PDA

View Full Version : Sve o bankama


Pages : 1 [2] 3 4

MASTER
27.12.2006., 14:34
INTERVJU VALENTIN VIČIĆ, DIREKTOR PRVOG FAKTORA
Tvrtka Ljubljanske banke u Hrvatskoj obrće 200 milijuna eura
Autor VALENTINA WIESNER MIJIĆ
http://www.vecernji-list.hr/home/manager/705325/index.do
Na mala vrata u Hrvatsku je 2003. godine ušla članica grupe Nove ljubljanske banke, tvrtka za međunarodni i domaći otkup potraživanja Prvi faktor. Mudrom poslovnom politikom ostali su izvan previranja koja su eskalirala u trenutku preuzimanja Splitske banke te kao prvo faktoring društvo u Hrvatskoj u nekoliko godina značajno uvećali promete. Lani su i banke shvatile da im faktoring nudi dosta prostora za rast te u sklopu svojih grupa pokrenule desetke novih društava. O poslovanju tvrtke, planovima i platnoj likvidnosti na našem tržištu razgovarali smo s direktorom Prvog faktora Valentinom Vičićem.

VL: Nakon što su banke masovno krenule u osnivanje društava za otkup potraživanja, na koliko vam se smanjio tržišni udio?
VIČIĆ: U 2005. godini procijenili smo svoj tržišni udio među društvima specijaliziranim isključivo za faktoring na 55 posto. U analizu nismo uključili banke, no procjenjujemo da bi naš udio uz uključenje banaka bio deset posto. Prema onome što smo doznali, banke se bave jednostavnim faktoringom, jednokratnim poslovima: diskontima i fakturama. To je u osnovi samo financiranje, dok puni faktoring obuhvaća i revolving ugovore s klijentom, gdje se faktor obvezuje preuzeti tražbinu od određenoga kupca, avansno financiranje te osiguranje potraživanja za slučaj eventualnog stečaja, kao i osiguranje od rizika neplaćanja i nesolventnosti. U faktoring ulazi i vođenje knjigovodstva, salda i konta potraživanja, tjedni izvještaji... Funkcioniramo kao partner, dok se klijent bavi osnovnom djelatnošću, a ne likvidnošću, traženjem kredita od banaka i strahom za tuđe stečajeve. Neke tvrtke nemaju ni potencijala, ni znanja za takve poslove. Ne može se očekivati da, primjerice, keramičarski obrt vlada tom materijom. Mi zapravo osposobljavamo klijente banaka za brži i sigurniji rast.

VL: Koliki ćete profit imati ove godine?
VIČIĆ: Očekujemo milijun eura neto dobiti, odnosno 1,2 milijuna eura dobiti prije oporezivanja, dok smo lani poslovali s oko 120.000 eura bruto dobiti, a godinu prije zaradili smo 500.000 kuna.

VL: Stope rasta tržišta otkupa potraživanja padaju. Što očekujete?
VIČIĆ: Istina je, usporavaju se stope rasta tržišta. No, ove godine ostvarili smo stopostotno povećanje prometa, premda smo planirali 30 do 40 posto, s obzirom na to da je osnovica bila solidna. Zanimanje tržišta još je veliko, ali i klijenti znaju prepoznati solidnog partnera. To nije floskula, s obzirom na to da su poduzetnici na teškom tržištu, bore se... Ne očekujemo stope rasta veće od 20-ak do 30 posto godišnje.

VL: Koji su izvori vašeg financiranja? Uskače li Nova ljubljanska banka?
VIČIĆ: Osnovni kapital iznosi nam oko dva milijuna kuna, a planiramo ga sukcesivno povećavati na tri milijuna eura, dok nam je bilančna suma oko 90 milijuna eura. Manji dio poslovanja financiramo iz kapitala, dio iz banaka iz inozemstva, a dio i na domaćem tržištu, najviše preko Splitske banke, Credo, RBA i Zagrebačke banke. Surađujemo više-manje sa svim hrvatskim bankama. Izvor su i vlasnici, osobito su to bili u početku, ali sve više oslanjamo se na dobru suradnju s domaćim bankama.

VL: Je li Prvi faktor bio jedini način ulaska Nove ljubljanske banke na naše tržište?
VIČIĆ: Je li to bio jedini način? Nisam o tome razmišljao, ne mogu to tako komentirati. Osnivač nam je Prvi faktor Ljubljana, čiji je 50-postotni vlasnik NLB, a ostatak Slovensko izvozno društvo, koje ima istu ulogu kao vaš HBOR. Zadaća Prvog faktora u Sloveniji bilo je širenje na ostala tržišta, najprije na najbliže, a to je hrvatsko. U Hrvatsku smo donijeli novi proizvod koji poduzetnicima treba, nismo banka, nego samo jedan segmet čistog poduzetništva. Ulazak na tržište zvuči previše bombastično, ono što banka radi nešto je drugo. Situacija s NLB-om rješava se na razini dviju vlada, i za nas bi bilo dobro da se to riješi, ali nemamo utjecaja, ni ovlasti. Uz dobro poslovanje donijet ćemo sve više koristi hrvatskom gospodarstvu i dobre rezultate vlasnicima, što će pokazati da je uspješna suradnja moguća.

VL: Kako procjenjujete likvidnost tržišta?
VIČIĆ: Likvidnost je samo jedan činitelj. Bit je faktoringa i osiguranje i unovčenje potraživanja, što dosta klijenata ne vidi, nego dolazi u opasnost da propadnu zbog jedne pogrešne procjene. Nelikvidnost je s jedne strane prilika, kad je preuzimanje potraživanja posrijedi, no sa strane naplate to je loše, za faktor povećava rizik poslovanja. Kad smo ušli na hrvatsko tržište, imali smo manje iskustva u selekciji tvrtki, sad već znamo kako tko posluje. Likvidnost se malo poboljšala, dosta se poduzeća privatiziralo i konsolidiralo. Razvoj Hrvatske je divan, turizam je potaknuo razvoj novih, mladih poduzeća, ali i velike su se tvrtke konsolidirale. Poboljšala se i solventnost. Procjenjujem to na empirijskim iskustvima s našim klijentima, a ne na detaljnoj analizi makroekonomskih pokazatelja.

VL: Kako procjenjujete rizike?
VIČIĆ: Na preventivi dobrog informatičkog sustava, jakoj službi za upravljanje rizicima i upućenim domaćim stručnjacima. U financijskoj analizi promatramo dvije protekle godine poslovanja, a dok se banke 100 posto usmjeravaju na analizu prošlosti, veći dio naših procjena zasniva se na analizi budućnosti; procjenjujemo i dužnike: kome će prodati usluge, tko su im kupci u budućnosti, jer katkad je važniji bonitet kupca nego dužnika.

VL: Je li još malen udio izvoznog faktoringa?
VIČIĆ: Član smo najveće međunarodne faktoring udruge Factors Chain International koja u svijetu drži prosjek od oko 15 do 20 posto međunarodnog faktoringa, a ostalo je domaći. Plan nam je da i mi sa sadašnjih devet posto dođemo do tog udjela.

VL: Domaći osiguravatelji još ne osiguravaju poslove otkupa potraživanja. Kako se to odražava na poslovanje?
VIČIĆ: Koliko je nama poznato, nema društva u Hrvatskoj koje bi bilo spremno sistematično osiguravati kratkotrajne komercijalne rizike na temelju računa za isporučenu robu ili uslugu. HBOR pokriva osiguranje izvoza, ali ne i domaćeg poslovanja. Nedostaje nam to.

VL: Jesu li vam restrikcije HNB-a, koje su ograničile plasmane banaka, donijele priljev novih klijenata?
VIČIĆ: Ne bih baš mogao reći da je negativan ili pozitivan utjecaj HNB-a. Ne vjerujem da se neka banka ne bi mogla natjecati za klijenta s kojim želi raditi zbog manjka sredstava. Dobrim se klijentima sredstva mogu osigurati. Ne idemo ni u cjenovno nadmetanje s bankama, one moraju biti jeftinije, jer mi nudimo više proizvoda, a likvidnost je samo dio naše usluge.

VL: Što je s planiranim širenjem u regiji? Kako su krenula novoosnovana društva u Srbiji te Bosni i Hercegovini?
VIČIĆ: U Srbiji smo krenuli lani i sad već imamo oko osam milijuna eura mjesečnog prometa, u BiH radimo manje, s prometom od oko 200.000 eura mjesečno. Za usporedbu, u Hrvatskoj je posljednjih mjeseci ove godine mjesečni promet, odnosno iznos preuzetih potraživanja, oko 25 milijuna eura.

MASTER
27.12.2006., 14:37
Promjene u menadžmentu RBA

27.12.2006 14:42:00 | Powered by limun.hr

Prvog dana siječnja 2007. godine novom članicom Uprave Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) postat će Vesna Ciganek-Vuković, dosadašnja izvršna direktorica Sektora poslovanja s pravnim osobama, a dosadašnja članica Uprave RBA Lovorka Penavić odlazi u mirovinu. Na mjesto izvršnog direktora Sektora poslovanja s pravnim osobama imenovan je dosadašnji zamjenik u istom Sektoru, Mario Žižek.

Vesna Ciganek Vuković rođena je 1968. godine u Koprivnici, a 1992. godine diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu smjer financije, bankarstvo i osiguranje. Kao pripravnik radila je u Sektoru financija Bilokalnik poslovnog inženjeringa te kao kreditni referent i voditelj kreditnih poslova u Agroobrtničkoj banci u filijali Koprivnica. U Raiffeisen banku dolazi 1996. godine te prolazi radna mjesta kreditnog referenta, voditelja odjela za poslovanje s velikim i međunarodnim poduzećima te u studenom 1998. postaje izvršnom direktoricom Sektora poslovanja s pravnim osobama. Služi se engleskim i njemačkim jezikom, a završila je i mnogobrojne menadžerske tečajeve u zemlji i inozemstvu.

Mario Žižek rođen je 1974. godine u Zagrebu, 1997. godine diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu a upravo završava postdiplomski MBA studij na Manchester Business School. U RBA se zapošljava 1998. godine, a razdoblje od rujna do studenog 1999. provodi u Raiffeisen Zentralbank Österreich u Beču u odjelu za međunarodne klijente. Od veljače 2003. Mario Žižek radi kao zamjenik izvršne direktorice Sektora poslovanja s pravnim osobama.

Lovorka Penavić rođena je 1944. godine u Pijavičinom, a nakon srednje škole u Dubrovniku diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Gotovo 27 godina radila je Privrednoj banci Zagreb, od toga posljednjih pet godina kao direktorica Sektora poslovanja s poduzećima. U RBA dolazi u prosincu 1996. godine na mjesto članice Uprave. Odlaskom u mirovinu L. Penavić će se posvetiti hobiju te ponajviše obitelji – suprugu i dvjema kćerkama.

Od 1. siječnja 2007. godine Uprava RBA sastojat će se od predsjednika Uprave Zdenka Adrovića te četiri člana - Vlaste Žubrinić-Pick, Jasne Širole, Zorana Košćaka te Vesne Ciganek-Vuković.

Smart
04.01.2007., 18:42
Objava prijave namjere provedbe koncentracije
Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino S.p.A. i Banka Kovanica d.d.

1. Dana 2. siječnja 2007. Hrvatska narodna banka je zaprimila potpunu prijavu namjere provedbe koncentracije Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino S.p.A., Piazzetta del Titano 2, San Marino, Republika San Marino i Banka Kovanica d.d., Petra Preradovića 29, Varaždin. Pravni oblik koncentracije je stjecanje 77,35% udjela u temeljnom kapitalu Banke Kovanica d.d. od strane Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino S.p.A.

2. Pravni temelj koncentracije predstavljaju Predugovor o kupoprodaji dionica sklopljen 7. srpnja 2006. i dva dodatka na Predugovor sklopljeni između većinskog dioničara Banke Kovanica d.d. i Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino S.p.A. (Republika San Marino) kojima bi Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino S.p.A. stekla 77,35% svih redovnih dionica Banke Kovanica d.d.

3. Glavne djelatnosti sudionika koncentracije su:

Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino S.p.A.: bankarstvo,
Banka Kovanica d.d.: bankarstvo.

MASTER
05.01.2007., 17:10
Novi regionalni direktori u Zagrebačkoj banci
business.hr
Zagrebačka banka krajem prošle godine imenovala je u Sektoru poslovnog bankarstva nove direktore - Gordana Fusek nova je direktorica Poslovnog centra Dalmacija, a Danijel Ivanagić direktor Poslovnog centra Varaždin.
Gordana Fusek diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Splitu, gdje je kasnije i magistrirala na smjeru Menadžment. Prije dolaska u Zagrebačku banku tri godine bila je direktorica Centra za poticanje poduzetništva i obrtništva, gdje je vodila niz gospodarskih projekata usmjerenih prema razvoju grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije.
Također, upravljala je projektima poticaja i kreditiranja poduzetnika i obrtnika u suradnji s nadležnim ministarstvima i Europskom unijom te koordinirala realizaciju kreditnih linija za poduzetnike s tog područja. Profesionalno iskustvo stjecala je i u Basler osiguranju, Osiguranju Helios te Croatia osiguranju.
Gordana Fusek u Zagrebačkoj je banci odgovorna za odnose s poslovnim subjektima čiji su godišnji prihodi od 10 do 300 milijuna kuna, kojih na području Dalmacije ima više od 700. U 2007. godini banka na području Dalmacije planira još intenzivnije ulagati kroz projektno financiranje u turistički sektor, građevinarstvo, proizvodnju, trgovinu te neprofitne organizacije.
Danijel Ivanagić diplomirao je na Fakultetu informatike i organizacije u Varaždinu, gdje je trenutačno polaznik poslijediplomskog studija Korporativno upravljanje. Bio je osnivač, a posljednjih deset godina i upravitelj jedne od najvećih štedno-kreditnih zadruga u Hrvatskoj - CBB iz Varaždina.
Danijel Ivanagić bio je i voditelj projekta formiranja prvog cash poola regionalne samouprave i javnih ustanova u Hrvatskoj - Varaždinske županije i Zagrebačke banke. Također, bio je i kreator Garancijske agencije Varaždinske županije - prve garancijske agencije regionalnog tipa.
Kao direktor Poslovnog centra Varaždin odgovoran je za poslovanje sa srednjim poduzećima Međimurske i Varaždinske županije, kojih je trenutačno više od 400.
http://www.business.hr/?MOD=show&id=19191

blumberang
08.01.2007., 15:40
Societe Generale, treća najveća francuska banka po vrijednosti aktive, objavila je kupnju većinskog vlasništva, odnosno 71 posto udjela, u moldovskoj Mobiasbanci za 18,4 milijuna eura. Realizacija cijele transakcije trebala bi se dovršiti u sljedećih nekoliko dana, objavila je francuska banka, a prenosi agencija Bloomberg.
Mobiasbanca u Moldovi ima 63 poslovnice i 505 zaposlenika, a servisira 47.000 retail klijenata. Tom akvizicijom Societe Generale jača svoj položaj na području središnje i istočne Europe.

Societe Generale je od 1999. godine na akvizicije u inozemstvu potrošila oko 8,5 milijardi eura, u što je uključeno i lanjsko preuzimanje ruske Rosbank. Trenutno se razmatraju i mogućnosti širenja na područje Kine i Alžira. (Bankamagazin)


Čini mi se bančica usporediva sa našim "udavačama" pa eto da se ima za usporedbu... Ako sam dobro pretvorio njihove MDL u EUR, onda je to cijena od 1,7 BV za većinski paket.
http://www.mobiasbanca.md/index.cfm?lang=en

MASTER
24.01.2007., 17:43
STRANI VLASNICI KVARNER BANKE I BANKE KOVANICA

Savjet Hrvatske narodne banke na svojoj je prvoj ovogodišnjoj sjednici razmotrio aktualna novčana i gospodarska kretanja i donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.
BKS Bank AG, Klagenfurt, dobila je na ovoj sjednici suglasnost za stjecanje više od 75 posto udjela u temeljnom kapitalu Kvarner banke d.d. Rijeka, koja po veličini aktive, prema nerevidiranim podacima iz rujna 2006. godine, ima oko 0,13 posto udjela i zauzima 29. mjesto među 33 banke koje djeluju na hrvatskom bankovnom tržištu. Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino S.p.A. stekla je suglasnost za stjecanje više od 75 posto udjela u temeljnom kapitalu Banka Kovanica d.d. Varaždin, koja se s 0,30 posto udjela nalazi na 24. mjestu među hrvatskim bankama.
Savjet HNB-a suglasio se s odlukom nadzornog odbora Zagrebačke banke d.d. Zagreb da se predsjednikom njene uprave ponovo imenuje Franjo Luković, te da članovi uprave budu Sanja Rendulić, Tea Martinčić, Milivoj Goldštajn, Tomica Pustišek, Zvonimir Jurjević, Miljenko Živaljić i Christian Suppanz. Isto tako, suglasnost je dana za imenovanje Mirka Brozovića predsjednikom a Branimira Čosića članom uprave PBZ stambene štedionice d.d. Zagreb.

blumberang
12.02.2007., 17:18
Poslovni dnevnik, 12.02.2007

vodoinstalater
14.02.2007., 22:20
Dokapitalizacija bankama jeftinija od inozemnog zaduživanja
Darko Markušić, business
objavljeno 14.2.07 16:49)

Zagrebačka banka samo je formalno ovoga tjedna promijenila vlasnika. Više njezin najveći dioničar (81,9 posto) nije UniCredit nego Bank Austria, koja je sastavni dio UniCredit Groupa i zadužena je za bankarsko poslovanje u srednjoj i istočnoj Europi.

Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskoga tržišta oslobodile su Bank Austriju obveze ponovnoga objavljivanja javne ponude, jer je riječ o reorganizaciji bančina poslovanja, a ne o uobičajenoj prodaji vlasničkog udjela, odnosno o preuzimanju. Formalna promjena u vlasničkoj strukturi prethodi već najavljenoj rekordnoj dokapitalizaciji Zagrebačke banke, čime će ona povećati svoj temeljni kapital više od 50 posto, odnosno za 3,55 milijardi kuna i narasti na 10,3 milijarde kuna. Temeljni kapital Zabe 50 posto nadmašit će kapital druge po veličini banke, Privredne banke.

Uplata u travnju

Najavljena dokapitalizacija Zabe najveća je dokapitalizacija u hrvatskom bankarstvu i predstavlja čak 71 posto svih povećanja kapitala u prošloj godini. Spomenuti kapital uplatit će Bank Austria, a u dokapitalizaciji će moći sudjelovati i svi preostali dioničari, na način da na svakih šest postojećih dionica upišu jednu novu. Povećanje kapitala provest će se privatnim izdanjem 478.590 redovnih dionica po cijeni od 7400 kuna i 1887 povlaštenih dionica po cijeni od 6000 kuna, i to najvjerojatnije već u travnju, jer je za 21. ožujka sazvana skupština imatelja povlaštenih dionica Zabe.

Dokapitalizacija Zagrebačke banke pozitivno je utjecala i na rast cijene te dionice na Zagrebačkoj burzi, koja je porasla za trećinu. Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, istaknuo je da dokapitalizacijom Zaba nastavlja jačati vodeću poziciju u financijskom sektoru, a tim se korakom osiguravaju dugoročni rast i razvoj banke, odnosno podržavanje klijenata u svim njihovim potrebama za kreditima, ulaganjima i plaćanjima u Hrvatskoj i inozemstvu. Dokapitalizacija Zabe i nešto ranije PBZ-a od 1,81 milijardu kuna označavaju, međutim, promjenu dosadašnjeg trenda. Dosad su, naime, strani vlasnici banaka dokapitalizaciji pribjegavali u nastojanju da povećaju svoj tržišni udjel, a najveće banke uglavnom su zadržavale dio ostvarene dobiti. Na dokapitalizaciju su UniCredit (Bank Austriju) u slučaju Zabe i Bancu Intesu (vlasnika PBZ-a) ipak prisilile i posljednje restriktivne mjere središnje banke, što bankari ipak ne žele priznati.

Planovi malih banaka

HNB je lani, naime, postrožio kapitalne zahtjeve i poskupio inozemne izvore financiranja, odnosno otežao zaduživanje kod banaka majki radi usporavanja rasta inozemnog duga. Među analitičarima prevladava stav da ovo nije posljednja, iako je sigurno najznačajnija, dokapitalizacija među bankama, te da ih je u 2007. moguće očekivati još nekoliko - osobi to među manjim bankama i nedavno preuzetima, kao i daljnje smanjenje broja banaka sa sadašnje 33 na manje od 30.

Dokapitalizacijom banke povećavaju svoje kreditne mogućnosti, a s obzirom na veličinu hrvatskoga tržišta i povećanu konkurenciju, teško će dugoročno opstati banke s aktivom manjom od milijardu kuna, koliko su ili gotovo koliko su teške bilance ukupno 21 banke.

Walley
16.02.2007., 22:01
Za koga sluze nove mjere HNB-a?, ako prvi covjek najvece banke javno govori o tome kako ih izbjeci :) to ima samo kod nas...

blumberang
19.02.2007., 13:54
HNB - Nerevidirani podaci za banke na dan 31.12.2006.

branako
19.02.2007., 14:49
Stavljam na ovu temu:
ako su privremeni nerevidirani podaci za poslovne banke na dan 31.12. sa strane HNB iole tačni, onda bi to značilo???????-
- da je CEBA na kraju 3. kvartala 2006 imala 8.023... HRK dobiti prije oporezivanja ( u 3. kvartalu - 3.425... HRK ), a godišnja dobit za 2006 prije oporezivanja je po HNB 15.391... HRK, eto, u 4. kvartalu udvostručila?
i još impresivnije-
JDBA - NA KRAJU 3. KVARTALA 10.564...HRK DOBITI PRIJE OPOREZIVANJA, A SADA PREMA HNB - ZA SVE ČETIRI KVARTALE 2006 - 38.240... HRK DOBITI PRIJE OPOREZIVANJA????
Ako je to slučajno tačno, pa ove dvije banke vrede ..................................
Molim komentare.

garo
19.02.2007., 15:15
koliko vrijede ,branako?

branako
19.02.2007., 16:06
Koliko vrijede? Ha, u principu nikada niko ne može navjesti ni približno tačne vrijednosti dionice ( ako bi to bilo moguče, vrijednosti bi izračunavao kompjuter, pa ne bi bilo ni burze, ni nas ), ali pomoču različitih pokazatelja može se donekle izračunati t.z. fair vrijednost dionice. Kod obje pomenute je omjer između booka i burzovne vrijednosti jako mali ( malo iznad 2, a banke se na balkanu prodaju između 3, pa čak do 5,3x booka ).Pošto je HR specifika u tom pogledu ( za kupnju su ostale samo t.z.manje banke ), po tom kriteriju ti počinje fair vrijednost CEBA iznad 1900 HRK, a JDBA iznad 23.000 HRK, a po ostalim podacima ( P/E......) još više. Isto je važno, u čijim je rukama poveči dio dionica ( t.z. jakim, koje ne prodaju u slučaju stagnacije ili čak korekcije, ili šibkim ( ne znam na hrvatskom ), koje činu obrnuto). Koliko ji ja pratim, obje su u veoma jakim, a jedan od važnih pokazatelja za to mi je i fakat, da se o njima na forumu ne piše.

Mali dioničar
19.02.2007., 18:19
Da li netko može za nas neuke dati usporednu
tablicu svih banaka sa odnosima
P/BV & P/E u uzevši u obzir trenutne cijene
i ove nerevidirane podatke HNB-a za 2006.?

Unaprijed zahvalan

Mali dioničar

sayes
20.02.2007., 00:59
Evo ja sam tablicu malo amaterski dopunio za karakteristične banke:

mandragoran
20.02.2007., 12:33
Evo i mog pokušaja:
8896

Molim iskusnije kolege da prekontroliraju jesu li primijenjene ispravne formule. Moram priznati da i nisam baš doma s time kako uračunati povlaštene dionice u cijelu priču pa ne znam jesam li to ispravno napravio.

Za dobar dio banaka uopće nisam mogao pronaći trgovinske podatke, pa ako ih netko ima, nadopunite tablicu, molim ;) .

vodoinstalater
20.02.2007., 13:23
E se utvrđuje na način da se zarada po dionici izračuna dijeljenjem dobiti nakon oporezivanja i broja dionica pa je P/E u tablicama nerealno nizak, BV nije moguće točno utvrditi jer u tablicama nigdje nema podatak kapital+rezerve (jamstveni kapital je nešto drugo)
Ipak pričekajte izlazak GFI pa će tablice nakon uvrštenja manjkajućih podataka biti od koristi

mandragoran
20.02.2007., 15:18
Ako malo bolje pogledaš formule, vidjet ćeš da nisam koristio jamstveni kapital za računanje BV-a, nego sam definirao novo polje "Kapital i rezerve" koje je jednako zbroju polja "Osnovni kapital", "Dopunski kapital I" i "Dopunski kapital II". Ne znam je li i to O.K., ali otprilike (+- par posto) odgovara pravom iznosu kapitala i rezervi za par većih banaka s obzirom na poznate rezultate prvih 9 mjeseci 2006., te ove nerevidirane rezultate zadnjeg kvartala.

Što se P/E tiče, slažem se da su vrijednosti vjerojatno do 20-ak posto premale, ali nisam mogao biti točniji jer dobiti nakon poreza jednostavno nema u dokumentu. Mogao sam pretpostaviti vrijednost poreza, ali opet bi to bila procjena, a ne točna vrijednost. S obzirom da je naglasak na komparaciji banaka (dakle, na usporedno, a ne apsolutno točnim vrijednostima), radije sam koristio podatke ovakvi kakvi jesu, nego da nešto aproksimiram.

Raca
21.02.2007., 11:49
Prošle sve redovne dionice SONIC banke !
Nema više ni kupnje ni prodaje !!!

Zbog dokapitalizacije ? ili ...

pozdrav

blumberang
23.02.2007., 12:46
U jeku raznoraznih dokapitalizacija, malo je njih ostalo koje to još čeka.
CEBA, KABA, JDBA, PBZ, PDBA, VABA, VSK, ZABA sve su se dokapitalizirale ili barem najavile dokapitalizaciju, a od onih koje to još nisu čini mi se da će špekulantima najzanimljivije biti SNBA i KBZ.

dancer
02.03.2007., 16:57
U jeku raznoraznih dokapitalizacija, malo je njih ostalo koje to još čeka.
CEBA, KABA, JDBA, PBZ, PDBA, VABA, VSK, ZABA sve su se dokapitalizirale ili barem najavile dokapitalizaciju, a od onih koje to još nisu čini mi se da će špekulantima najzanimljivije biti SNBA i KBZ.

Slažem se, ali si zaboravio i Gospodarsko kreditnu i SONIC.

MASTER
02.03.2007., 19:02
U jeku raznoraznih dokapitalizacija, malo je njih ostalo koje to još čeka.
CEBA, KABA, JDBA, PBZ, PDBA, VABA, VSK, ZABA sve su se dokapitalizirale ili barem najavile dokapitalizaciju, a od onih koje to još nisu čini mi se da će špekulantima najzanimljivije biti SNBA i KBZ.
lijepo izgleda vlasnicima VABA I CEBA u istom društvu sa PBZ i ZABA

nije dobro miješati kruške i jabuke - bitno je poznavati razloge dokapitalizacija koji kod naznačenih uopće nisu niti slični

zero
04.03.2007., 22:29
Ima jedna interesantna činjenica iz agregiranog mjesečnog statističkog izvješća banaka koje je objavila Hrvatska narodna banka (HNB), koja možda objašnjava zašto su banke u fokusu investitora.

Domaće banke u mjesec dana do 621,8 mil. kuna dobiti

U prvih mjesec dana ove godine aktiva svih domaćih banaka smanjena je za 150 mil. kuna, otkrivaju podaci HNB
Dobit u domaćih banaka u prvih mjesec dana iznosila je 621,8 milijuna kuna, otkriva agregirano mjesečno statističko izvješće banaka koje je objavila Hrvatska narodna banka (HNB). Zanimljivo je da je aktiva domaćih banaka krajem siječnja bila za oko 150 milijuna kuna niža nego krajem prošle godine kad je iznosila 304,9 milijardi kuna.
Krediti domaćih banaka komitentima su u mjesec dana povećani sa 183,8 milijardi kuna na 185 mlrd, dok je iznos depozita (štednih, oročenih i onih na tekućim i žiro računima) povećan sa 202,9 na 206,2 mlrd kuna.
Hrvatske su banke u cijeloj 2006. godini ostvarile 3,48 mlrd kuna neto dobiti tek 3,4% više od 3,37 mlrd kuna neto dobiti ostvarene u 2005. godini. Ukupna aktiva banaka istovremeno je porasla za 17%, sa 260,6 na 304,9 mlrd kuna. (Bankamagazin)

Znači u siječnju domaće banke 621,8 mil kn, prema 3,84 mlrd kn za cijelu 2006, ili 867 mil kn za 1-3/2006.

Porast dobiti je prosto nevjerojatan, interesiralo bi me da li netko ima objašnjenje, ili je to naprosto to.

Mikey
04.03.2007., 22:50
Sva sreća pa HNB ne zna i neće stati na kraj lihvarenju banaka u nekim segmentima.
Možda čak i smatraju da je u vrijeme kad EU gleda da smanji provizije i ostale bankovne namete na bankovne kartice i slično (maltene lihvarenje) svojih banaka, to kod nas čak dobro i bitno.

Znajući to, kao i kakve egzibicije izvode banke (primjer Srbija; NBS i banke) naročito kad im se ne posveti dovoljna pažnja i kad ih se ne lupi po prstima (novčane kazne) onda se o dobiti i njezinom porastu nemamo uopće bilo kako čuditi.

Evo i mali prilog o Srbiji, kojeg svakako ne možemo zanemariti.
"Profit banaka na štetu građana" (http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2007&mm=03&dd=04&nav_id=235004)

Mikey

Juimo
09.03.2007., 15:26
Domaće banke u mjesec dana do 621,8 milijun kuna dobiti



Dobit u domaćih banaka u prvih mjesec dana iznosila je 621,8 milijuna kuna, otkriva agregirano mjesečno statističko izvješće banaka koje je objavila Hrvatska narodna banka (HNB). Zanimljivo je da je aktiva domaćih banaka krajem siječnja bila za oko 150 milijuna kuna niža nego krajem prošle godine kad je iznosila 304,9 milijardi kuna.
Krediti domaćih banaka komitentima su u mjesec dana povećani sa 183,8 milijardi kuna na 185 milijardi, dok je iznos depozita (štednih, oročenih i onih na tekućim i žiro računima) povećan sa 202,9 na 206,2 milijardi kuna.
Hrvatske su banke u cijeloj 2006. godini ostvarile 3,48 milijardi kuna neto dobiti tek 3,4% više od 3,37 milijardi kuna neto dobiti ostvarene u 2005. godini. Ukupna aktiva banaka istovremeno je porasla za 17%, sa 260,6 na 304,9 milijardi kuna.

MASTER
28.03.2007., 22:15
ZAGREB - Austrijska Hypo grupa koja se intenzivno priprema za izlazak na burzu tijekom 2007. godine navodno se do ožujka iduće godine, po uputama savjetnika, mora riješiti svega što nije klasični bankarski posao.

Prema dostupnim podacima Hypo International AG, prodat će tvrtke koje se bave investicijama, leasingom i konzaltingom nekretnina i to u cijeloj regiji. Cijeli posao vodi centrala u Klagenfurtu pa zbog toga ima vrlo malo informacija o cijelom procesu.

Iako jučer nismo uspjeli dobiti službeno ni potvrdu niti demantij takve informacije ni u Zagrebu niti u Austriji, prema pisanjima nekih medija nekretnine koje su pod upravljanjem njenih tvrtki kćeri u Hrvatskoj se procjenjuju na 1,5 milijardi eura. Navodno su iz toga za sada izuzete tvrtke u Srbiji, BiH i Crnoj Gori gdje je Hypo ušla kasnije. To znači da je u prvom valu prodaje - Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Austrija, Mađarska i Italija.

Kako neformalno doznajemo, pojedine regionalne tvrtke su u očekivanju takvog scenarija već uspjele izvući pojedine profitabilne projekte i prebaciti ih na banku. No, to u Hrvatskoj nije napravljeno. U Klagenfurt su, navodno, stigle prve preliminarne ponude, ali je interes velik. (J. Š.)
http://www.jutarnji.hr/novac/clanak/art-2006,12,22,hypo_grupa,55728.jl


Auctor kupio Hypo Consultants

Petra Bulić
http://www.business.hr/show.php?id=25740

Brokerska kuća Auctor d.o.o. novi je vlasnik Hypo Alpe-Adria Consultantsa u Hrvatskoj i Srbiji, objavio je Hypo Group Alpe-Adria. Ugovor je sklopljen 23. ožujka, a cijena nije objavljena. Portfelj nekretnina Hypo Consultantsa uključuje više od 50 projekata površine dva milijuna četvornih metara, od čega se dvije trećine odnosi na Hrvatsku.

„Ova akvizicija“, citira priopćenje Auctor Grupu čiji su vlasnici Marijan Palić, Nenad Pavletić i Michael Glazer, „označava ključni korak prema razvoju tržišta nekretnina te će u u jugoistočnu Europu privući vodeće svjetske ulagače i fondove za ulaganje u nekretnine.“

Visokokaratni kupac

„Zanimanje za našu tvrtku kćer Hypo Consultants bilo je ogromno i na kraju smo se odlučili za 'visokokaratnog' kupca koji je uvjeren u dokazanu uspješnost strukture i razvojne filozofije grupacije. Za Hypo Group prodaja znači korak prema fokusiranju na core business banke“, kazao je izvršni direktor Hypo Groupa Sigfried Grigg.

