionara 1.245. Izracunajte samo vrijednost zemljista pa cete vidjeti da je vise nego fer procjena. Na Vladinom je spisku za privatizaciju za 2006 godinu., Vlada i drzavni fondovi su vlasnici 51,34% kapitala.

E sada ce neko reci da su sve firme /MARB, PUTE, ZZIB/ iz Bara, i, u pravu ste - to je grad sa najvecom perspektivom od Dubrovnika pa sve do Soluna. Luka, marina, bescarinska zona, pruga, prelijepa priroda, neizgradjeno zamljiste na potezu Bar-Ulcinj, Skadarsko jezero, tunel Sozina, aerodomi Podgorica i Tivat na 30 km, turizam, vec uradjena infrastruktura /Bar je jedini grada koji je nakon zemljotresa planski obnavljan, zivo trziste nekretnina - cijene su vec sada visoke, prisustvo stranih investitora u gradjevinarstvu. ./ Bar je kapija Jadrana i Crne Gore. Kakav god da bude ishod referenduma ovaj grad ce se razvijati. Prirodno su mu zaledje Crna Gora, Srbija, Rep. Srpska, Kosovo - jer alterenativni putni pravci Albanija-Kosovo jednostavno ne postoje.

Podatak da je najaca CG finasijska grupa ATLASMONT kupila HTP Korale, fabriku hrane i sokova PRIMORKA, veliki dio gradjevinskog ZEMLJISTA, sve govori. Oni nijesu tajkuni –spekulanti koji kupuju akcije pred izvjesnu privatizaciju, oni su finansiska grupa koja jako puno investira u CG, a dio su sistema grcke PIREJSKE BANKE.

Fluid
05.05.2006., 14:32
Kakva su vaša razmišljanja oko rezultata referenduma, te utjecaja na kretanje cijena dionica u CG?

(npr. - referendum da - x% - snažan rast dionica, blagi rast ili stagnacija;
- referendum ne - x% - oštar pad ili nepromjenjeno stanje) :confused:

Nikolica
05.05.2006., 15:33
Nadam se 55 % + jedan glas. Navijam za Crnu Goru.

boriss_com
05.05.2006., 16:47
Nista se nece desiti znacajno bilo ko da pobijedi. Narvko stvar je ukusa sta bi ko volio da se desi. U CG je zapoceo proces privatizacije i on se mora odvijati svojom logikom, ploiticki dogadjaji isti mogu usporiti ili ubrzati, nikako prekinuti.
Posto sam bio u CG 7 dana, moj utisak je 50-55%.
I jos jedan pick iz CG:


NSTITUT SIMO MILOŠEVIC AD - IGALO je najpoznatiji crnogorski brend. Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju –- Igalo je najveći i najpoznatiji centar za multidisciplinarnu rehabilitaciju, fizikalnu i preventivnu medicinu, terapiju i banjsko lečenje na Mediteranu. Kategorizacija Instituta je 4*. Osoblje se sastoji od 51 ljekara /20 spcijalista/, 93 registrovane medicinske sestre, 178 fizioterapeuta i 27 laboratorijskih sluzbenika. Ima odlican polozaj izmedju dva medjunarodna aerodroma /Tivat i Dubrovnik/. Glavni gosti svih ovih godina su bili Skandinavci i Njemci. U sklopu Instituta radi i Visa fizioterapeutska skola po planovima i sa dijelom nastavnog osoblja iz Norveske.

Vlasnicka struktura :
Galenika, Beograd – 32,10%
Fond za razvoj RCG – 29,26%
Fond zdravstva RCG – 12,66%
Zavod za zapošljavanje RCG – 4,22%
ICN Pharmaceuticals – 1,60%
Institut Igalo – 0,23%
Fizicka lica – 19,92%

Broj akcionara 1.363, nominalna vrijednost dionice je 154,92 E, broj akcija 308964. Na spisku je za privatizaciju za 2006. godinu., strategija Vlade je da sa manjinskim akcionarima formira kontrolni paket i tako ide u privatizaciju. Trenutno se trguje oko 65,00 E, islo i do 105,00 E.

U bilansu za 2003 gubitak 444.693 E, gubitak u 2004. je 242.369 E.
Kratkorocne+dugorocne obaveze /2+20 milE/.

