PDA

View Full Version : Napravite svoj plan štednje


luk2
11.07.2004., 16:12
Surfajući po internetu našao sam zanimljivi članak:
http://www.varazdin-online.com/kolumne/?K=8

Napravite svoj plan štednje


26. lipnja 2004. 02:23

Za povećanje svojeg vlastitog materijalnog stanja ili bogatstva najvažniji je detaljan plan štednje i ulaganja. Bez obzira da li raspolagali mjesečno s velikom sumom novaca ili manjom, uvijek mora biti prioritetan plan da se stavi nešto novaca na stranu.

Vlastiti kućni budžet se mora tako isplanirati da funkcionira kao neko poduzeće. Što znači da se mora napraviti financijska analiza svih prihoda i rashoda u nekom vremenskom razdoblju. Pri tome je svejedno da li se plan napravi za mjesec dana, tri mjeseca, šest mjeseci ili godinu dana. Ali, svakako na kraju razdoblja se financijski plan mora ispuniti i prihodi svakako moraju biti veći od rashoda. Ta razlika novaca koja na kraju ostane mora se negdje investirati. Postoje razne vrste investicija, ali o tome ćemo kasnije.

Ovdje je prikazan jedan mjesečni financijski plan prosječne porodice.

PRIHODI
Plaća moja: 3700 kuna
Plaća muževa: 4200 kuna
Honorarno muž: 1500 kuna
UKUPNO: 8400 kuna


RASHODI
Računi (struja, voda, plin, telefon i sl.): 870 kuna
Vrtić: 1100 kuna
Odjeća i obuća: 600 kuna
Servis automobila: 600 kuna
Stambeni kredit: 1040 kuna
Gorivo za cijeli mjesec: 850 kuna
Džeparac djeci: 300 kuna
Hrana i piće za cijeli mjesec: 1500 kuna
Ostalo: 700 kuna
UKUPNO: 7560 kuna


RAZLIKA (VRSTA INVESTICIJE)
Razlika: 840 kuna
Uloženo:
Banka (štednja): 400 kuna
Obveznice: 440 kuna


Iz ovih tablica vidljivo je kako je porodica pod budnim nadzorom gospođe Marije K. napravila sebi plan kućnog budžeta, gdje su na kraju mjeseca uspjeli uštedjeti 840 kuna i to su dalje uložili 400 kuna u banku i 440 kuna u obveznice.

Ovakav plan kakav se napravi na početku mjeseca, mora se ga točno pridržavati i ne probijati niti jednu posebnu stavku iz rashoda. Treba biti u potpunosti uporan. Naravno, da je kod svakog čovjeka veoma jaka želja, ako posjeduje nešto novaca, da ode u kupovinu i odmah te novce potroši. Ali, kod takvog ponašanja je posljedica da se nikad ne uspije ništa uštedjeti.

Na žalost, veliki je problem što se na takav način ponaša velika većina ljudi, i prema zadnjim podacima iz statistika koje su objavljene, većina porodica u našoj državi su zadužene, i to prilično. Svatko se mora sam disciplinirati da ne troši one novce koji su bili predviđeni za nešto drugo.

Slijedeći ogroman problem koji se javlja u našem društvu je velika dostupnost različitih oblika kreditiranja i to najviše od strane banaka. Danas, ukoliko netko ima koliko-toliko sigurno zaposlenje, može otići u banku, uzeti kredit i kupiti si auto, spavaću sobu, raznu bijelu tehniku i slično.

Ovdje ne ubrajam stambene kredite, jer ulaganje u vlastit stan ili kuću je dugoročna investicija koja se na kraju uvijek isplati. Samo što je problem, kada se pogleda ukupna struktura svih kredita u našoj državi, najviše kredita isplaćuje se za luksuzne troškove i to najviše za aute. Čini se nevjerojatnim da ljudi uvijek žele prvo imati svoj auto, i to po mogućnosti veliki, jaki i skupi, a tek na kraju svoj stan ili kuću.