Damir Farkaš, predsjednik Uprave Hypo Consultantsa

Još jedna dodana prednost prodaje, navodi Hypo Group u priopćenju, jest to što će se veliki dio poslovanja banke s Hypo Consultantsom nastaviti. Drugim riječima, Hypo banka će nastaviti financirati projekte iz prodanog portfelja.

Sastav portfelja

Hypo Consultants svoje poslovanje temelji na strateškim vlasničkim udjelima partnerstvu te je posebno specijaliziran kupnju, razvoj i prodaju projekta komercijalnih nekretnina, pri čemu iskustvo Hypo Consultantsa seže do 1997. godine. Prihod od prodaje zajedno sa 250 milijuna eura vrijednom dokapitalizacijomm, koja je zaključena početkom ožujka, predstavlja „veliku kapitalnu bazu“, stoji u priopćenju, za daljnji rast Hypo Groupa.

U portfelju su, osim neizgrađenih zemljišta, poslovni, stambeni i turistički projekti, stoji u priopćenju. Inače, neslužbene procjene vrijednosti portfelja Hypo Consultantsa kreću se od 600 milijuna eura do više od milijardi eura - no prije prodaje Hypo je neke od projekata povukao iz HC-a. Među njima je, čini se, i 26 posto udjela u tvrtkama AD Maris i Darija koje drže oko 1,15 milijuna kvadrata zemljišta u Barbarigi i Dragoneri, što su među najzanimljivijima na zapadnoj obali Istre.

Auctor - vodeći broker i vlasnik Lagune Novigrad

Auctor, koji je osnovan 1996., većinski je vlasnik hotelske tvrtke Laguna Novigrad, putem tvrtke Auctor Kapital koja drži udjel od 72,95 posto. Iza sebe Auctor ima ulaganja i u udjele u Končar Split, gdje su u godinu dana ostvarili izuzetan uspjeh, te Hotele Omišalj, a oba su udjela kasnije prodali.

Auctor je lani po prometu dionica na Zagrebačkopj burzi zauzeo prvo mjesto među brokerskim kućama, te drugo mjesto po ukupnom prometu.

Nenad Pavletić, dugogodišnji član NO Zagrebačke burze, za kojeg će mnogi kolege reći kako je uvelike utjecao na rani razvoj tržišta kapitaka, lani je iznenadio povukavši se iz brokerskog posla. Tako je izašao iz Uprave Auctora, no nije poznato je li prodao svoj udjel u brokerskoj kući.

Marijan Palić trenutačno je jedini član uprave Auctora. Michael Glazer je Amerikanac, koji u Hrvatskoj živi od sredine devedesetih.

sipovic
29.03.2007., 15:46
Vijesti iz Hrvatske 29.03.2007 12:54

Prka: HNB treba dopustiti viši prag koncentracije na bankarskom tržištu

Bankari očekuju da središnja banka omogući nove odnose na našem tržištu u skladu s povezivanjem banaka na globalnom tržištu
U narednim godinama možemo očekivati veću koncentraciju unutar grupe malih banaka u Hrvatskoj, rekao je Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a u četvrtak na TEB-ovoj konferenciji o integraciji hrvatskog financijskog sustava u EU.
No, ono što je pobudilo više pažnje u njegovu izlaganju odnosi se na očekivanje da HNB promijeni pragove koncentracije (do 30 posto udjela) i tako omogući nove odnose na našem bankarskom tržištu.

Prka je za Bankamagazin objasnio kako misli prvenstveno na "preslikavanje" situacije s globalnog tržišta na naše. To znači da bi se u slučaju spajanja banaka koje su vlasnice banaka i na našem tržištu dopustila povezivanja kakvih do sada u nas nije bilo.

Podsjetimo kako su najzanimljiviji primjeri HNB-ovih "intervencija" vezanih uz koncentraciju bili u vrijeme UniCreditove kupnje Zagrebačke banke (i prodaje Splitske) i u vrijeme UniCreditova povezivanja s HVB-om (kada je Splitska banka ponovno morala biti prodana).

Prka je govorio i o novim kapitalnim zahtjevima koji proizlaze iz sporazuma Basel II. S obzirom na obvezu povećanja kapitala koja će proizaći iz tog sporazuma, Prka ocjenjuje kako država ubuduće ne bi trebala voditi brigu o bankama u smislu njihove dokapitalizacije. "Basel II će zapravo primorati državu da se odluči privatizirati banke koje su još uvijek u njezinom vlasništvu", rekao je Prka.

Prka zaključuje također kako će hrvatske prilagodbe EU-u donijeti poskupljenje bankarskih usluga s obzirom na brojne i bolje servisne usluge, na bolje kadrove i kvallitetnije ukupne resurse u bankama kao i na potpuno novi inovativni pristup banaka. (Bankamagazin)

Posljednja izmjena: 29.03.2007 14:38

MASTER
01.04.2007., 18:03
Hypo Consultants: Tko stoji iza Auctora
''Auctor nas je kontaktirao u fazi pripreme svoje ponude i nadamo se da ćemo imati priliku sudjelovati u investicijama,'' rekao nam je Nino Pavić
Ninoslav Pavić, suvlasnik EPH-a, jedan je od vjerojatnih novih vlasnika Hypo Alpe-Adria Consultants (HAA Consultants). ''Auctor nas je kontaktirao u fazi pripreme svoje ponude da bi testirao našu eventualnu zainteresiranost za sudjelovanje u nekom od četrdesetak potencijalnih projekata. Čini mi se da u nekim od njih postoji odlična investicijska perspektiva, a da neki još nose teret neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Proučit ćemo sve mogućnosti i opcije i nadamo se da ćemo imati priliku sudjelovati s Auctorom i drugim investitorima u ovim investicijama,'' izjavio je za Poslovni dnevnik Ninoslav Pavić. Kako doznajemo iz neslužbenih izvora, Pavić je u petak 23. ožujka bio na potpisivanju ugovora u Grazu. Time je riješena tajna jednog od vlasnika, no, tko su drugi investitori još je otvoreno pitanje. Vijest o prodaji Hypo Alpe-Adria Consultantsa objavljena je prekjučer kasno poslijepodne. Službeno, kupac je brokerska kuća Auctor. Cijena portfelja nekretnina ukupne veličine 2 milijuna kvadratnih metara, kao ni podatak za koga je zapravo Auctor kupio nekretnine, nije otkrivena. Budući da se radi o nekretninama čiju vrijednost su neki procjenjivali i na oko milijardu eura, jasno je da su u igri veliki igrači, a kako je transakciju obavio Auctor jasno je i da vlasnici ne žele da se njihovo ime spominje. Predsjednika Uprave Auctora Marijana Palića nismo mogli kontaktirati jer je na službenom putu u Makedoniji. No, gotovo istog trena kad je puštena vijest o prodaji, austrijske novine Wirtschaftsblatt objavile su da se iza Auctora krije Damir Farkaš predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria Consultantsa koji je tvrtke iz sastava HAA Consultantsa u Hrvatskoj i Srbiji navodno kupio s partnerima Europapress Holdingom i jednom bankom iz Hrvatske.
Domaći su mediji prenijeli da je riječ o Zabi, no iz banke su ustvrdili da nemaju veze s HAA Consultantima. Upućeni tvrde kako bi jedina banka dovoljna jaka za ovakvu transakciju, osim Zagrebačke, mogla biti PBZ. Damir Farkaš zanijekao je svoju umiješanost, ali i Pavićevu, o kojoj je sam Pavić dovoljno rekao. ''Nije riječ o preuzimanju od strane menadžmenta, a ni od strane EPH, koji niti u jednom trenutku nisu sudjelovali u ovom procesu prodaje'', tvrdi Farkaš. U kuloarima upućeni su s gotovo stopostotnom sigurnošću spominjali Adris grupu i Todorićevo ime. No, Predrag Grubić, glasnogovornik Adrisa, kratko je komentirao ''Ne, nemamo nikakve veze s tim poslom.'' Iz Agrokora su također zanijekali ikakvu povezanost s ovom transakcijom. Auctor se, pak, medijima oglasio samo priopćenjem u kojem se navodi kako je preuzimanjem tvrtki iz portfelja HAAC-a, koje se nalaze izvan Hrvatske, napravljen značajan iskorak u regiju. Dodaju i kako im je namjera ubrzano pokrenuti realizaciju svih projekata koji imaju zdrav potencijal, te će u razvoj i financiranje pojedinih projekata uključiti vodeće svjetske investicijske fondove s kojima, kako se navodi, već razgovaraju o partnerstvu na pojedinim projektima, a postoji i opcija formiranja fonda za nekretnine sa regionalnom ambicijom. U dosad najvećoj prodaji nekretnina u Hrvatskoj, Hypo Grupa okreće se ''core businessu'' banke, a novi su vlasnici u svoj posjed dobili portfelj perspektivnih projekata i nekretnina čija se procjena vrijednosti kreće od 600 milijuna pa do najoptimističnijih 1,4 milijarde eura.
Uknjižena vrijednost 175 milijuna eura
Ukupna uknjižena vrijednost imovine HAA Consultanta u Austriji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji iznosi više od 175 milijuna eura, no stvarna je vrijednost i mnogo veća. Neke od najvećih i najvrjednijoh nekretnina u Hrvatskoj su komercijalni objekti u Stupniku veličine 164.290 kvadrata, dio Vjesnikova nebodera, deseci objekata u Zagrebu, itd.

http://www.poslovni.hr/38325.aspx

vodoinstalater
04.04.2007., 09:09
Nakon objave GFI za 2006. u privitku kratka usporedba dviju banaka koje najduže pratim

hjk
21.04.2007., 15:17
Gospodarska kretanja u Hrvatskoj vrlo su neracionalna i vjerojatno teško održiva na dulji rok. Bez obzira na to što se u državu slijeva velika količina stranog kapitala, korištenje novca je loše, a razvojna efikasnost mala, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski na savjetovanju Trišta novca o financijskom sektoru.

Ostale zemlje srednje i istočne Europe ostvaruju stope gospodarskog rasta slične hrvatskim uz manji vanjski dug, niži deficit platne bilance, manju količinu novca u optjecaju, zbog čega Rohatinski smatra da na dulji rok država mora ubrzati rast BDP-a kako bi povećala efikasnost. Na kraći period monetarna vlast može samo ograničavati potrošnju koja nije u funkciji gospodarskog rasta, što i čini od 2003. godine sve strožim odlukama.

Guverner kaže da postoje naznake usporavanja kreditne aktivnosti u 2007. godini, ali još je prerano za zaključak da će se banke držati unutar zadane mase od 12 posto. Kamate neće rasti budu li se krediti kretali unutar 12 posto, ali uz oštre restriktivne mjere, kalkulacije pokazuju da bi rast plasmana iznad 12 posto donio povećanje kamatnih stopa 1,5 postotnih poena.

Da bi ilustrirao koliko su restrikcije HNB-a oštre, Rohatinski je istaknuo da će u ovoj godini banke ostvariti dva i pol puta manju graničnu stopu dobiti u usporedbi s prošlogodišnjom dobiti, uz uvjet da kamate budu iste, a rast plasmana do propisane gornje granice.

Prijeđu li banke iznad 12 posto u želji da osvoje veći tržišni udio, sustav može računati na granični gubitak od 5 posto, ali i rast kamata veći od naznačenog. Rohatinski očekuje promjenu strategije plasmana kako bi banke maksimizirale dobit unutar zadanih okvira.

Kad je riječ o općim ekonomskim kretanjima, Rohatinski je dodao da Hrvatska može ući u EU i s dosadašnjim načinom rada, ali u tom slučaju svi moraju biti spremni da će Lijepa naša biti sve manje naša, što god to značilo.

– To će biti posljedica globalizacije, ali i svih naših slabosti – kazao je. Dodajmo da se dosad Rohatinski pokazavao poprilično dobrim prognozerom, tako da ove riječi imaju posebnu težinu.

MASTER
24.06.2007., 00:35
Maletić iz HNB-a stiže u Imex banku (http://http://www.slobodnadalmacija.hr/20070623/biznis01.asp)

Čedo Maletić rođen je 12. prosinca 1965. godine u Drnišu. Kao pripravnik zaposlio se 1990. u ZAP-u, a 1995. prelazi u HNB. Dvije godine poslije direktor je Direkcije platnog prometa, a 1998. godine izvršni direktor Sektora nadzora i kontrole. Viceguvernerom je imenovan 15. srpnja 2000.

dixi
03.08.2007., 01:36
Banke u pola godine zaradile više stotina milijuna kuna

PBZ je u prvom polugodištu ostvario neto dobit od 628,85 milijuna kuna, 50 posto više nego lani • Erste povećao dobit za 64 posto, na 273 milijuna kuna

RIJEKA -
Neto dobit Erste&Steiermaerkische banke u prvoj polovici ove godine iznosila je 273,5 milijuna kuna i bila je za 64,4 posto veća u odnosu na dobit iz istog razdoblja lani, a na takvo je povećanje dijelom utjecala prodaja udjela u Kvarner banci iz prvog kvartala ove godine. Neto prihod ESB-a od kamata porastao je u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani za 20 posto, dok je značajan rast od gotovo 38 posto ESB ostvario od neto prihoda od provizija i naknada. Ukupni krediti iznosili su 24,4 milijarde kuna ili 12,4 posto više, dok su depoziti 29,4 milijarde kuna ili 16,4 posto više, priopćili su iz ESB-a.
Privredna banka Zagreb je u prvoj polovici ove godine ostvarila neto dobit u iznosu od 628,85 milijuna kuna, što je za 50,7 posto ili 211,7 milijuna kuna više nego u istom razdoblju lani, a u financijskom izvješću na Zagrebačkoj burzi navodi se kako je rast dijelom rezultat primljenih dividendi nekoliko članica PBZ Grupe, u ukupnom iznosu od 142,3 milijuna kuna. Neto kamatni prihod PBZ-a povećan je za 15,4 posto, pri čemu su prihodi od kamata od građana porasli za 18,3 posto, a od poduzeća za 33,8 posto.
Dok su Erste i PBZ u prvih šest mjeseci ove godine ostvarili značajno povećanje dobiti u odnosu na isto razdoblje lani, dobit Hypo Alpe-Adria banke u prvom polugodištu ove godine iznosila je 63,9 milijuna kuna, što je za 28 posto ili 24,5 milijuna kuna manje u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine. Prihodi Hypo banke od kamata su za 23 posto viši, pri čemu prihodi od kamata od građana za 17,3 posto, a od poduzeća za 10,7 posto. No, rashodi po osnovi kamata povećani su za čak 57 posto, pa je neto prihod od kamata u prvih šest mjeseci ove godine bio 12 posto manji nego u istom razdoblju lani.

A. DRAGOJEVIĆ
Glas Istre

dixi
28.08.2007., 23:26
Ukupna bruto dobit banaka u prvom polugodištu veća 20,43 % nego lani (http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=25100)

pero82
29.08.2007., 01:30
Jedina banka u državnom vlasništvu - Hrvatska poštanska banka (HPB),...

Izgleda da u Lideru bas i nisu upoznati sa bankarstvom Hrvatske.

HPB vise nije u vlasnistvu drzave, barem ne u 100%-tnom, no recimo da Croatia banka je! Dakle postoje ipak dvije banke u drzavnom vlasnistvu, jedna 92%, druga 100%.

Ubuduce cu s velikom pozornoscu paziti na tocnost iznesenih informacija u ovim novinama.

geene
29.08.2007., 11:14
http://www.vecernji.hr/home/manager/2903213/index.do

MASTER
10.09.2007., 07:36
Bayerische Landesbank ispunio uvjete! Piše: Jadranka Šević

ZAGREB - Bayerische Landesbank (BLB) do posljednjeg je detalja ispunila sva četiri uvjeta Hrvatske narodne banke za ulazak na hrvatsko tržište - potvrdio je ekskluzivno za Jutarnji list guverner Željko Rohatinski. Stoga se očekuje da će u srijedu, nakon neupitno pozitivnog glasanja Savjeta HNB-a, BLB dobiti i formalnu suglasnost središnje banke za preuzimanje Hypo i Slavonske banke.

Kronologija slučaja

Time se nakon dva mjeseca završava drama nastala 11. srpnja kada je guverner Rohatinski, nakon podijeljenoga glasanja članova Savjeta, iskoristio svoje pravo veta i dao odbijenicu snažnoj njemačkoj banci. U protekla su se dva mjeseca čuli brojni povišeni tonovi, politički su pritisci javno i tajno izbijali na površinu, a spekuliralo se i o prodaji hrvatskih banaka zbog za Nijemce iznenađujuće tvrdog stava male Hrvatske.

Nakon dva mjeseca završava se drama nastala 11. srpnja kada je guverner HNB-a Željko Rohatinski, nakon podijeljenoga glasanja članova Savjeta, iskoristio svoje pravo veta i dao odbijenicu snažnoj njemačkoj banci
Nakon pokušaja pregovora, krajem kolovoza već se u nekoj mjeri nazirao pozitivni ishod. BLB podnosi novi zahtjev za dobivanje suglasnosti HNB-a, a njemačka se banka, putem javnih oglasa u hrvatskim medijima, ispričala štedišama Riječke banke, čime je ispunjen prvi uvjet središnje banke.