U posjedu Instituta su tri luksuzna objekta, ukupne unutrasnje povrsine objekta je 50.000 m2 “A” kategorije, sa kapacitetom 800 kreveta u 405 soba i apartmana. U vlasnistvu se nalazi i VILA ‘GALEB’/izuzetan objekat radjen iskljucivo za potrebe Josipa Broza Tita/, povrsina 5.000 m2. Institut je opremljen sa 2 zatvorena bazena, kongresnom salom, svom potrebnom medicinskom opremom na najvisem svjetskom nivou. Vrsi rehabilitaciju kod povreda kicme, raznih traumatskih stanja, stanja poslije infarkta... Vrse se uluge iz oblasti protetike i estetske hirurgije /strucnjaci iz USA/.

Vec duze vrijeme radnici se “vrbuju” da prodaju svoje akcije, ali sa slabim rezultatom jer su svjesni vrijednosti dionica svoje firme. Ovo je preduzece sa jako dobrim potecijalom, koji ima svoje dugogodisnje trziste, svoje ime i proizvod koji je prepoznat u svijetu. Zdravstveni turizma je trenutno u ekspanziji u svijetu.

Znaci, kada se sve sto sam pisao prethodnih dana zbroji moji favoriti koji imaju znacajan potencijal rasta /uz to su i dobre firme/ su:
BARSKA PLOVIDBA - BAR
MARINA - BAR
ZAVOD ZA IZGRADNJU BARA - BAR
INSTITUT „SIMO MILOSEVIC“ - IGALO

Imam jos par favorita , ali me mrzi kucati i obrazlagati, pa cu ih samo pomenuti:
FABRIKA ELEKTRODA "PIVA" – PLUŽINE
HTP BOKA
HTP PRIMORJE
BJELASICA RADA - BIJELO POLJE

Naravno tu su i neizostavni:
-TELEKOM CG
-JUGOPETROL
-od PIF-ova ATLAS i TREND /zbog povoljnog ulaska u Elektroprivredu uz znacajan diskont, kao i zbog likvidnosti/
-bankarski sektor /vec skup, ali na duge staze je sigurna investicija/

boriss_com
09.05.2006., 10:34
Ovih dana je u jeku prica o privatizaciji Telekoma u Bosni. Jako me zainteresiralo poredjenje izmedju tih Telekoma i Telekoma CG. Poslije pregledanja svih papira koji su mi bili dostupni imam samo jedan zakljucak i preporuku:
Iskoristite priliku i kupujte Telekom CG po cijeni od oko 3.50 /hvala QVT.../, to je odlicna investicija, narocito u svijetlu cijena ostalih Telekoma.

Dreamer
09.05.2006., 13:43
Ovih dana je u jeku prica o privatizaciji Telekoma u Bosni. Jako me zainteresiralo poredjenje izmedju tih Telekoma i Telekoma CG. Poslije pregledanja svih papira koji su mi bili dostupni imam samo jedan zakljucak i preporuku:
Iskoristite priliku i kupujte Telekom CG po cijeni od oko 3.50 /hvala QVT.../, to je odlicna investicija, narocito u svijetlu cijena ostalih Telekoma.

Još da si podastro neke konkretne činjenice koje podupiru tvoju tezu ne bi zvučalo kao navlačenje ;)

boriss_com
09.05.2006., 14:14
da, bas tebe navlacim da kupis telekom cg, znas ja tamo imam 75% vlasnistva, pa mi vazna tvoja 1 k E....ha ha ha

dabo1
09.05.2006., 22:51
Potkrijepi brojkama, pa da se i mi uvjerimo u to što govoriš.

boriss_com
11.05.2006., 08:32
evo..
http://www.magyartelekom.hu/english/doc/Q12006_english.pdf
i ovo
http://www.mojnovac.net/forumi/showthread.php?t=2486

mislim da je dovoljno

Mikey
11.05.2006., 12:29
Bićemo opet na vrhu (http://www.vijesti.cg.yu/naslovna.php?akcija=vijest&id=199627)

Vijesti; Hipotekarna banka

Sve mi se čini da ovi šta su prodali Generaliju udjele u PDBA sada kupuju dionice Hipotekarne banke i onda će opet sve to lijepo pripojiti tj. pretvoriti te svoje dionice u udjel u Podravskoj banci.
Iako, neznam kakvi su zakoni oko toga i kako se to tretira kod njih jer zajedno već imaju preko 50 % akcija Hipotekarne banke.