Olakotnim kreditiranjem većina ljudi (na žalost) bezglavo srlja u sve veće troškove koje onda iz svojih plaća sve teže pokriva i na kraju ulazi u sve veću dužničku krizu iz koje jako teško izlazi (a da ne govorimo da se često sve završava pljenidbom imovine od strane banke ili nešto slično). Mora se jako dobro razmisliti i izračunati da li se kupnja neke nove stvari isplati i može li se to vlastitim prihodima pokrivati.

Kao primjer navodimo vrstu troškova u petogodišnjem razdoblju za kupnju dvije različite vrste automobila

Kupnja i troškovi za manji rabljeni auto
Kupnja rabljenog auta: 35 000 kuna
Troškovi za gorivo prosječno mjesečno
500 kuna, ukupno za 5 godina 30 000 kuna
Troškovi popravaka i servisiranja:
Prosjek: 2 000 kuna godišnje
Ukupno za 5 godina 10 000 kuna
Osiguranje i ostali pregledi sa registracijom:
Prosjek 2 500 kuna godišnje
Ukupno za 5 godina: 12 500 kuna
Ukupna potrošena suma za 5 godina:
87 500 kuna
Prosjek po mjesecu: 1 458 kuna


Kupnja i troškovi za kupljeni novi veći auto na kredit
Kupnja auta na kredit 5 godina, mjesečna rata 1500 kuna. Ukupno isplaćeno na kraju: 90 000 kuna.
Troškovi za gorivo prosječno mjesečno
500 kuna, ukupno za 5 godina 30 000 kuna
Troškovi popravaka i servisiranja:
Prosjek: 3 000 kuna godišnje
Ukupno za 5 godina 15 000 kuna
Osiguranje i ostali pregledi sa registracijom:
Prosjek 3 000 kuna godišnje
Ukupno za 5 godina: 15 000 kuna
Ukupna potrošena suma za 5 godina:
150 000 kuna
Prosjek po mjesecu: 2 500 kuna


Iz ovih je tablics vidljivo da kupac prvog, manjeg, rabljenog i jeftinijeg auta ima prosječne mjesečne troškove, samo za auto, 1458 kuna. Drugi kupac koji je kupio potpuno novog, većeg i skupljeg auta ima prosječne mjesečne troškove oko 2500 kuna!

Pitam se, može li si netko sa plaćom 3 000 kuna, pa čak i 4 000 kuna priuštiti kupnju jednog takvog auta. A koliki mnogi to čine!

Svi koji kupuju tako nešto iznad svojih mogućnosti padaju kasnije u dužničku krizu. Jer osim što moraju odvajati veoma veliku svotu novaca za mjesečnu ratu kredita za auto, a koji je na kraju krajeva samo potrošnja, gomilaju se i ostali računi. Nakon nekog vremena kada se shvati da se računi zajedno s kreditom ne mogu podmirivati, uzima se novi kredit (a banke uredno naplaćuju svoju kamatu!) i tim novim kreditom se plaćaju stari dugovi i računi.

Ali to samo znači i daljnje padanje prema dnu. Treba sada otplaćivati i novi kredit, a računi novi i novi se opet samo gomilaju. I tako sve unedogled. Na kraju se shvati da se mora prodati auto, a koji sada više ne vrijedi ni polovicu onoga što se platilo za njega. A sa tim novcem se onda moraju platiti svi drugi krediti. Noćna mora, zar ne! Zašto to onda tako mnogo ljudi čini?

Odgovor je sigurno da se mora napraviti detaljan plan potrošnje kućnog budžeta. Svako probijanje na strani rashoda povlači za sobom posljedice nastajanja dugova iz kojih se onda teško izlazi.
Planirajte svoj budžet, prihode i rashode. I uvijek nešto mora ostati za štednju! Ako se netko želi obogatiti, mora dugo i mukotrpno štedjeti. Svi koji tako ne misle neka onda igraju lutriju.