U javnoj se isprici uz ostalo navodi da je “iznenadno povlačenje BLB-a iz Riječke banke 2002. godine bilo brzopleto i štetno” te “priznaje da nastalu kriznu situaciju nije riješila na adekvatan i učinkovit način”.

BLB je tijekom srpnja obavio i due dilligence Hypo i Slavonske banke uz angažiranje vanjskog revizora koji je odobrio HNB, čime su identificirani svi mogući rizici u poslovanju i mogući gubici. BLB će, sukladno tome, morati obje hrvatske banke do kraja godine dokapitalizirati sa 350 milijuna eura, što je djelomično već napravljeno.

Također će morati održavati visoke stope adekvatnosti kapitala i to od 18,6 posto u Hypo banci i 22 posto u Slavonskoj banci u idućih godinu dana. Adekvatnost kapitala je utvrđena na razini na kojoj je bila sredinom 2005. prije posljednjeg vala kreditne ekspanzije.

Novi će vlasnik morati implementirati i najnovije HNB-ove smjernice za sprječavanje pranja novca. Bit će im ograničena i u godini dana strogo kontrolirana izloženost prema komitentima.

Morat će ograničiti odobravanje velikih hipotekarnih kredita privatnom sektoru, održavati deviznu likvidnost iznad minimalno propisane i smanjiti otvorenost svojih valutnih pozicija. Kako doznajemo od izvora bliskih upravi BLB-a, većinski vlasnik namjerava nakon preuzimanja hitno spojiti Hypo i Slavonsku banku nakon čega se očekuje i smjena uprava obiju banaka zbog sumnji u njihovu navodnu kompromitiranosti.

Werner Schmidt, predsjednik uprave BLB-a, prošli se tjedan, doznajemo, susreo s Rohatinskim izrazivši ‘zadovoljstvo zbog pozitivnog rješenja ovog slučaja’.

http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2007,9,9,blb_preuzimanje,89394.jl

goranbj
17.09.2007., 21:02
Usporedba banaka u CE Europi By ESB

DTrump
18.09.2007., 00:32
Molim perspektivu i kako vidita Centar banku!:eek:
Ima li mjesta za:cugeri:
Ljep:hat1:

dixi
02.10.2007., 16:45
Banke u prvih osam mjeseci do gotovo 3 mlrd kuna dobiti

Aktiva svih banaka povećana je u godinu dana do kraja kolovoza za 17,1%, na 328,9 mlrd kuna
Hrvatske su poslovne banke u prvih osam mjeseci zabilježile neto dobit od 2,95 mlrd kuna, 21% više nego u istom razdoblju lani, podaci su Hrvatske narodne banke. Aktiva svih banaka povećana je u godinu dana do kraja kolovoza za 48 mlrd kuna odnosno za 17,1% na 328,9 mlrd kuna, a rast bi vjerojatno bio i viši da nije bilo mjera središnje banke kojima se pokušava usporiti rast vanjskog duga Hrvatske koji dijelom generiraju i poslovne banke najčešće kroz zaduživanje kod matičnih banaka u inozemstvu.

Ukupan iznos odobrenih kredita porastao je sa 177,6 na 209 mlrd kuna (+17,7%) i to najviše zbog povećanja iznosa kredita odobrenih stanovništvu, sa 86,6 na 104,4 mlrd kuna te povećanja iznosa kredita odobrenih trgovačkim društvima, sa 68,1 na 81,1 mlrd kuna.


Među kreditima odobrenim stanovništvu glavni rast generiraju stambeni krediti koji su u godinu dana povećani sa 33,4 na 42,5 mlrd kuna te kategorija ostalih kredita koji su skočili sa 38,2 mlrd kuna krajem kolovoza 2006. na 45,5 mlrd kuna godinu dana kasnije.

Istovremeno, iznos ukupnih depozita kod banaka u godinu dana je porastao za 19% na 225,4 mlrd kuna najvećim dijelom zbog rasta depozita stanovništva i trgovačkih društava.
(Bankamagazin)

blumberang
23.10.2007., 10:15
Hrvatska se nalazi u većoj nevolji od azijskih zemalja prije velike krize 1998. te joj prijeti obustava dotoka stranih ulaganja i financijska kriza, stoji u izvještaju MMF-a kojeg prenosi Financial Times. MMF kaže da ovaj rizik prijeti svim državama jugoistočne Europe u kojima je vanjski dug prešao 80% BDP-a, među koje, uz Hrvatsku, ubraja i Bugarsku. Lekcije koje smo trebali naučiti od dosadašnjih kriza su ove: veliki deficit nosi rizik od naglog "zamrzavanja" stranih kredita, velika zaduživanja povećavaju razlike u valutama i kamatnim stopama, povećanje kredita generira "loše" dugove, i te nejednakosti mogu voditi u "zlokobni začarani krug povećanja deficita i opasnosti za likvidnost ovako krhkih gospodarstava". MMF poručuje da vlade ovih državu trebaju smanjiti pregrijavanje u dizanju kredita u stranim bankama, deficitu, vanjskom dugu i posudbama u stranim valutama.

Cijeli članak (http://www.ft.com/cms/s/0/f29fad32-802a-11dc-b075-0000779fd2ac.html?nclick_check=1)

Dude
23.10.2007., 11:07
Hrvatska se nalazi u većoj nevolji od azijskih zemalja prije velike krize 1998. te joj prijeti obustava dotoka stranih ulaganja i financijska kriza, stoji u izvještaju MMF-a kojeg prenosi Financial Times. MMF kaže da ovaj rizik prijeti svim državama jugoistočne Europe u kojima je vanjski dug prešao 80% BDP-a, među koje, uz Hrvatsku, ubraja i Bugarsku. Lekcije koje smo trebali naučiti od dosadašnjih kriza su ove: veliki deficit nosi rizik od naglog "zamrzavanja" stranih kredita, velika zaduživanja povećavaju razlike u valutama i kamatnim stopama, povećanje kredita generira "loše" dugove, i te nejednakosti mogu voditi u "zlokobni začarani krug povećanja deficita i opasnosti za likvidnost ovako krhkih gospodarstava". MMF poručuje da vlade ovih državu trebaju smanjiti pregrijavanje u dizanju kredita u stranim bankama, deficitu, vanjskom dugu i posudbama u stranim valutama.

Cijeli članak (http://www.ft.com/cms/s/0/f29fad32-802a-11dc-b075-0000779fd2ac.html?nclick_check=1)


Mislim da je ovo trebalo ići na nekakvu temu državne financije, monetarna politika, a ne na sve o bankama.

buuuba
23.10.2007., 11:34
Molim cijenjene kolege kakva su mišljenja o HPB na razinama ove cijene od 10000 kn. Na vodno se šuška o mogućoj dokapitalizaciji. Činjenica de je većinska u državnom vlasništvu dali je to za nju dobro ili bi bilo bolje da se privatizira.

blumberang
23.10.2007., 12:33
Mislim da je ovo trebalo ići na nekakvu temu državne financije, monetarna politika, a ne na sve o bankama.

Neka mojderatori prebace, ovo mi se učinilo nekako najbliže od tema nakoje sam naišao. Ali nije da nema veze s bankama i to stranima, dapače!

dixi
09.11.2007., 22:09
Kišovit dan, masline se ne beru, pa se malo poigrah sa jednom starom tablicom i najnovijim nerevidiranim podacima za banke...pa eto, možda nekom posluži...

gp
10.11.2007., 00:02
fina tablica...a i mmba

player
14.11.2007., 00:47
http://www.vecernji.hr/home/manager/2953087/index.do


GUVERNER PESIMIST Rohatinski iznio argumente za strah od poskupljenja nakon izbora
Rohatinski: Inflacija 5 posto, do kredita još teže
Autor Ljubica Gatarić
Željko Rohatinski
Foto: Patrik Macek

Do kraja prosinca ove godine godišnja će se inflacija popeti na 5 posto, a kako će se rast prenijeti i na iduću, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski očekuje da će 2008. godina donijeti inflaciju od rekordnih 4,7 posto.

– To će biti najviša stopa inflacije od 2000. godine – kazao je guverner Rohatinski na konferenciji za novinare na kojoj je, prvi među domaćim makroekonomistima, potvrdio da strah građana kako nas odmah nakon izbora čeka velik skok cijena nije neutemeljen.

Poskupljenje hrane
Rohatinski kaže da će inflacija biti kombinacija globalnih i domaćih tokova, s granice se prelijeva rast cijena nafte i sirovina te kriza hipotekarnih kredita, a kod kuće inflacijsku spiralu otvaraju poskupljenje hrane, rast kamatnih stopa, stabilnost tečaja i izbori.
Guverner je najavio da će HNB zadržati, negdje i pooštriti, raspoložive instrumente u vođenju monetarne politike, uz poštovanje novosti na tržištu. To zapravo donosi daljnje stezanje omče oko kredita.

Destimulirat će se krediti s deviznim klauzulama, povećati kamatne stope na lombardne kredite (sa 7,5 na 9 posto) te uvesti veća stopa adekvatnosti kapitala za brži rast plasmana. Rohatinski kaže da se kod visine stope adekvatnosti kapitala razmišlja o selektivnom pristupu da se favoriziraju krediti tvrtkama, a destimuliraju stanovnicima, no nije siguran da se to tehnički može provesti a da se ne otvori prostor za špekulacije.

Bankare čeka i povećanje upisa obveznih blagajničkih zapisa sa 50 na 75 posto te smanjenje kamata na te zapise sa 0,75 na 0,25 posto. Rohatinski je uvjeren da će uza sve te mjere banke zadržati snažan kreditni potencijal jer im kao i ove godine ostaju na raspolaganju domaći izvori financiranja, dokapitalizacije i slično. HNB i u 2008. godini želi ograničiti rast plasmana na 12 do 13 posto, što će biti dovoljno za gospodarski rast od 5 posto, kakav očekuju i u idućoj godini.

Isplati li se trud?
– Želja da se ubrza ekonomski rast podrazumijeva da on mora biti na drukčijim osnovama od dosadašnjih – rekao je. Upitavši samog sebe isplati li se sav trud koji ulaže da se procesi stabiliziraju i ne odu na gore, Rohatinski je rekao da se mora djelovati bez obzira na sve. – To pokazuje koliko su ograničene mogućnosti monetarne politike – objasnio je.

MASTER
19.11.2007., 22:26
NOVOSTI U BANKARSKOM POSLOVANJU U EUROPSKOJ UNIJI
Građani iz banke u banku s istim računom

•• Europska komisija priprema, u okviru takozvane revizije zajedničkog tržišta, uvođenje prenosivosti bankarskog računa, slično kao što već dvije godine funkcionira prenosivost brojeva mobilnih telefona prigodom promjena operatera. Ta prenosivost je olakšana s raširenim mogućnostima internetskog bankarstva.
Na taj način će se osjetno pojačati konkurencija jer za promjenu banke u kojoj drži račun, nezadovoljnog korisnika najviše koči to što se mijenja broj računa i mora s tim novim brojem upoznati sve s kojima ima platni promet. A građanima će ova novost omogućiti da kredite i hipoteke dobivaju i i izvan zemlje u kojoj žive.
Na tu ideju je došlo i predlagalo mogućnost promjene banke bez promjene broja računa Ministarstvo financija Češke prije dvije godine, prigodom traženja protumjere za previsoke naknade banaka za svoje usluge. Ministarstvo je odustalo od prijedloga jer su banke bile listom protiv toga i tvrdile da bi to mnogo koštalo. Slično su tvrdili i mobilni operateri, ali se ipak pokazalo da ova novost donosi više konkurencije. M.L.

http://www.slobodnadalmacija.hr/20071119/biznis02.asp

mi smo ovo imali za firme dok je fina bila zap
ali smo sve prilagođavali EU

MASTER
19.12.2007., 17:44
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST, 19. prosinca 2007.
Sjednica Savjeta HNB-a
Utvrđena osnovica za izračun zateznih i najviših dopuštenih kamata


Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici razmotrio tromjesečno izvješće o novčanim i gospodarskim kretanjima, kao i o stanju u bankovnom sustavu, prihvatio financijski plan HNB-a za sljedeću godinu, te donio još nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.
Najznačajnija odluka odnosi se na povećanje diskontne (eskontne) stope Hrvatske narodne banke s 4,5 posto na 9 posto godišnje. Iako ta stopa nije do sada imala nikakvo praktično značenje u vođenju novčane politike, odredbama Zakona o obveznim odnosima, koje će se primjenjivati od početka nastupajuće godine, propisano je da se zatezna kamata i najviša dopuštena ugovorna kamata trebaju određivati za svako polugodište pomoću eskontne stope koja je vrijedila zadnjeg dana prethodnoga polugodišta. Uvažavajući taj zakonski propis i imajući u vidu postojeće realne odnose na financijskom tržištu, Savjet HNB-a prihvatio je navedenu promjenu, kojom se eskontna stopa za prvo polugodište 2008. izjednačava s lombardnom stopom.
To znači da će, slijedom važećih zakonskih odredbi o načinu izračuna - koje po ocjeni Savjeta HNB-a nisu najprimjerenije potrebama praktične primjene - u prvom polugodištu nastupajuće godine u odnosima između fizičkih i pravnih osoba i zatezna i najviša dopuštena ugovorna kamata iznositi 14 posto, dok će u poslovima između pravnih osoba i u njihovim odnosima s osobama javnog prava zatezna kamata iznositi 17 posto a najviša dopuštena ugovorna kamata može ići i do 25,5 posto.
Izmjene Odluke o uvjetima i načinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom i Odluke o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primati naplatu ili izvršiti plaćanje u gotovini u kunama, stranoj valuti i čekovima daljnji su korak u liberalizaciji financijskog poslovanja s inozemstvom, a odredbama usvojene Odluke o medaljama i žetonima koji nalikuju kovanicama eura nastoji se umanjiti mogućnost zloporaba i zabune.
Raiffeisen Bausparkasse G.m.b.H iz Beča dobila je suglasnost za stjecanje više od 75 posto udjela u temeljnom kapitalu Raiffeisen stambene štedionice d.d. Zagreb. Savjet HNB-a suglasan je i s prijedlozima nadzornog odbora Banke splitsko-dalmatinske d.d. Split da Antu Blaževića imenuje predsjednikom uprave te banke, te nadzornog odbora Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb da predsjednik uprave te banke bude Markus Ferstl.
http://www.hnb.hr/priopc/hzadnje-savjet.htm

geene
08.01.2008., 12:05
Nek' se vidi...

poznavatelj
15.02.2008., 10:15
http://www.hnb.hr/supervizija/hpokazatelji_poslovanja__bankovnih.htm

Novi Privremeni nerevidirani podaci za banke, na dan 31. prosinca 2007.
Nisu izvješća, ali je i ovo dobro:)

http://www.hnb.hr/supervizija/pokazatelji/nerevidirani/h-nerevidirani-pokazatelji-31-12-07.xls

Ovo je više za gledati i proučavati nego za navijati,:) ako to još nekoga uopće zanima.:(

poznavatelj
15.02.2008., 12:47
Šaljem dopunjenu tablicu s cijenama od jučer 14.2.2008. i nerevidiranim godišnjim podacima HNB-a 2007.


Prvih nekoliko banaka prema jučerašnjim ili zadnjim cijenama i prema P/A na kraju 2007., P/A<0.25:
IKBA 0,06
PABA 0,10
MMBA 0,11
JDBA 0,17
KABA, SSNC, VSK 0,22
KBZ 0,23
STBA 0,25

Prvih nekoliko banaka prema jučerašnjim cijenama i prema P/E na kraju 2007., P/E<20
IKBA 3,39
MMBA 8,72
PABA 8,91
JDBA 11,03
KABA 14,57
KBZ 15,86
CEBA 16,75
RIBA 16,89
SMBA 17,07
STBA 17,38

Prvih nekoliko banaka prema porastu aktive u 2007., porast Aktive > 20%
GKBA 121,16% ... dokapitalizacija + namjera squeeze outa
Vaba 51,76% ... dokapitalizacija (zabilježena 2 puta 2007. ?)
SSNC 43,11% ... dokapitalizacija + namjera squeeze outa
HPB 28, 23%
Imex 42,28%
KBZ 31,31%
Brod 22,50%
JDBA 22,47%
Volksbank 22,04%
KABA 21,27%

Ovo gore su bili dobri rezultati. Dolje su loši rezultati.

Banke gubitaši 2007.:
VSK -27. mil. kn
Veneto ex. GKBA -3.32 mil. kn
Primorska -0,49 mil. kn

Pad aktive 2007.
SDBA -1,91%
STBA -0,67%

Ako sam u popisima neku banku izostavio, nadopunite.


Vidimo da se u ovakvim relativnim usporedbama velike banke uglavnom ne nalaze na prvim mjestima. Brži rastovi su se događali u nekim manjim bankama, P/A je bolji u nekim manjim bankama, P/E je bolji u nekim manjim bankama. Tržište ipak favorizira velike banke.