SAJONAC
12.05.2006., 16:00
F..... bull market today

Nikolica
12.05.2006., 16:01
F..... bull market today


PIF-ovi su prolupali, a i ostle dionice se drže - investitori očekuju 55 % + jedan glas na referendumu.

boriss_com
12.05.2006., 16:24
Savjetovao sam da kupujete dionice, neki su bili skeptici....pa eto. Pogledajte samo ralizliku izmedju cijene prodaja-kupnja, ponegdje i do 50%.
Jos jednom se ponavljam ali...
1-va klasa akcija
TECG, od PIFova TREND i ATLAS /i pored danasnjeg skoka je povoljaniji ulaz u EPCG nego direktno/, PUTE, MARB, ZZIB, INSM
odmah za njma i:
JGPK, TRNK, PRIT, HTBO, BJER....

energ-tel
12.05.2006., 16:42
Da li netko zna tko je zadnjih dana kupovao "Elektroprivredu" i podigao cijenu?

SAJONAC
12.05.2006., 17:17
Savjetovao sam da kupujete dionice, neki su bili skeptici....pa eto. Pogledajte samo ralizliku izmedju cijene prodaja-kupnja, ponegdje i do 50%.
Jos jednom se ponavljam ali...
1-va klasa akcija
TECG, od PIFova TREND i ATLAS /i pored danasnjeg skoka je povoljaniji ulaz u EPCG nego direktno/, PUTE, MARB, ZZIB, INSM
odmah za njma i:
JGPK, TRNK, PRIT, HTBO, BJER....

Samo mi jedno nije već duže vrijeme jasno kod tvojih postova. Po kojem kriterijumu je ATMO bolji od npr. MIGF ? KD je KD, u SLO, CG , Hr ili BiH. Još menadžment Atlasa, ne želim ni komentirati( a pale bi i ružne riječi). Jedina dobra stvar kod ATMO je što nema ZECG, i ni po kojem drugom kriterijumu se ne odvaja od bilo kog pifa osim naravno glupavog HLTA. Ne trgujem fondovima uopšte, ali ako već ti to radiš, uporedi diskonte na NAVPS. Sve drugo je prazna priča bez argumenata. Koliko se ja sjećam, a ti provjeri, kada vrednuješ ZECG KAO NULU, OPET BOLJI DISKONT IMA MIGF. TREN je OK, ali je diskont opet bolji kod MIGF.

I TRNK ni u kojem slučaju nije druga, već prva liga, pa čak i sa ovim rastom cijene. Ono što me uvijek oduševljavalo kod te hartije je da je vrlo sigurno ulaganje, rizik mali, a nekonzistentno tome prinosi na TRNK neočekivano veliki. Druga liga ? No way

boriss_com
12.05.2006., 21:51
TRNK nije "druga liga", vec je u drugom planu po potencijalnom rastu.
ATMO I TREN pogledaj samo portfelj, narocitom ovog prvog, MIG i Moneta jako usitnjen portfelj. Po meni oni imaju najveci potencijal rasta, koga ne mrzi neka pogleda http://www.montenegroberza.com/ i sam se uvjeri. Ova dva fonda imaju puno EPCG, JGPK, LUBA...

monteinvest
12.05.2006., 22:28
Pa ja bih iskomentarisao dvije stvari oko zadnjih postova:

1. Kad su u pitanju fondovi ja sam uporedjivao realnu sadasnju vrijednost njihovih portfolia i sadasnju trzisnu kapitalizaciju fondova i dosao do sledecih zakljucaka:
1.1. Najpocenjeniji je MIG, jer njegova trzisna kapitalizacija trenutno iznosi svega oko 52-53% njegove sadasnje realne vrijednosti. (Da se nebi dvoumili oko ZECG nju sam iskljucio iz obracuna)
1.2. Posle MIG-a dolazi TREND gdje je odnos oko 55-56%.
1.3. Zatim dolaze ATMO I EURUFOND gdje je odnos 62-63%.

2. Kad je u pitanju TRNK, mislim da je svaka prica oko toga da li je ova akcija prva ili druga liga suvisna. Mislim da na cjelom crnogorskom trzistu kapitala nema, manje rizicne akcije od ove, koja je uz to ostvarila rast u poslednjih godinu dana od oko 140%, a ako se doda i iznos dividende, prinos je iznosio 148%.