P.M.

moonwalker
21.09.2004., 19:44
Ako se ne varam, evo i drugog zanimljivog članka:
http://www.varazdin-online.com/kolumne/index.php?id=49

Ulaganje novca i kamate


21. rujna 2004. 14:23

Da bismo došli do nekog bogatstva uz normalne prihode u našoj državi, nužno je da godinama i godinama odvajamo novce u štednju i da te novce zatim ulažemo u razne vrste investicija. Pri tome važnu, a možda i odlučujuću odluku imaju kamate koje se mogu dobiti na godišnjoj razini na pojedine vrste ulaganja.

Prvo od svega treba napraviti detaljnu analizu financijske situacije i vidjeti koliko novaca možemo odvajati u štednju ili druge vrste ulaganja. Osobno bih savjetovao da se uvijek odvaja oko 10 % od ukupnih prihoda i ti novci da se zatim ulažu. U našim prilikama bi jedna porodica mogla odvajati oko 1 000 kuna mjesećno.

Zatim se treba pristupiti detaljnom planu ulaganja na višegodišnjoj razini, barem na 10 godina. A s obzirom da bi se za 10 godina trebalo skupiti prilično mnogo novaca, nužno je znati o osnovama ulaganja i kamatnim stopama.

Vrste ulaganja novaca mogu biti veoma raznolike. Puno toga ovisi o sklonosti riziku pojedine osobe koja ulaže novce. Ne mogu sve osobe izdržati strašni pritisak kad ulože novce u neke dionice i te dionice zatim počinju padati na tržištu. Nastaje panika kod takvih investitora i oni brzo prodaju svoje dionice i trpe strašne gubitke. S druge strane ulaganje u oročenu štednju u banke ili u državne obveznice nosi veoma mali rizik, ali i potencijalno manju kamatu i time i manji profit.

Ulagati se može u štednju u bankama. Prosjećna kamatna stopa na oročenu štednju u našoj državi iznosi oko 5 % na godinu. Ako se štedi u dobroj banci, to je siguran ulog i država također garantira za uložene novce do 100 000 kuna ušteđevine.

Slijedeće ulaganje su državne obveznice. To je vrijednosni papir (isto kao i dionice) koji izdaju na više godina država ili neke kompanije i koji ima fiksnu kamatnu stopu. Državne obveznice se općenito smatraju najsigurnijim ulaganjem. Kamatna stopa se kreće oko 7 % na godišnjoj razini.

Dionice pojedinih kompanija ili tvrtki su vrijednosni papiri sa najvećim rizikom. One se prodaju na uređenom tržištu, tj. na burzi i imaju svoje velike uspone i padove. Ali općenito, za višegodišnje ulaganje, dionice su najbolje ulaganje i imaju najveću stopu profita. Istraživanja su pokazala da u zadnjih 50 godina na američkom ili europskom tržištu dionice imaju stopu profita oko 11 % na godišnjoj razini.

Slijedeće izvanredno ulaganje koje spominjemo je stambena štednja. Ukoliko se štedi samo zbog štednje, mora se štediti kroz najmanje 5 godina. Kroz tih 5 godina kamatna stopa je oko 10 % na ulaganje. Ali ovdje se ne smije štediti više od
5 000 kuna po osobi na godinu. Ali ako se naprave ugovori za više članova porodice može se ovdje uložiti puno više novaca.

Ovdje svakako moramo spomenuti investicijske fondove, kojih na našem tržištu već ima zaista mnogo. Najviše njih je u vlasništvu banaka i tamo se mogu brzo kupovati njihovu udjeli. Postoji više vrsta investicijskih fondova:

novčani fondovi - rastu oko 4 % na godinu,

obveznički fondovi - rastu oko 7 % na godinu,

mješoviti fondovi - rastu oko 8 % na godinu i

dionički fondovi - rastu oko 10 % na godinu.

Ovdje se radi o prosjećnom rastu. Ima godina kada može čak i dolaziti do padova u minus, kod mješovitih i dioničkih fondova.

PRAVILO 72 – To pravilo nam govori koliko nam je godina potrebno da nam se uloženi novac podvostruči uz predviđenu kamatnu stopu. 72 treba podijeliti sa kamatnom stopom i dobijemo potreban broj godina za podvostručenje našeg uloga.