Nije poziv na kupnju ili prodaju dionica banaka.

zekpo
15.02.2008., 13:56
SSNC 43,11% ... dokapitalizacija + namjera squeeze outa



Možeš li malo pobliže o ovom.

geene
15.02.2008., 14:05
Ako sam u popisima neku banku izostavio, nadopunite.

Slika je daleko realnija kad izbaciš one koje su na marginama tj. ne trguju se, a i njihov udio je...
Kad to napraviš vidjet ćeš da si završio na svega desetak banaka.
Nakon toga tek treba vidjeti koja koliko vrijedi i kamo ide.

poznavatelj
21.02.2008., 12:19
Netko je dobio ideju za članak u Lideru: :)


Nastavlja se brži rast manjih banaka

Unatoč sve glasnijim povicima bankara da ih HNB-ove mjere ograničavanja plasmana koče u rastu, ostvareni prošlogodišnji razvojni rezultati u tome ih umnogome i demantiraju

Naime, aktiva 33 hrvatske banke u prošloj je godini narasla 13,3 posto, na ukupno 345 milijardi kuna. Analitičari kažu da je i gotovo dvije trećine sadašnje ukupne bankarske aktive, odnosno negdje oko 220 milijardi kuna - koncentrirano u samo četiri najveće banke: Zagrebačkoj, Privrednoj, Erste i Raiffeisen banci. Osim toga, trenutačno se čak 95 posto ukupne hrvatske bankarske aktive nalazi u stranim rukama. U prošlogodišnjem znatnom (aktiva je narasla za 40 milijardi kuna) rastu aktive, pak, ne prednjače velike, nego mahom srednje i manje banke poput Veneto banke iz Zagreba čija se, primjerice, aktiva lani uvećala čak 122 posto.

Među većim bankama najveći skok, od 29 posto, zabilježila je Hrvatska poštanska banka te je njena aktiva sada oko 14,5 milijardi kuna. Iznadprosječno visokim rastom aktive mogu se pohvaliti još i Vaba iz Varaždina (52 posto), Banco Popolare (43 posto), Imex (42 posto) te Kreditna, Banka Brod, Volksbank, Jadranska, Karlovačka i Centar banka, koje su sve u samo godinu dana povećale svoju aktivu više od 20 posto. Osim njih, još je nekoliko manjih banaka ostvarilo iznadprosječan rast, što razotkriva da su i lani, kao uostalom i ranijih godina - nešto brži postotni rast aktive imale prije svih manje banke.

Premda je zadnjih godinu i pol dana u 20-ak banaka znatno porasla aktiva te nakon dokapitalizacije i razina temeljnoga kapitala, još uvijek u sedam naših banaka ukupna aktiva iznosi manje od milijardu kuna. Analitičari kažu da je optimalna razina za još uspješnije i sigurnije poslovanje svake banke postojanje aktive od barem 1,2 milijarde kuna. Drugim riječima, odgovorni ljudi u tim (naj)manjim bankama trebat će, ako naravno žele ubuduće još efikasnije i poslovati - čim prije daleko više poraditi i na daljnjem povećanju aktive u svojim bankama.

Lanjski iznadprosječni rast prije svega manjih banaka imao je, čini se, i svoju cijenu. Naime, lani su tri manje banke: Banka Kovanica, Veneto i Primorska banka - jedine iskazale i gubitak u poslovanju ukupno težak blizu 31 milijun kuna. Na drugoj strani hrvatske su poslovne banke lani ukupno ostvarile oko 5,2 milijarde kuna bruto dobiti, što je 21 posto više nego godinu prije. (Nikola Prskalo)

Izvor: http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=38108

@zekpo
Kada sam napisao dokapitalizacija kod nekih banaka, podrazumijevao sam da je izvršena dokapitalizacija i da je najveći dio rasta aktive tih banaka najvjerojatnije bio zbog baš tih provedenih dokapitalizacija. Neke ostale spomenute banke dobro su, nadam se, rasle i bez dokapitalizacije. Svakako treba vidjeti izvješća kada uskoro izađu i provjeriti.

Možda bi za manje fondove bila dobra ideja iskoristiti, kako se meni čini, moguću relativnu potcjenjenost nekih manjih bržerastućih banaka.:confused:

Nije poziv na trgovinu.

Bzzzzz....
27.02.2008., 10:45
Sedam banaka u Hrvatskoj u 2008. godini ide u dokapitalizaciju
Banke će morati povećati temeljni kapital jer su se našle na rubu stope adekvatnosti koja je minimalno 10 posto
Prema podacima Hrvatske narodne banke, čak sedam banaka ove godine treba provesti dokapitalizaciju jer su se našli na granici minimalne stope adekvatnosti kapitala. Riječ je o Hrvatskoj poštanskoj banci, Raiffeisen banci, OTP banci, Istarskoj kreditnoj banci, Imex banci, Podravskoj i Credo banci. Stopa adekvatnosti kapitala mora iznositi najmanje 10 posto, a najmanju stopu od 10,12 posto ima Credo banka. Najveću dokapitalizaciju najavila je Raiffeisenbank Zagreb čija je stopa adekvatnosti kapitala, prema privremenim nerevidiranim podacima HNB-a 10,82 posto. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ovih je dana odobrila toj banci prospekt o izdavanju najviše 1,464.800 redovnih dionica na ime, vrijednih 1,46 milijardi kuna.
Dokapitalizacija je odgovor na restriktivne mjere središnje bankeHPB ide u IPO?
Kako se navodi u objašnjenju odluke, riječ je o povećanju temeljnog kapitala koje je izglasala Glavna skupština RBA krajem prošle godine kako bi banka postigla odgovarajuću stopu adekvatnosti kapitala. Sukladno toj odluci temeljni kapital RBA povećat će se na 3,698 milijardi kuna. Josip Protega, predsjednik Uprave HPB-a, krajem siječnja najavio je dokapitalizaciju u vrijednosti od 1,6 do 2,5 milijardi kuna koja bi se mogla provesti u svibnju. Još nije poznato hoće li se povećanje temeljnog kapitala provesti javnom ponudom dionica ili će se dionice ponuditi dosadašnjim dioničarima. Dokapitalizacija je u Istarskoj kreditnoj banci jedan od strateških ciljeva njihova četverogodišnjeg razvojnog plana. Povećanjem temeljnog kapitala, ističu, žele povećati poslovanje prije svega s velikim, kvalitetnim klijentima. Izvanredna skupština uz suglasnost Nadzornog odbora Hypo Alpe-Adria-Bank donijela je u prosincu odluku o dokapitalizaciji banke za dodatnih 735 milijuna kuna. Temeljni kapital hrvatske Hypo banke tako sada iznosi 4,187 milijardi kuna. I Erste & Steiermärkische banka također je najavila dokapitalizaciju. Na izvanrednoj Glavnoj skupštini zakazanoj za kraj ožujka, na dnevnom redu naći će se odluka o povećanju temeljnog kapitala banke za 87 milijuna kuna. Na taj bi način temeljni kapital ESB-a bio povećan sa 1,61 milijarde kuna na 1,698.417.500 kuna. Erste banka, čija je stopa adekvatnosti kapitala 12,30 posto, trebala bi izdati 870.332 dionice privatnom ponudom, ukupne nominalne vrijednosti od 87,033.200 kuna. Cjelokupno bi izdanje trebala upisati austrijska Erste banka, odnosno većinski vlasnik, i to po cijeni od 833 kune po dionici, odnosno ukupno za 724,986.556 kuna. Osim što banke na dokapitalizaciju tjeraju pravila središnje banke, ona vodi smanjenju troškova posuđivanja novca i mogućnost otplate stranih dugova. Dokapitalizacija banaka počela je kao odgovor banaka na sve restriktivnije mjere HNB-a prema zaduživanju izvan države.


ESB za širenje mreže
Te odluke HNB-a podigle su troškove banaka koje su morale naći nove i jeftinije načine prikupljanja sredstava. Dokapitalizacija se pritom pokazala kao dobar izbor jer ne traži dodatno zaduživanje uz fiksnu otplatu i ne opterećuje račun dobiti i gubitka. Dokapitalizacija najčešće potpomaže u stabiliziranju bančina poslovanja. Prema Biltenu o bankama HNB-a, tijekom prve polovine 2007. banke su povećale kapital za 6 milijardi kuna, odnosno za 19,2 posto te je nakon provedenih dokapitalizacija i pribrajanja dobiti ostvarene u tekućoj godini ukupni kapital dosegnuo 37,3 milijuna kuna. Najveću stopu povećanja ukupnog kapitala, 32,1 posto, ostvarile su srednje banke. Velike su banke povećale kapital za 18,8 posto, a male za 7,2 posto.
U prvoj polovini 2007. dionički kapital banaka veći za 4,7 milijardi kuna
Dionički kapital banaka bio je u prvoj polovici 2007. godine u odnosu na stanje na kraju 2006. godine veći za 4,7 milijardi kuna, odnosno 28,2 posto, navodi se u Biltenu o bankama HNB-a. U prvom polugodištu prošle godine dokapitalizaciju je provelo pet banaka. Najveći dio ukupnog povećanja dioničkog kapitala odnosio se na velike banke koje su svoj kapital u odnosu na kraj 2006. uvećali dionički kapital za 3,5 milijardi kuna, odnosno za 30,2 posto. I srednje su banke znatno povećale dionički kapital dokapitalizacijom u visini milijarde kuna, što je povećanje od 38,4 posto u odnosu na godinu prije.

dixi
10.03.2008., 16:54
Ekspanzija fondovske industrije bankama donijela stotine milijuna kuna zarade (http://www.poslovni.hr/72999.aspx)

Uz dokapitalizacije, rastu dobiti banaka pridonio je snažan rast nekamatnih prihoda, naročito onih vezanih uz tržište kapitala...

Dude
12.03.2008., 20:52
Dobit hrvatskih banaka veća od 21 posto
Business.hr/Hina
12.03.2008 16:55
Pročitaj komentare(1)
Banke u Hrvatskoj u prošloj su godini povećale svoju aktivu 13 posto, kredite 15 posto, depoziti su porasli također oko 15 posto, a dobit banaka više od 21 posto, priopćeno je iz Hrvatske narodne banke nakon današnje sjednice Savjeta HNB-a.
Vezane vijesti

Savjet je razmotrio izvješće o gospodarskim i novčanim kretanjima u proteklom tromjesečju, kao i informaciju u stanju u bankarstvu u zadnjem lanjskom tromjesečju.

Prema svim raspoloživim podacima, bankovni sustav je i dalje stabilan, navodi se u priopćenju.

U bankovnom sustavu u Hrvatskoj djeluju 33 banke i 5 stambenih štedionica.

Savjet HNB-a prihvatio je izvješće o prošlogodišnjem upravljanju međunarodnim pričuvama, koje su na kraju 2007. godine iznosile 9,3 milijarde eura, što je za 582 milijuna eura više nego posljednjeg dana prethodne godine.

Ulaganjem tih pričuva ostvaren je ukupni neto prihod od 364 milijuna eura, odnosno približno 2,7 milijardi kuna, navodi se u priopćenju.

Savjet HNB-a suglasio se s prijedlozima nadzornih odbora nekoliko banaka za nova imenovanja u upravama triju banaka: u Jadranskoj banci d.d. Šibenik član uprave postaje Mirko Goreta, u Primorskoj banci d.d. Rijeka predsjednik uprave bit će i u sljedećem mandatu Duško Miculinić, a članovi uprave Željka Pavić i Anto Pekić, a u Slatinskoj banci d.d. Slatina predsjednica uprave ostaje Angelina Horvat, a član uprave Elvis Mališ.

Osim toga, Savjet HNB-a dao je suglasnost da se 20. ožujka puste u optjecaj kovanice i lipe s oznakom godine kovanja "2008", priopćeno je iz središnje banke.

Pale
13.03.2008., 00:24
Mislim da cemo se svi slozit da je IKB potcjenjena, i da je jedina banka koja se ne zaduzuje u inozemstvu...Ispravite me ako grijesim!

Fluid
13.03.2008., 11:36
I Nava banka se ne zadužuje u inozemstvu. :p:

geene
07.04.2008., 22:13
Za 8.703.064 ( u '000 kuna ) veća stavka '' Oročeni depoziti ''.
Od 10-og mjeseca prošle godine, pa do veljače ove godine.
Kamo lova ide ?
U banke.

Fluid
08.04.2008., 10:12
Vrli fond manageri su se odlučili zaigrati na sigurno, povlače lovu sa burze, produbljuju paniku i sami sebi kopaju jamu, a samo da bi dio love oročili i dobili 5-6% kamata. :mad: :thumbsdow

Treba malo makroekonomskog znanja i razumijevanja da bi se sagledalo cjelokupnu ekonomsku situaciju.

Heineken
09.04.2008., 09:47
http://www.poslovni.hr/76199.aspx

PLANOVI VOLKSBANKA ŽELI 5 POSTO DOMAĆEG BANKARSKOG TRŽIŠTA

Nakon rekordne 2007. Volksbanka se sprema na akviziciju u Hrvatskoj
Prošle godine neto dobit Volksbanke iznosila je 72,8 milijuna kuna, što je rast od 141,8 posto

Koga to bi oni kupili?

S_T
09.04.2008., 09:59
http://www.poslovni.hr/76199.aspx

PLANOVI VOLKSBANKA ŽELI 5 POSTO DOMAĆEG BANKARSKOG TRŽIŠTA

Nakon rekordne 2007. Volksbanka se sprema na akviziciju u Hrvatskoj
Prošle godine neto dobit Volksbanke iznosila je 72,8 milijuna kuna, što je rast od 141,8 posto

Koga to bi oni kupili?

Ti sigurno navijaš za Karlovačku

Heineken
09.04.2008., 10:58
Mislim da bi im mogli biti zanimljive i Jadranska i Karlovačka.

P.S.
Predobro me znate kolega S_T:rolleyes:

Dude
09.04.2008., 11:06
http://www.poslovni.hr/76199.aspx

PLANOVI VOLKSBANKA ŽELI 5 POSTO DOMAĆEG BANKARSKOG TRŽIŠTA

Nakon rekordne 2007. Volksbanka se sprema na akviziciju u Hrvatskoj
Prošle godine neto dobit Volksbanke iznosila je 72,8 milijuna kuna, što je rast od 141,8 posto

Koga to bi oni kupili?

Ja glasam za SNBA, ako ništa drugo da shebu ovu gamad iz FIME.

poznavatelj
09.04.2008., 11:44
I ja se pridružujem da se otkupe sve preostale hrvatske male banke s posebnim naglaskom na trenutno najbrže rastući, ali i burzovno najzapostavljeniji Agramov KBZ.:) Sve to treba prodati strancima. Nema iznimke.

Može ovo i na cenzuru.:)

Frend
27.04.2008., 01:50
Nova konsolidacija na tržištu banaka

http://www.vecernji.hr/home/manager/3067571/index.do

Zanimljivo..

Dex1
27.04.2008., 09:56
Nova konsolidacija na tržištu banaka

http://www.vecernji.hr/home/manager/3067571/index.do

Zanimljivo..

Istina, ja držim 3 banke, bit će dokapa (valjda ću barem 1 pogoditi), a cijene su trenutno povoljne. Kupujte banke dok su na ovim razinama :)

geene
27.04.2008., 11:31
Samo dobro pazi ...neće sve provesti poštenu dokapitalizaciju kao ZABA ( i CEBA ).
U posljednjih nekoliko slučajeva uočen je trend ' nebrige ' oko malih dioničara, a same dokapitalizacije su više nezakonite i nemoralne i svako malo se pojavi neki novi ' recept '.

čvarkožder
27.04.2008., 12:27
Nedjelja je, dan kada se ne radi previše, pa ću se i ja malo uživjeti u to. Naime, zanima me kada su bile dokapitalizacije ZABE i CEBE, a isto tako je li bila dokapitalizacija RIBE. Ako može u par riječi, po čemu su to navedene dokapitalkizacije bile poštene jer kao što rekoh nedjelja je, pa ne smijem previše sam tražiti...:cool:

čvarkožder
27.04.2008., 12:45
Naši bankari najbolji... He, he...

http://www.seebiz.eu/hr/komentari/priznanja-cak-i-kad-su-fantomska%2c-ipak-su-nam-draga,14052.html

geene
27.04.2008., 15:10
Nedjelja je, dan kada se ne radi previše, pa ću se i ja malo uživjeti u to. Naime, zanima me kada su bile dokapitalizacije ZABE i CEBE, a isto tako je li bila dokapitalizacija RIBE. Ako može u par riječi, po čemu su to navedene dokapitalkizacije bile poštene jer kao što rekoh nedjelja je, pa ne smijem previše sam tražiti...:cool:

Nema problema..