SAJONAC
13.05.2006., 15:37
Eto vidiš, Monteinvest ima isto opažanje. Čim uzmeš brojke, DRUGAČIJE I NE MOŽE. Vezano za EPCG i fondove, da ti dam malo objašnjenje. Pratio sam fondove i u vrijeme kad još nisu ni bili osnovani. Kad su ulagali vaučere, svi su uložili maksimalnih 10% u EPCG, tako da per share učešće EPCG u fondovima je I S T O.
Po tome, ATMO nije bolji ni od jednog fonda i ima ubjedljivo najgori menadžment, možda i u regionu. Pratim promjene u porfeljima godinama već, nikad niti jedan dobar potez. Ponavaljam se, ako misliš da je po nečem bolji ( a glavni faktor je diskont), reci po čemu, a ne "vidi tamo negdje".

Ne mogu reći da mi je ATMO bio neinteresantan i da su pifovi neinteresantni, naprotiv. Počeo sam kupovati još na 0.02, odnosno tada sam tek mogao nešto uhvatit. Ali na sadašnjim cijenama i diskontima, naći ću bolje riješenje.

Još ako se vratim na novembar, kada sam ATMO istovario na 0.1, i prelio novac u TRNK, KAPG, INLE... Da sad ne ispadne da ovo izmisljam, ima moj post negdje o tome. Pa izračunaj ko je prošao bolje. Još ako si kupovao ATMO na 0.1 kad je bilo vrijeme za istovar i PPS/NAVPS izjednačen, neka ti je Bog u pomoć.

boriss_com
13.05.2006., 21:41
E vidis, ja mislim da ATLAS MONT pripada najjacoj finansijkoj grupaciji u CG / Atlas banka, Fin Invest, Atlas fond/. Ta grupacija je kupila izmedju ostalog HTP Korale, ogromno zemljiste na pravcu Bar-Ulcinj, Primorku Bar, upravo zavrsava fabriku vode u Kolasinu /investiiji od 5 milE/. Ja za razliku od tebe mislim da ce taj fond i poslije zavrsene privatizacije opstati, za ralzliku od npr. Eurofonda koji SIGURNO nece vec ce debelo izraditi one koji su u njega ulozili vaucer. Ne zaboravi da Atlas grupa je dio sistema grceke Pirejske banke, pa ti i to nesto kaze. Sto se tice menadzmenta na celu fonda moze biti bilo ko, ali cijelu pricu vodi prof. dr Sasa Popovic koji na podgorickom Ekonomskom fakultetu predaje i "Finansijski menadzment", "Analiza berzanskog poslovanja", "Portfolijo menadzment". Evo malo i njegove biografije: Magistrirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu (1996), na temu "Matematičko-statistički modeli analize berzanskih transakcija". Zvanje doktora nauka stekao je na Univerzitetu Crne Gore (1999), naziv disertacije: "Portfolio analiza - kvantitativni aspekti investiranja u hartije od vrijednosti". Dobitnik je nekoliko stipendija, od kojih i prestižne Fulbright-ove stipendije (Columbia University, New York, 2001-02). Sarađivao je sa značajnim insititucijama, od kojih izdvaja Cohig & Associates, Denver, CO, USA (1995) i Lazard Asset Management, New York, NY, USA (2002). Poslovni angažmani: Nova berza hartija od vrijednosti Crne Gore, predsjednik Odbora direktora; Menadžment preduzeće AtlasMont, potpredsjednik Odbora direktora; Modus - centar za statistička istraživanja i prognoze, rukovodilac.
HOCES DA KAZES DA OVAJ COVJEK NE UMIJE DA VODI FOND?!?
Ne, ne bih rekao da to mislis.
Pogledaj malo njihov portfolio:
HTP BUDVANSKA RIVIJERA - BUDVA 0.2 mil akcija
ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE - NIKŠIĆ 4.5 mil akcija
FABRIKA ELEKTRODA - PLUŽINE 0.25 mil akcija
JUGOPETROL - KOTOR 0.22 mil akcija
LUKA BAR - BAR 1.8 mil akcija......
Zar mislis da ovdje nema potencijala za dalji rast?

Sustina je sto je ATLAS MONT jedini pravi investicioni fond koji ulaze, prestruktuira firme u svom portfelju za razliku od svih ostalih koji su cisti "papirni" investitori. I zato ja u njih vjerujem.

Bdw, moj target je 0.2 i vjerovatno cu ga podici jos makar malo.

monteinvest
14.05.2006., 11:59
Nista ja ne sporim od tvojih rijeci, pogotovo ne o menadzmentu!