Ako uložimo primjerice 10 000 kuna u državne obveznice sa kamatnom stopom od 7 % na godinu, onda 72 podijelimo sa 7 i dobijemo 7,2 godine da nam se naš ulog podvostruči na 20 000 kuna. A ako 10 000 kuna stavljamo na oročenje u banku sa kamatom od 5 %. 72 podijelimo sa 5 i dobijemo da naj je potrebno čak 14,4 godina da bismo podvostručili našu svotu na 20 000 kuna.
Sada nam može biti jasno koliko je važna kamatna stopa u našem planiranju ulaganja. Na prvi pogled nam se čini da je mala razlika između 5 i 7 %, ali kod višegodišnjeg ulaganja je to veoma bitna razlika.



U svemu tome je veoma bitna detaljna izrada financijskog plana ulaganja.
U tablici možemo prikazati jednu od mogućnosti kako pristupiti tome. Uzmimo jednu porodicu koja može ulagati oko 1 000 kuna mjesečno u investicije. Ta porodica je odlučila da ulaže oko 400 kuna mjesečno u stambenu štednju sa 10 % kamatom, 400 kuna ulaže u dioničke investicijske fondove sa 10 % godišnjim rastom i 200 kuna mjesečno ulaže u obvezničke investicijske fondone sa oko 7 % godišnjim rastom. Sve to zajedno daje ulaganja sa kamatom oko 9 % na godinu u prosjeku.

Prikazat ćemo finanacijski plan za 15 godina.


Godina: Uloženo vlastitih sredstava Profit na kamate Ukupno na kraju godine:
2004. 12 000 kuna 500 12700
2005. 12 000 kuna 2223 26923
2006. 12 000 kuna 3503 42426
2007. 12 000 kuna 4898 59324
2008. 12 000 kuna 6419 77743
2009. 12 000 kuna 8077 97820
2010. 12 000 kuna 9884 119704
2011. 12 000 kuna 11853 143557
2012. 12 000 kuna 14000 169557
2013. 12 000 kuna 16340 197897
2014. 12 000 kuna 18891 228788
2015. 12 000 kuna 21671 262459
2016 12 000 kuna 24701 299160
2017. 12 000 kuna 28004 339164
2018. 12 000 kuna 31605 382769
2019. 12 000 kuna 35529 430298


Za prvu godinu smo prikazali samo oko 4 % profita, jer nije odmah uloženo 12 000 kuna, nego postupno kroz svaki mjesec. Profit na kamate se onda računa kumulativno od ukupne sume zajedno još sa cijelim godišnjim ulaganjem.

Nekoliko izvrsnih savjeta je kako najlakše uštedjeti novce mjesečno:



Uvijek odvojite 10 % od Vaših prihoda, bilo to od plaće, bilo to od nekog honorarnog posla, bilo od dobitka na lutriji ili nešto slićno, i odmah uložite!

Izvrstan potez je otvoriti trajni nalog u Vašoj banci, tako da kad Vaša plaća sjedne na račun banke, banka će Vam odmah skinuti novce i uložiti ih u neki njihov proizvod (investicijski fondovi, stambena štednja ili sl.), a vi ćete se dalje ponašati i trošiti kao da i niste dobili te novce, te shodno tome biti ćete bogatiji svaki dan, svaki tjedan ili mjesec.


Na kraju ovog financijskog plana, ukoliko se on zaista ispuni možemo izračunati da je u ovih 15 godina uloženo ukupno 180 000 kuna, a da je na kraju svota preko 430 000 kuna! Pa, na samim kamatama se zaradilo preko 250 000 kuna!

Zar to nije jednostavan recept za svakog čovjeka. Pokušajte i uspjet ćete.


P.M.

joni
08.10.2004., 13:51
koja je najbolja solucija ako raspolažeš sa cca 17000eura
Hvala unaprijed

luk2
08.10.2004., 18:27
Imali smo već više tema o tome kako najbolje uložiti novce.

Malo potraži na temama "investiranje".