Dana 5. ožujka 2007. Uprava trgovačkog dio¬ničkog društva BANKA SONIC, članica grupe Banco Popolare di Verona e Novara, sa sjediš¬tem u Zagrebu, Savska cesta 131 (u daljnjem tekstu: Banka), donijela je odluku da saziva
IZVANREDNU GLAVNU SKUPŠTINU
I. Povećava se temeljni kapital Banke izdava¬njem novih nematerijaliziranih redovnih dionica na ime privatnim izdanjem, za veći iznos od nominalnog (iznad pari) uz uplatu uloga u novcu.
II. Temeljni kapital Banke povećava se s iznosa od 40.000.000,00 kn za iznos od 18.500.000,00 kn na ukupan iznos od 58.500.000,00 kn.
III. Temeljni kapital povećava se privatnim izdanjem i uplatom 37.000 novih nematerijaliziranih redovnih dionica na ime, svaka u nominalnom iznosu od 500,00 kn i ukupnog nominalnog iznosa od 18.500.000,00 kn.
IV. Nove redovne dionice nosit će ista prava i rang kao i sve postojeće redovne dionice Banke.
V. Upis i uplata dionica trajat će 3 dana računajući od donošenja ove odluke. Izuzetno, ako upis i uplata dionica budu u cijelosti izvršeni prije isteka navedenog roka, Uprava Banke je ovlaštena zaključiti izdanje ne čekajući istek roka od 3 dana.
VI. Sve nove redovne dionice upisat će dioničar Banke banka Banco Popolare di Verona e Novara, S.c.a.r.l., Verona, Piazza Nogara 2, Italija, koja će uplatiti svoj ulog u novcu i to za iznos od 3.000,00 kn po dionici, odnosno ukupno 111.000.000,00 kn za svih 37.000 novih redovnih dionica.
Saga još uvijek traje...

JADRANSKA BANKA d.d. Šibenik
22000 Šibenik, Ante Starčevića 4



U Šibeniku, 18. rujna 2007. godine
P O Z I V


Pozivaju se svi dioničari da uplate novčana sredstva u dopunski kapital Banke, radi unosa cjelokupnog ili djelomičnog tako uplaćenog dopunskog kapitala u temeljni kapital društva, i to izdavanjem dionica na ime imatelja prava stečenih raskidom prethodno zaključenih ugovora o ulogu u dopunski kapital. Nominalna vrijednosti izdane dionice odgovarala bi iznosu od 2.000,00 (slovima: dvije tisuće) kuna.

I. Svaki dioničar može uplatiti novčani iznos u dopunski kapital Banke, o čemu će dogovorno Banka s jedne strane i svaki dioničar, kao uplatitelj, s druge strane zaključiti pojedinačno poseban Ugovor o ulogu u dopunski kapital, i to na način da svakom dioničaru Banke pripada pravo na uplatu novčanog iznosa do visine iznosa koji je proporcionalan iznosu njegovog udjela u temeljnom kapitalu Banke, ali ne manje od iznosa nominalne vrijednosti jedne dionice Banke, tj. 2.000,00 (slovima: dvije tisuće) kuna.
Svakom dioničaru, tj. uplatitelju uloga u dopunski kapital, za iznos koji neće biti kasnije unesen u temeljni kapital društva, na tako uložena novčana sredstva Banka će plaćati kamatu po kamatnoj stopi od 4% (slovima: četiri posto) godišnje, a obračun i plaćanje iste će se vršiti godišnje.

Stečene dionice dioničar ne smije otuđiti niti opteretiti u vremenskom periodu od 1 (slovima: jedne) godine, računajući od dana stjecanja istih.

Krenulo je kao da će sve biti pošteno, no pretvorilo se u HR priču.
Saga još uvijek traje...

I još bolje...

IZVANREDNE GLAVNE SKUPŠTINE
KARLOVAČKE BANKE d.d., Karlovac, koja će se održati 12. rujna 2006. u 12 sati u poslovnim prostorijama Banke, u Karlovcu, Ul. Vladka Mačeka 8 – III. kat.
Ad 2. Uprava i Nadzorni odbor predlažu Glav¬noj skupštini usvajanje odluke o povećanju temeljenog kapitala Karlovačke banke d.d. izdavanjem redovnih dionica privatnim izdanjem, a koja glasi:
ODLUKAo povećanju temeljnog kapitala Karlovačke banke d.d. izdavanjem redovnih dionica privatnim izdanjem
1) Temeljni kapital Banke od 72.482.000,00 kuna, a koji je u cijelosti upisan i uplaćen te je podijeljen na 713.996 redovnih dionica i 10.824 povlaštenih dionica jedinične nominalne vrijednosti svake dionice u iznosu od 100,00 kuna, povećava se za 62.518.000,00 kuna na 135.000.000,00 kuna. Temeljni kapital povećava se privatnim izdanjem 625.180 redovnih dionica koje glase na ime, nominalne vrijednosti od 100,00 kuna po dionici. Dionice se izdaju i preuzimaju po cijeni od 150,00 kuna po dionici te ne mogu biti izdane po cijeni koja bi bila ispod tog iznosa.
2) Temeljni kapital povećava se uplatama u novcu od strane osoba kojima će se uputiti poziv na upis dionica, a sukladno popisu koji se prilaže ovoj Odluci na kojem su navedeni i osobama pripadajući iznosi uplata.
3) Sukladno članku 308. stavak 4. Zakona o trgovačkim društvima te na temelju Izvješća o razlozima za potpuno isključenje prava prvenstva kojeg Uprava Banke podnosi Glavnoj skupštini Banke, u cijelosti se isključuje pravo prvenstva ostalih dioničara Banke pri upisu novih dionica koje se izdaju na temelju ove odluke.

Hmmm...ima toga već dosta

GKBA, PDBA...od silne transparentnosti i odluka tj. poteza koji su se povlačili trenutna cijena ne vuče osmjeh na lice.
Ne mislim samo na stvari vezane uz dokap, već i na sve poteze uprave, većinskih vlasnika i što ja znam koga.
Zato i napominjem...sama činjenica da postoji mogućnost dokapitalizacije ne znači nužno da će to biti dobro za male dioničare. U zadnjih nekoliko slučajeva primječuje se negativan trend.
Zaba i Ceba su mi pale na pamet kao pošteniji primjer dokapa za male dioničare.

U skladu s Odlukom o povećanju temeljnog kapitala Zagrebačke banke d.d. ulozima u novcu, privatnim izdanjem (Odluka), koju je Glavna skupština Zagrebačke banke d.d. (Izdavatelj) donijela 21. ožujka 2007. i u skladu s Rješenjem Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA),
Bank Austria Creditanstalt AG, Beč, Vordere Zolamtsstrasse 13, Republika Austrija (Banka) nudi svim osobama koje se u smislu Odluke o povećanju temeljnog kapitala Zagrebačke banke d.d. ulozima u novcu, privatnim izdanjem, od 21. ožujka 2007. (Odluka), smatraju dioničarima Zagrebačke banke d.d. (Izdavatelj), da u okviru realizacije svoga prava prvenstva steknu dionice Izdavatelja koje su izdane na temelju Odluke, pod sljedećim uvjetima:
Cijena jedne redovne dionice Izdavatelja, oznake ZABA-R-A iznosi 7.400,00 kuna.
Cijena jedne povlaštene dionice Izdavatelja, oznake ZABA-P-B iznosi 6.000,00 kuna.

Dok druga banka...
PBZ - Zapisnik sa Izvanredne glavne skupštine banke
(2006-09-13)

Izvanredna glavna skupština Privredne banke Zagreb održana je dana 31. kolovoza 2006. godine.

Skupština je jednoglasno donijela Odluku o povećanju temeljnog kapital Banke ulozima uz isključenje prava prvenstva pri upisu novih dionica. Time će Temeljni kapital Banke biti povećan s iznosa od 1.666.000.000,00 kn, uplaćenog u cijelosti, za iznos od 241.476.900,00 kn, tako da će ukupni temeljni kapital nakon povećanja iznositi 1.907.476,900,00 kn. Temeljni kapital Banke povećat će se ulozima u novcu izdavanjem 2.414.769 redovnih dionica koje glase na ime, svaka u nominalnoj vrijednosti od 100,00 kn. Nove dionice izdavat će se privatnom ponudom tako da će se poziv za upis novih dionica uputiti dioničarima Banke, kako slijedi: a) Intesi Holding International, S.A., Luxembourg, za upis 1.897.525 dionica -78,58% i (b) Europskoj banci za obnovu i razvitak, London, za upis 517.244 dionica - 21,42%. Pravo prvenstva pri upisu novih dionica isključuje se ostalim dioničarima u potpunosti. Dionice se izdaju za iznos od kuna 750,00 po jednoj dionici (iznad pari) i neće se izdati za manji iznos, dakle u omjeru 1:7,50 - tako da će ulagatelji za jednu dionicu nominalne vrijednosti od kuna 100,00 uplatiti iznos od kuna 750,00.


I za kraj..

Temeljem odredbe članka 277., stavak 2. Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 118/03) i članka 7., stavak 4. Statuta ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. (u daljnjem tekstu: Banka), Uprava Banke dana 05. veljače 2008. donosi

Povećava se temeljni kapital Banke s iznosa 1.611.384.300,00 kuna, koji je uplaćen u cijelosti, za iznos 87.033.200,00 kuna na iznos 1.698.417.500,00 kuna, ulozima u novcu izdavanjem 870.332 redovnih dionica koje glase na ime, u nematerijaliziranom obliku, svaka u nominalnom iznosu od 100,00 kuna (u daljnjem tekstu: »Dionice«).



II
Dionice se izdaju privatnom ponudom s mjerilom uspješnosti 100%, za 833,00 kuna po Dionici, pa se neće izdati ukoliko iznos od 833,00 kuna po Dionici, odnosno ukupni iznos od 724.986.556,00 kuna, nije u cijelosti uplaćen u skladu s ovom Odlukom.

III
Sve Dionice upisat će financijska institucija Erste Bank der oesterreichischen Sparkassen AG, društvo koje je osnovano i organizirano u skladu s propisima Republike Austrije, sa sjedištem u 1010 Beč, Graben 21 (u daljnjem tekstu »Erste«), najkasnije u roku od 5 (pet) radnih dana od dana donošenja ove Odluke.

Tu se zna kraj priče..

zero
27.04.2008., 16:36
Kod Erstea ti fali nastavak!

VII.
Banka i Erste će najkasnije na dan upisa Dionica u skladu s točkom III. ove Odluke sklopiti ugovor u korist preostalih dioničara Banke (u daljnjem tekstu: »Ovlašteni dioničari«), na temelju kojeg će Ovlašteni dioničari izravno steći pravo prema Ersteu da im Erste u roku od godine dana od izdanja, pod jednakim uvjetima za sve Ovlaštene dioničare, proda dionice koje je stekao na temelju ove Odluke po cijeni po kojoj ih je stekao, razmjerno postotku dionica pojedinog Ovlaštenog dioničara Banke na dan upisa povećanja temeljnog kapitala u sudski registar, u odnosu na temeljni kapital Banke prije njegova povećanja na temelju ove Odluke, a na način da svakih 19 dionica koje Ovlašteni dioničar ima na dan donošenja ove Odluke daje pravo Ovlaštenom dioničaru na kupovinu 1 Dionice. Ovlašteni dioničari koji raspolažu s manje od 19 dionica mogu svoje pravo kupovine prenijeti na drugog Ovlaštenog dioničara ili to pravo koristiti zajedno s drugim Ovlaštenim dioničarom.

Spada među poštene!

Pavlek
27.04.2008., 19:35
Nova konsolidacija na tržištu banaka

http://www.vecernji.hr/home/manager/3067571/index.do

Zanimljivo..

Jedino što morate pripaziti svi skupa koji ste se počeli radovati da je ovaj članak glup do boli i to doslovno.
Naime, kao što sporan odlomak kaže:
"Studija HNB-a provedena među poslovnim bankama ukazala je na to da bi se ta stopa s prosječnih 15,4 posto uvođenjem Basela II trebali povećati na 19,4 posto. HNB je u novom zakonu o kreditnim institucijama predvidjela minimalnu stopu od 12 posto, dva postotna boda više nego sada. Prema podacima od kraja prošle godine, čak osam banaka taj kriterij ne zadovoljava."

Dakle, s jedne strane će uvođenjem Basela stopa adekvatnosti kapitala postati značajno veća jer su propisi HNB-a bili dosta rigorozni. Povećanje stope adekvatnosti kapitala nakon uvođenja Basela je prema tome samo kozmetička mjera kojeg će i tako banke ispunjavati. A i koji je smisao brojati koje banke ne zadovoljavaju stopu adekvatnosti kapitala po sadašnjim kriterijima? Kruške i jabuke.

S druge strane, od famoznih 8 banaka, jedina kojom se donekle trguje na burzi je podravska banka. Sve druge s burze imaju preko 13% što je čisto dovoljno u uvjetima ograničenja rasta stope plasmana na 12% u ovoj godini.

geene
27.04.2008., 22:13
Basel II sadrži tri međusobno povezana skupa
pravila ili tri stupa: prvi stup čine norme , drugi stup je prudencijalni nadzor
nad promjenama adekvatnosti kapitala , kao i kontrola nad metodologijom za praćenje rizika koje
koriste banke, dok je treći stup tržišna disciplina, što uključuje otkrivanje potrebnih informacija
o osnovnim rizicima s kojima se suočava banka i stvaranje osnove za ocjenjivanje adekvatnosti kapitala
određene banke od strane drugih sudionika na tržištu. Basel II sporazum u osnovi zadržava
definiciju i rezervi banke iz amandmana Sporazuma iz Basela od 1996. ali je korigira
na više načina. Prvo, pored tržišnog i kreditnog eksplicitno se definira i operativni rizik.
Drugo, u standardnom pristupu, sve kompanije u kreditnom portfelju banaka razvrstavaju se
suglasno rejtingu koji im daje kvalificirana eksterna rejting agencija (ECAI) i dodjeljuju im se
određeni koeficijenti s kojima ulaze u rezerve i kapital banke. S druge strane, za razliku od Basela
I, banke, suglasno Baselu II, imaju pravo da umjesto toga razviju vlastitu internu metodologiju
za mjerenje rizika koja je, potom, podložna potvrdi od strane supervizora. Naravno, regulator
mora biti u stanju da izvrši procjenu kvalitete adekvatnosti kapitala odnosno da odobri takve modele. Nove
generacije internih modela nude mogućnost preciznijeg načina mjerenja rizika plasmana i bolje
metode procjene vjerojatnosti neizvršenja kreditnih obaveza. Da li će modeli zaista i odgovoriti
očekivanjima zavisi, međutim, u velikoj mjeri kako od kvaliteta modela tako i od podataka kojima
se modeli “hrane”. Aktualni trend je konvergencija različitih pristupa mjerenju rizika razvijenih
tokom devedesetih godina. Točka konvergencije je VaR kao koncept mjerenja i upravljanja
rizikom. To dovodi do toga da kvantitativne mjere procjene rizika postaju mnogo značajnije nego
kod Basel I standarda.
Sa stanovišta banaka, glavna novosti koju donose Basel II standardi jeste promjena koncepta
regulacije: umjesto apriorno zadanog minimalne kapitalne adekvatnosti –
bitan postaje proces upravljanja rizikom unutar pojedine banke. Za te potrebe se koristi VaR.
Sustav se štiti od rizika usklađivanjem visine rizika i visine adekvatnosti kapitala i rezervi banke. Ekonomski
kapital banke definira se kao razlika VaR i očekivanih gubitaka, za koje se podrazumijeva u
okviru Basela II da su ugrađeni u cijenu proizvoda (kredita) koje banka izdaje. Pri tome, Basel II
definira, posebno, tri vrste rizika: tržišni, kreditni, i operativni Za svaki od njih banka je u obvezi
da izračunava odgovarajući VaR te određuje odgovarajući ekonomski kapital. Da bi taj sustav
sigurno funkcionirao ključno je poboljšanje sposobnosti banke i supervizora da procjenjuju
rizike. Bankama se omogućava da, osim klasičnog, odnosno tzv. standardiziranog pristupa,
razviju i primjene interne modele za izračunavanje svojih potreba za kapitalom. Ta
velika promjena omogućava bankama da prave razliku između transakcija visokog i niskog rizika.

Boldani dio ne provodi se kod velikog broja banaka tj. neke ni nemaju odjele za procjenu rizika. Situacija je daleka od bajne.

Cinnamon
27.04.2008., 22:38
U potpunosti se slažem s kolegom Pavlekom. Članak je stvarno bedast.
Iz ovoga se vidi koliko je bitna metodologija izračuna adekvatnosti kapitala, tako da bi dobili komparativnu ocjenu naših banaka s onim iz inozemstva, našim bankama bi trebali dodati 2 postotna poena zbog restriktivnih mjera HNB-a.
A da ne naglašavamo da je minimalna stopa adekvatnosti kapitala u svijetu 8%, a naši biseri to misle podizati s postojećih 10% na 12%. Postavlja se pitanje čemu sve to?

MASTER
27.04.2008., 23:38
Boldani dio ne provodi se kod velikog broja banaka tj. neke ni nemaju odjele za procjenu rizika. Situacija je daleka od bajne.