Mene samo zanima ako hoces i mozes da mi kazes koji je po tvom misljenju sadasnji diskont za ATMO, TREN i MIG????

boriss_com
15.05.2006., 11:53
Evo, znaju ljudi sta valja -TELEKOM
Podgorica - Tri američka fonda zainteresovana su za kupovinu manjinskih paketa akcija Plantaža, Telekoma, HTP Budvanska rivijera i Elektroprivrede, rekao je za “Vijesti” Zoran Milojević, potpredsjednik za tržište istočne Evrope, Bliskog istoka i Afrike u brokerskoj kući Auerbach Grayson. Prestavnici te brokerske kuće su za vikend boravili u Podgorici i na primorju i razgovarali sa predstavnicima crnogorskih kompanija i Vlade. - Predstavljamo tri američka hedž fonda, koji pod upravljanjem imaju oko pet milijardi dolara. Dva se prvi put pojavljuju u Crnoj Gori, a jedan je do sad već ulagao - rekao je Milojević, ne želeći da saopšti imena fondova koja će uskoro trgovati na crnogorskim berzama. Prema njegovim riječima, ulaganje u akcije navedenih kompanija ne predstavlja nikakav rizik za hedž fondove. Ta vrsta fondova pri ulaganju obično i nije spremna na visoke rizike u cilju ostvarenja zarade. - Od kompanija koje smo posjetili, posebno su interesantne Plantaže i Telekom. Likvidnost Telekoma na berzi trenutno je niska, pa su nam zanimljivi i Budvanska rivijera i Elektroprivreda. Najinteresantnije su Plantaže, jer investitori procjenjuju da je stvarna vrijednost akcija višestruko veća, s obzirom na to da ta firma u vlasništvu ima veoma veliko zemljište - rekao je Milojević. On očekuje da tri američka fonda u akcije na crnogorskom tržištu kapitala ulože par miliona eura. - Njihova je politika kupovina manjinskih paketa, do najviše 15 odsto, a kupuju potcijenjene firme sa dobrim prospektima za brz razvoj - objasnio je Milojević. Prije dolaska u Crnu Goru, predstavnici Auerbach Graysona su bili u Rumuniji, Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, a planiraju posjete Bugarskoj i Ukrajini. - Investitori naravno očekuju zaradu. Crna Gora je prema očekivanom prinosu mnogo ispred Slovenije i Hrvatske, a u ravni sa Srbijom i Rumunijom - kazao je Milojević. Prema njegovoj ocjeni, referendum o državnom statusu Crne Gore koji će biti organizovan 21. maja neće uticati na to kako investitori procjenjuju crnogorske kompanije. - Firme koje su dobre, biće dobre i u nezavisnoj Crnoj Gori i u zajednici - smatra Milojević. On je dodao da možda kod nekih kompanija, na primjer Plantaža, može postojati rizik da prođu kao kompanije koje su izvozile vino u Rusiju. Od aprila ove godine rusko tržište je zatvoreno za vina iz Gruzije i Moldavije koje su zauzimale oko 80 odsto tržišta, jer je glavni državni inspektorat ocijenio da sadrže opasne teške metale i pesticide. U toj instituciji negiraju da se iza “vinskog rata” kriju politički motivi. Upravo ta situacija omogućila je Plantažama da zaključe ugovore vrijedne više od milion eura o snabdijevanju ruskog tržišta.

E da sto se tice diskonta kod fondova ti sis dobro dao procente, ali zbog gore navedenih razloga meni je i dalje ATLAS MONT favorit.

Vaernim
15.05.2006., 12:01
Evo, znaju ljudi sta valja -TELEKOM
Podgorica - Tri američka fonda zainteresovana su za kupovinu manjinskih paketa akcija Plantaža, Telekoma, HTP Budvanska rivijera i Elektroprivrede,

Da li imaš objašnjenje zašto su im plantaže toliko zanimljive? Radi zemljišta?

boriss_com
15.05.2006., 13:07
Da, zbog zemljista.

boriss_com
15.05.2006., 15:30
- Societe Generale Banke usala u CG
- Hypo Alpe-Adria-Bank usla u CG
- Erste bank zainteresovana za neke investicije
- Atlas banka otvorila predstavnistvo u Moskvi
- Luskov /gradonacelnik Moskve/ kupio ogroman komad zemlje na Lustici kod H.Novog
- Raiffeisen najvjerovatnije kupuje Crnogorsku Komrcijalnu banku /najjaca u CG/
- americki fondovi ulaze
- turski investitori juce u Podgorici izgradnju trnog centra od 50.000 m2
- berzanski indeksi rastu

...da li Vam sve ovo govori da je vrijeme za ples?