čisto iz vlastitog iskustva mogu prenijeti jedan primjer kako leasing društva procjenjuju rizike - mislim da je slično sa bankama

evo jednog naedavnog slučaja

kupuje se neka oprema od cca 30k€ i predlaže se leasing na 5 godina - financijski - drugim riječima financira se cca 25k€

nakon uredno predanog zahtjeva zove neka gospođica iz leasing društva predstavlja se kao član kreditnog odbora (bit će prije da je radi u credit risk managmentu, no dobro - njoj je bitno da je član nekog odbora)

postavalja kojekava pitanja o poslovanju firme, tko su dobavljači, koliko su stabilni, kako to tako malo robe na skladištu i slična glupa pitanja. onda veli znate vama je prodaja na domaćem tržištu pala 5% što je razlog tome? (btw na iznozemnom porasala 30% domaćeg prihoda) - pokušavam joj objasniti da je ukupno prihod firme rastao 25% (domaće i strano)

ali opet će ona znate pad od 5% je pad i to je jako negativno

na moje pitanje zbog čega sve to jer bi "njeno" leasing društvo sa mjesečnom ratom sudjelovalo sa manje od 1% mjesečnog plaćanja prema dobavljačima , sva se uspuše i veli

znate ovo je vama već treći leasing ugovor i svi su financijski i to vam narušava financijsku stabilnost, zato ću ja kao član kreditnog odbora odobriti samo operativni leasing sa 30% učešća i da ću o tome dobiti pisanu ponudu

srdačno joj se zahvaljujem i savjetujem joj da kad ima pms da bolje ne razgovara sa kupcima svojih usluga

otiš'o u drugi leasing i odobrili financiranje za tri radna dana


e sad da li to jest ili nije ispravna ocjena i koliko su stvarno osobe koje rade CRM sposobne išta ocjeniti gledajući samo papire veliko je pitanje:confused:

žalosno je da se financijskim institucijam prepušta raditi ocjenu tuđeg pothvata i to rade stisnuti rokovima i na žalost vrlo površno

doista nisam čuo a što je loše da je CRM nakon analize ponudio financirati i više sredstava poduzetnicima nego su tražili

ziheraš
28.04.2008., 21:52
http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/banke-i-dalje-snazno-kreditiraju-gra111ane

dio
06.05.2008., 10:08
http://www.zse.hr/default.aspx?id=19993

500 000 kuna?

Izgleda kao još jedna isplata po menagerskom ugovoru i to vidi vraga baš kada je cijena na apsolutno najnižim vrijednostima.

kamenac
06.05.2008., 15:03
Najveće banke u HR prema aktivi (nerevidirani podaci za 2007.)

1. Zaba 80,1 milijardi kn
2. PBZ 61,3
3. Erste 40,56
4. RBA 38,38
5. HAAB 26,4
6. Splitska 25,82
7. HPB 14,49
8. OTP 11,97
9. Slavonska 10,55
10. Volksbank 7,29
11. Podravska 2,81

geene
23.05.2008., 16:11
Nisam vidio jel' netko već stavio...

MFIN: dogovor s bankama o domaćem zaduženju u iznosu 750 milijuna eura

Za refinanciranje otplata dospjelih dugova država će se, umjesto ranije planiranog zaduženja na inozemnom, za iznos od 750 milijuna eura zadužiti na domaćem tržištu, najavljeno je nakon današnjeg sastanka u Ministarstvu financija. Kako je priopćeno iz tog Ministarstva na sastanku "na kojem su sudjelovali ministar financija Ivan Šuker, guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, te predsjednici uprava najvećih poslovnih banaka u Hrvatskoj, postignut je dogovor o kreditnom aranžmanu u visini 750 milijuna eura namijenjenom za refinanciranje otplata inozemnog i tuzemnog javnog duga predviđenih Državnim proračunom za 2008. godinu". Tim je dogovorom, ističu iz Ministarstva financija, "osigurana puna usklađenost monetarne i fiskalne politike u minimiziranju negativnih učinaka krize i nestabilnosti svjetskih financijskih tržišta". Sudjelovanje u kreditu u iznosu 750 milijuna eura, uz kamatu od 5,5 posto, putem vodećih aranžera bit će ponuđeno svim poslovnim bankama u Hrvatskoj, a cjelokupni aranžman bit će dovršen do kraja svibnja ove godine, najavljuju iz Ministarstva. "Potpisom ugovora između Ministarstva financija i banaka aranžera steći će se uvjeti za donošenje odluke Hrvatske narodne banke o snižavanju stope održavanja pokrića deviznih obveza deviznim potraživanjima s 32 posto na 28,5 posto", zaključuje se u priopćenju.

Dude
02.06.2008., 14:05
Zanimljiva je premoć ZABE nad drugim bankama; koliko me sjećanje služi prije koju godinu razlika nije bila ovako velika, mislim na ZABA-PBZ.

Dobit bankarskog sektora porasla 6,6%

Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB - Na dvije vodeće banke - Zabu i PBZ - otpada više od polovice ukupne dobiti svih banaka u prvom ovogodišnjem kvartalu.

Banke u Hrvatskoj u prvom su tromjesečju ove godine ostvarile bruto dobit od 1,43 milijarde kuna, pokazuju privremeni nerevidirani podaci koje je objavila Hrvatska narodna banka (HNB). To je za 89 milijuna kuna ili za 6,6 posto veća dobit prije oporezivanja nego u prvom kvartalu prošle godine, po tada objavljenim nerevidiranim podacima. To je ujedno usporavanje rasta dobiti u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje kada je taj rast bio veći. Od ukupno 33 banke, njih 29 poslovale su s dobiti, dok su četiri zabilježile gubitak, u ukupnom iznosu od 19,9 milijuna kuna. Ukupna aktiva svih banaka u Hrvatskoj na kraju ožujka ove godine iznosila je 345 milijardi kuna i bila je na istoj razini kao i na kraju 2007. godine.

Daleko najveću dobit prije oporezivanja u prva tri mjeseca ove godine, po nerevidiranim je podacima, ostvarila Zagrebačka banka (ZSE:ZABA-R-A), u iznosu od 462,2 milijuna kuna, što predstavlja 32,4 posto od ukupne bruto dobiti svih banaka za to razdoblje. Slijedi Privredna banka Zagreb (ZSE:PBZ-R-A) sa 255,8 milijuna kuna bruto dobiti i udjelom od 17,9 posto. Tako na dvije vodeće banke otpada više od polovice ukupne dobiti svih banaka u prvom ovogodišnjem kvartalu.

Treće mjesto po ostvarenoj dobiti zauzima Erste&Steiermaerkische banka (ZSE:RIBA-R-A) sa 203 milijuna kuna, a bruto dobit veću od sto milijuna kuna ostvarile su i Raiffeisenbank Austria sa 134,2 milijuna kuna i Societe Generale Splitska banka (ZSE:STBA-R-A) sa nešto više od 105 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja. Slijedi Hypo Alpe-Adria-Bank sa 88,2 milijuna kuna bruto dobiti prije oporezivanja.

Tih prvih šest banaka, sve u većinskom stranom vlasništvu, ostvarilo je više od 87 posto ukupne dobiti svih banaka u Hrvatskoj u prvom ovogodišnjem kvartalu.

Banka u hrvatskom, državnom vlasništvu - Hrvatska poštanska banka (ZSE:HPB-R-A) u prvom je ovogodišnjem tromjesečju pak ostvarila bruto dobit od 16,9 milijuna kuna.

DOBIT BANAKA

Banka Dobit (mil.kn.) Udjel u ukupnoj dobiti (%)

Zagrebačka 462,2 32,4

Privredna 255,8 17,9

Erste 203 14,2

Raiffeisen 134,2 9,4

SocGen Splitska 105 7,3

ziheraš
04.06.2008., 10:27
..ni bankari ne spavaju..
http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2008,6,4,banke_kamate,121866.jl

geene
04.06.2008., 10:57
Puno zanimljivije za ' ulagače '...

Kamatna stopa na:
Lombardni kredit 9%
Eskontna stopa 9%

ziheraš
04.06.2008., 11:18
geene,što misliš o mogućnosti da će doći do ponovnog "čišćenja" malih banaka i samim tim povećanja obima prihoda i dobiti velikih.Meni se čini da što zbog regulativa HNB-a te aktualne situacije u globalnom financijskom sektoru može doći do toga,ako ne do čišćenja ono barem do stagnacije rasta,ili slijedi li zbog situacije "nova konsolidacija" sektora,

geene
04.06.2008., 11:51
Broj banaka se postepeno smanjuje...osobito posljednjih 8 godina. ( danas 33 )
Neka projekcija je oko 20-25 banaka kao konačan broj nakon par godina.
Neće problemi u financijskom sektoru biti glavni uzrok nestanka manjih banaka. Proces nikad nije ni stao. Ovo tržište je jednostavno premalo za toliki broj banaka.
Onih nekoliko u stečaju ( likvidaciji ) više ne računam ( a i to koliko to traje je više nego smiješno ). Vidjet ćemo koje manje banke će pasti u čije ruke. Vlasnike ZABE i PBZ- a izbaci iz te igre, jer oni u tome neće sudjelovati. Oni strane ( npr. KBC ) koje i kupe neku manju banku i neće imati previše manevarskog prostora pored vodećeg dvojca.
Što se tiče ostvarivanja prihoda...pričam sad o ZABI, a ti povuci paralelu i na PBZ, vidiš i sam da se radi na tome, a i dobit je zanimljiva ( očekujem rekord ove godine ).
Kad pogledaš udio u ukupnoj aktivi vidi se da 18 banaka ima manje od 0,5 % udjela, a ostali plešu oko par postotaka, a te tako i neće biti mete preuzimanja. Koliko će to utjecati na ukupne prihode i dobit...ne previše.
Regulativa HNB-a neće još dugo u ovim razmjerima ( već je i sad postignut određeni ' kopromis ' na nekim poljima..boldano je par postova prije ) i kako se ide prema EU sve će se polako svoditi na reference unije i oslobađanje večih količina love.
Ovdje dolazi i drugi problem...adekvatnost kapitala trebat će podići, a koliko vidim mnoge banke se odlučuju na ' pošteni ' način spram manjih dioničara, a sa druge strane imaš ZABU koja je bez problema mogla napraviti dokap. sebi u korist, nama u štetu ( kao npr. PBZ ), a nije završilo tako. Kako će to napraviti onih par manjih koji još nisu...samo nebo zna. Imaš više lošijih nego pozitivnih primjera i to baca lošu sliku na ono što vrijedi.

geene
05.06.2008., 10:40
Nešto za ' pod zub '...

Nikolina
05.06.2008., 12:20
Može li neko izbaciti fundamentalne pokazatelje za naše veće banke, da usporedimo sa sadašnjim cijenama.

kamenac
05.08.2008., 14:29
Iako je ljetna sezona bankarskih izvješća pokazala da velike domaće banke i ove godine zdušno zbrajaju veću dobit nego lani, ostatak izvješća redom manjih banaka u kojima se vidi pad dobiti zorno je ilustrirao usporavanje rasta domaćeg bankarskog sektora na koje su analitičari već neko vrijeme upozoravali. Od 14 banaka koje su do kraja srpnja objavile polugodišnja izvješća polovica njih ukazuje na pad dobiti, dok su četiri banke u prvih šest mjeseci pokazale gubitak.

Ako i uzmemo u obzir činjenicu da je ovakav trend očekivan, polugodišnje su brojke ipak podcrtale jedan drugi vrlo zabrinjavajući trend u bankarskom sustavu. Naime, prema 14 dostupnih bankarskih izvješća, čak je 11 banaka u odnosu na kraj 2007. godine smanjilo stopu adekvatnosti kapitala, odnosno povećalo rizičnost poslovanja. Stopa adekvatnosti kapitala pokazuje koliko je ukupnih plasmana banke zapravo pokriveno bančinim kapitalom, što u slučaju neke krize koja bi povećala broj nenaplativih kredita de facto postaje glavni faktor opstanka ili propasti pojedine banke.

Iako je do neke mjere ovaj trend očekivan zbog snažnog povećanja kapitalne baze, osobito banaka u stranom vlasništvu krajem prošle godine, ali i novog pooštravanja regulacije HNB-a ove godine, snažan pad vrijednosti domaćih dionica u imovini banaka i povećanje valutnog rizika dodatno su povećali zahtjeve za kapitalnom opremljenošću, čime su stvoreni novi problemi u poslovanju domaćim bankama. "Trenutni izračun stope adekvatnosti kapitala u Nava banci nije realan odraz kapitalne opremljenosti banke. To je posljedica drastičnog pada cijena kotirajućih dionica u portfelju banke namijenjenom trgovanju ili raspoloživom za prodaju", objasnio je probleme banaka s trenutačnom situacijom na tržištu kapitala Stipan Pamuković, predsjednik Uprave Nava banke.

Iz PBZ-a pak inzistiraju na tome da je na njihovo smanjenje adekvatnosti kapitala najviše utjecala nedavne promjena formule za računanje rizika kojom je HNB povećao rizičnost određenih plasmana, a samim time i zahtjeve za kapitalom. U isto vrijeme, napominju, jamstveni kapital banke povećan je u odnosu na prosinac 2007. za 623 milijuna kuna, pa je pogrešan zaključak da je povećana rizičnost poslovanja. Ipak, loše stanje na globalnom tržištu kapitala, ali i pogoršana makroekonomska situacija kod nas i u svijetu, dodatno komplicira ispunjenje zahtjeva HNB-a prema kojem banke od 1. siječnja 2009. moraju povećati stopu adekvatnosti kapitala sa sadašnjih 10 na čak 12 posto. Iz HNB-a nam nisu htjeli komentirati taj problem.

"Kako je rast plasmana ograničen na 1 posto mjesečno, neovisno od izvora financiranja, to malim odnosno domaćim bankama pokušaj uvećanja kapitala čini besmislenim jer bi to trebao biti najskuplji izvor sredstava, tako da i trenutačni usporen rast sektora postupno smanjuje stopu adekvatnosti kapitala", spomenuo je Pamuković još jedan problem s kojim se suočavaju ponajprije male domaće banke.

"Nepovoljne implikacije na stopu adekvatnosti kapitala banaka ima i poskupljenje primarnih izvora novca, posebice jer domaće banke - koje u pravilu nisu zadužene u inozemstvu - imaju bitno suženije kanale distribucije i ne mogu masovno plasirati proizvode poput prekoračenja po tekućim računima, gotovinske i kartične kredite koji bankama kreiraju ekstra profite", dodao je Pamuković. Iako su domaće banke još uvijek znatno kapitaliziranije od međunarodnog standarda koji iznosi 8 posto, velika ovisnost cijelog domaćeg financijskog sustava o bankama zahtijeva stroži pristup ocjeni rizika domaćih banaka. U HNB-u su zbog toga započeli s periodičnom simulacijom utjecaja šokova na otpornost domaćih banaka i njihovu sposobnost servisiranja gospodarstva.

Simulacija iznenadnog zastoja u priljevu kapitala iz inozemstva, koju još uvijek HNB ocjenjuje malo vjerojatnom, no ipak mogućom, rezultirala je padom adekvatnosti kapitala sektora za 2,3 postotna boda. Prema tom izračunu, čak bi 13 banaka koje posjeduju oko 31 posto imovine bankarskog sektora palo ispod sadašnje granice od 10 posto adekvatnosti kapitala. Iz HNB-a međutim nismo mogli dobiti podatak koliko bi banaka u tom scenariju završilo ispod stope od 12 posto, koliku će adekvatnost kapitala zahtijevati regulator od sljedeće godine. Broj je sigurno mnogo značajniji.
(business.hr)

ziheraš
05.09.2008., 10:37
U srpnju nastavljen rast depozita domaćih banaka
http://www.poslovni.hr/91473.aspx
..banke pune novaca ko šipak..mogli bi nešto vanka posuditi ili stimulirat štediše za natrag na ZSE..:biggrin:

ziheraš
07.10.2008., 10:06
Hrvatske banke zaradile u prvih osam mjeseci 3.8 miljardi kn
http://www.poslovni.hr/94697.aspx
Nemogu naći link,ali negdje sam pročitao da su preko ljeta depoziti narasli blizu 10 miljardi kn.Moglo bi se reć ikvidnost za posuduti.

Dude
07.10.2008., 10:48
Negdje sam čuo da bi se sa bankarskim rezervama moglo financirati 3 godine trenutnog gospodarskog rasta bez jednog centa izvana.
Ova napuhavanja priča o HR bankama izgledaju mi previše intenzivne da nisu naručene od raznih interesnih skupina, iako sa svih odgovornih mjesta možemo ćuti samo riječi koje unose sigurnost.

Dude
07.10.2008., 15:21
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=eb27fef7-2987-406c-b56a-c6feeba5c4bf&open=sec

Najveće hrvatske banke: Nismo izravno izloženi svjetskoj krizi!
Business.hr/Hina
07.10.2008 13:57

Hvala na ocjeni. Rezultati se ažuriraju svake 3minute.
Većina najvećih hrvatskih banaka nije značajno ni izravno kapitalno izložena rizičnim svjetskim financijskim institucijama te smatraju da je otpornost hrvatskog bankarskog sustava među ostalim osigurana mjerama Hrvatske narodne banke (HNB) vezanima uz adekvatnost kapitala i obvezne pričuve.

Prema ranije objavljenim procjenama HNB-a, ukupna izloženost svih hrvatskih banaka stranim financijskim institucijama koje su se našle u problemima u trenutnoj krizi kreće od 10 do 15 milijuna kuna.

Pritom iz pet najvećih banaka, redom u stranom vlasništvu - Zagrebačke, Privredne, Hypo Alpe-Adria, Raiffeisen i Erste & Steiermärkische banke uglavnom ističu kako one nisu izložene rizičnim institucijama i kako je njihovo poslovanje uredno, a da je stabilnost sustava osigurana visokim rezervama likvidnosti te kapitala.

Iz Zagrebačke banke kratko navode da je njihovo poslovanje uredno i u skladu s rastom plasmana do limita kojeg dopušta HNB te da u ovoj, kao i u idućoj godini, očekuju porast dobiti.

Iz Hypo banke pojašnjavaju da ta banka apsolutno nije izložena prema bankama zahvaćenim problemima, kao i da hrvatske banke općenito nisu izravno izložene američkom tržištu derivata i ostalih rizičnih proizvoda, dok u Raiffeisenu kažu da će određena izloženost prema takvim institucijama uvijek biti prisutna.

"Kao i za hrvatski bankarski sustav u cjelini, i za nas vrijedi činjenica da je izloženost prema stranim bankama uvijek prisutna temeljem provođenja poslovnih transakcija. Budući da ne možemo obustaviti servisiranje naših klijenata niti predvidjeti koje će sve inozemne banke imati probleme u poslovanju u narednom razdoblju, određena izloženost prema takvim institucijama će uvijek biti prisutna", navode iz Raiffeisena.

No, dodaju, domaće su banke ograničene u izlaganju rizicima druge strane veličinom kapitala, zbog čega su potencijalni gubici u slučajevima poput američke banke Lehman Brothers u potpunosti pokriveni kapitalom banke.

"Kada govorimo o direktnoj izloženosti domaćih banaka prema tržištima izloženima globalnoj krizi, tada možemo reći da ona nije signifikantna i da domaće banke nisu izložene u kontekstu krize koja se pojavila u SAD-u u smislu mogućih gubitaka", ocjenjuju iz Raiffeisena.

HNB uz to procjenjuju da niti izloženost inozemnih banaka, u čijem su vlasništvu najveće hrvatske banke, takvim rizičnim institucijama nije zabrinjavajuća, odnosno da se eventualni gubici mogu pokriti samo dijelom njihove dobiti iz ove godine, što je prošloga tjedna ustvrdio i ministar financija Ivan Šuker.

SNajveće hrvatske banke: Nismo izravno izloženi svjetskoj krizi!Najveće hrvatske banke: Nismo izravno izloženi svjetskoj krizi!toga su i očekivanja glede neizravnih posljedica trenutne financijske krize slična i u središnjoj i u najvećim hrvatskim komercijalnim bankama.

Naime, u HNB-u među takvim posljedicama izdvajaju poskupljenje i stranih i domaćih izvora financiranja banaka, kao i mogućnost pogoršanja naplate kredita, uslijed usporavanja gospodarskog rasta i nižeg blagostanja, zbog čega najavljuju nastavak dosadašnje monetarne politike, čiji je prioritet zadržavanje stabilnosti sustava.

U Erste banci također očekuju mogućnost višeg troška financiranja, kao i promjene percepcije rizika, ali ističu i da je poslovanje hrvatskog sustava zdravo i stabilno, da je urednost otplate kredita još uvijek visoka, tako da nema realne podloge za širenje nestabilnosti s globalnih tržišta.

U Raiffesein banci pak ističu da bi se porast cijene novca na inozemnim financijskim tržištima i poskupljenje kredita na duži rok mogao očitovati na smanjenje potražnje za kreditima, što se posljedično prenosi na smanjenu potrošnju i investicije, pa se može očekivati sporiji rast BDP-a i zaposlenosti u narednoj godini.

Usporavanje gospodarskog rasta očekuju i u Privrednoj banci, iz koje ističu i da su uvjereni "da HNB i Ministarstvo financija mogu svojim instrumentarijem uspješno održati makroekonomsku stabilnost i stabilnost financijskog sustava ukoliko za to bude potrebe".

Smart
07.10.2008., 15:33
Još kada ovi gubitnici lovu iz dionica prebace na oročenju štednju! Banke nikad neće bolje stat.

ziheraš
08.10.2008., 14:02
Ovo što rade Englezi mi zvuči prilično razumljivo u ovakvoj kaotičnoj situaciji.Naime,djelomično će nacionalizirati najveće banke novcem poreznih obveznika,dok je takvu opciju promtno uzela na razmatranje Italija.To bi po njihovom mišljenu trebalo stabilizirati bankarski sektor i vratiti povjerenje i ulagača i štediša,te pokrenuti posuđivanje novca.Tehnički dio posla će prezentirati navečer.Moglo bi se čak zaključiti da su na vikendaškom sastanku skovali neki plan koji nije išao u javnost na način da ECB ne reagira (smanjivanjem kamata) dok tržište ne odradi svoje i kad države preuzmu "brigu" o najvećima.Moglo bi se dogoditi da u dogledno vrijeme Italija djelomično postane suvlasnik PBZ i ZABE.Bogme da sam na premijerovom mjestu išao bi ako ništa drugo barem na kavu Berlusconiju.
..ups..evo pišem post kad....global cut rates ..

ziheraš
09.10.2008., 11:41
Očito će država Italija ući u suvlasništva prilikom dokapitalizacija najvećih banaka..
http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Vijesti/Svijet/tabid/104/View/Details/ItemID/44225/Default.aspx

Grunf
09.10.2008., 11:48
Jedan podatak o rastu banaka na Islandu:

"...... this decade the country’s banking assets have grown at a speed rarely seen in the modern world.

In 2000, the combined assets of Icelandic banks – mostly centred on Glitnir, Kaupthing and Landsbanki – were just below a year’s GDP. By 2006 they had risen to eight times GDP and the ratio is now thought to be near 10 times."

http://www.ft.com/cms/s/0/162ac164-fb6a-11dc-8c3e-000077b07658,dwp_uuid=a36d4c40-fb42-11dc-8c3e-000077b07658.html?nclick_check=1

ziheraš
09.10.2008., 15:42
..i konačno se javio debeljko sa klasičnim odgovorom "nit v rit nit mimo"..http://www.seebiz.eu/hr/politika/suker-financijski-sustav-je-stabilan%2c-pratit-cemo-mjere-eu-a,27171.html
..valjda je i popratio da Mađari,Austrijanci,Slovenci garantiraju za svu lovu ili će primjetiti kad će se sve više vozila okretat prema granici..

mandragoran
09.10.2008., 16:11
Naipsah ovo na anketi, ali evo neka se nađe i ovdje. Nešto podataka za "naše" dvije najveće banke:
ZABA
... Poluga 5,65 (!!!)
... Vlastiti kapital 12,4 milijarde kuna
... Krediti od banaka i drugih financijskih institucija 9,4 milijardi kuna
... Depoziti kod financijskih institucija 5,9 milijardi kuna
... Krediti financijskim institucijama 347 milijuna kuna

PBZ
... Poluga 6,16 (!!!)
... Vlastiti kapital 8,45 milijarde kuna
... Krediti od banaka i drugih financijskih institucija 8,4 milijardi kuna
... Depoziti kod financijskih institucija 4,8 milijardi kuna
... Krediti financijskim institucijama 690 milijuna kuna

Meni ovo zaista djeluje prilično je*eno stabilno, pa ako netko i ne vjeruje Rohatinskom, neka vjeruje brojkama.

Dakle, naše banke ukupno od drugih banaka (za pretpostaviti je uglavnom od inozemnih matica) imaju kredita u iznosu 10-ak% aktive i ako im matice sve to povuku, tu likvidnost im bez problema Rohatinski može nadoknaditi (a i rekao je da hoće ako bude trebalo). Kredite drugim bankama imaju u veličini ispod/oko 1% aktive i depozite u drugim financijskim institucijama 5% aktive, odnosno zajedno debelo ispod razine vlastitog kapitala.

Prema tome, taman ako su sve navedene veze isključivo sa inozemnim bankama (a nema i nekih međusobnih veza), te da sve banke s kojima imaju posla popropadaju, još uvijek bi naše banke bile likvidne. A da se to desi u EU, ionako bi nam likvidnost naših banaka bio najmanji problem jer bi to značilo smak svijeta.

mandragoran
09.10.2008., 16:22
..i konačno se javio debeljko sa klasičnim odgovorom "nit v rit nit mimo"..http://www.seebiz.eu/hr/politika/suker-financijski-sustav-je-stabilan%2c-pratit-cemo-mjere-eu-a,27171.html
..valjda je i popratio da Mađari,Austrijanci,Slovenci garantiraju za svu lovu ili će primjetiti kad će se sve više vozila okretat prema granici..

A mora umiriti "obične" građane kad ih mediji masakriraju lažima. Bank runs (ne d'o Bog) su trenutno najveća potencijalna opasnost za naše banke.

toknezev
09.10.2008., 23:24
@mandragoran, koliko bi se smanjio HNBov manevarski prostor kro smanjenje GOPa i DOPa kad bi strane matice naših velikih banaka povukle dane linije za refinancjranje (ma makar i bile one samo 10% akive ko kod zabe), kako si ti napisao?

Smart
10.10.2008., 13:43
Rohatinski na konferenciji Zagrebačke burze potvrdio da nema problema sa našim bankama i da novca ima dovoljno! Obrušio se na bankarske fondove, itd. Toliko od mene, a red bi bio i da mediji malo umire situaciju!

geene
10.10.2008., 14:00
a red bi bio i da mediji malo umire situaciju!

Koji mediji ?
Hrpa kretena. Ne volim takve konstatacije, ali drugo nisu ni zaslužili.
Ono što se treba napraviti u ovom trenutku kad je sve u minusima, dignuti sve banke u plus, pa i 1-2 % i držat ih tako. Ima institucija koje to mogu. Ne bi bio prvi slučaj umjetnog održavanja cijene, ali psihološki rezultat bi bio glavni. Sve pada samo banke ne, sigurni smo itd... to je osnova, temelj svake sigurnosti. Sad je potrebna koordinacija, a ne teatralnost na svakom koraku u vidu tko će staviti veći naslov na naslovnicu.

MarketDog
10.10.2008., 14:43
malo ulja na vatru
Strani vlasnici počeli povlačiti inozemne pričuve hrvatskih banaka
http://www.liderpress.hr/default.aspx?sid=56642

Dude
10.10.2008., 15:25
malo ulja na vatru
Strani vlasnici počeli povlačiti inozemne pričuve hrvatskih banaka
http://www.liderpress.hr/default.aspx?sid=56642

Jesi ti pročitao tekst ili ti je samo naslov simpatičan, ubiti ovaj tekst i postoji radi naslova.

toknezev
11.10.2008., 18:52
(...)HNB danas otpusta rezerve bankama. ocekivao sam da ce to napraviti kao zadnju mjeru... ili je ovo bila zadnja mjera, jer ne znam koju jos vrstu municije imaju.
*smanjenje DOPa, KOPa
*dozvola za nižim A/P ratio-om
*repo na druge vrijednosne papire osim trezoraca
*niže kamate i duže trajanje (od tjedan dana) po repo aukcijama
:
:
:
Osobno mislim da bi ukidanjem GOPa mogli vidjeti naglo povlačenje linija za refinanciranje stranih vlasnika naših banaka. Barem onih koji su u problemima.
I još jedna opaska, 400+ milijuna € je iznosila granična pričuva? Samo? Svaka čast našim bankama i načinu kako su uspjeli izbjegavati to izdvajanje

The Balkan
11.10.2008., 19:58
Jeste primijetili kako rokaju reklame u udarnim terminima Zaba (pogotovo), a i PBZ, ko pivari za vrijeme EP u nogometu.
Da,da, malo je frkica.

Hani
11.10.2008., 20:43
Jeste primijetili kako rokaju reklame u udarnim terminima Zaba (pogotovo), a i PBZ, ko pivari za vrijeme EP u nogometu.
Da,da, malo je frkica.

"Bubaspara" je glazbeni hit jeseni!

baucic
11.10.2008., 21:48
Citao sam na forumu, a danas sam bas cuo lika u gradu u prolazu da mu je odobren kredit kojeg nije trazio. Radi li se tu o nekoj generalnoj gresci ili su banke izabrale agresivniji marketing plasiranja novca u retail?

ChoChikun
11.10.2008., 22:16
Prijatelju mi isto ZABA poslala da mu je odobren gotovinski kredit u CHF na pet godina.

S_T
11.10.2008., 22:44
Prijatelju mi isto ZABA poslala da mu je odobren gotovinski kredit u CHF na pet godina.


Nije to ništa novo to ZABA radi već mjesecima

NO NAME
11.10.2008., 22:55
Jedan mladi bračni par koji ima neki 300k u banci zatražio isplatu u folks banci (razlog: strah, trepet i iskustvo staraca sa prijašnjim krizama gdje su im novci ostali u bankama) pa im kažu prvo da se strpe tjedan dana, nakon tjedan dana dođoše opet jer im novci nisu isplaćeni, a ovi im opet isto prolongiraju tjedan dana. Dok su bili u banci vide da njih jedno desetak čekaju u redu za isplatu....

Petar
12.10.2008., 01:24
Jedan mladi bračni par koji ima neki 300k u banci zatražio isplatu u folks banci (razlog: strah, trepet i iskustvo staraca sa prijašnjim krizama gdje su im novci ostali u bankama) pa im kažu prvo da se strpe tjedan dana, nakon tjedan dana dođoše opet jer im novci nisu isplaćeni, a ovi im opet isto prolongiraju tjedan dana. Dok su bili u banci vide da njih jedno desetak čekaju u redu za isplatu....

jeli to neki vic ili :confused:

Sasko
12.10.2008., 01:33
jeli to neki vic ili :confused:

nije, to je pokusaj sirenja panike :biggrin:

NO NAME
12.10.2008., 10:21
Nisam mislio nikakvu paniku širiti samo sam napisao što se stvarno događa u poslovnici u Osijeku i po tome se može zaključiti da panike (trenutno manje) ima i kod nas. A ove ljude poznam osobno tako da vjerujem da je istina što su mi rekli (ženina sestra i njezin suprug). Ostaje činjenica da se trebaju u banku javiti sredinom ovog tjedna (a to je do sada nekih 14 dana kako su najavili da žele podići gotovinu). OK?

baucic
12.10.2008., 11:40
Moja tetka izvlaci novce iz banaka :) Tako da panika sigurno postoji, no mislim da od svega toga nista. Na kraju je lako moguce da dobijemo jeftini kapital i jetini novac (niske kamate, smanjene rezerve... ) Tako da cemo se relativno brzo vratiti na stare razine.

spiderwoomen
12.10.2008., 14:56
Nisam mislio nikakvu paniku širiti samo sam napisao što se stvarno događa u poslovnici u Osijeku i po tome se može zaključiti da panike (trenutno manje) ima i kod nas. A ove ljude poznam osobno tako da vjerujem da je istina što su mi rekli (ženina sestra i njezin suprug). Ostaje činjenica da se trebaju u banku javiti sredinom ovog tjedna (a to je do sada nekih 14 dana kako su najavili da žele podići gotovinu). OK?

Možda je svastike samo strah da je ti ne upitaš, da ti posudi lovu koju ćeš ti sigurno reinvestirat:p:

geene
13.10.2008., 14:15
http://www.ft.com/cms/s/0/19153990-9615-11dd-9dce-000077b07658.html

Play, pa na svaku kućicu..;)

tatty bogle
13.10.2008., 16:35
Moja tetka izvlaci novce iz banaka :) Tako da panika sigurno postoji, no mislim da od svega toga nista. Na kraju je lako moguce da dobijemo jeftini kapital i jetini novac (niske kamate, smanjene rezerve... ) Tako da cemo se relativno brzo vratiti na stare razine.

čisto zbog sira i vojne glazbe, reci mi molim te kako dolaziš do logike da bi ovakovo stanje panike lako moglo dovesti do jeftinijeg kapitala i smanjenih kamata? u većini slučajeva komercijalni izvori nofca su blago rečeno podivljali, kompanije se muče zatvoriti krug kratkoročnih obaveza zbog visokih kamata (govorim u AAA slučajevima, B rating može slobodno neko vrijeme zaboraviti na bilo koji oblik financiranja)
pogledaj libor; nema aska, samo bid.
svaki roll-over je u velikim problemima jer mora naći drugu stranu (koja će ga financirati), pa još kad dodaš malo panike među malom rajom tada neće biti jeftinog već jako skupog kapitala uz visoke kamate. protumjere podrazumijevaju oporavljenu likvidnost. ali za sve to treba dosta vremena (min 6 mjeseci do godine). pomislio bih da si ti to isto mislio (na preskokce) ali kad kažeš da ćemo se tako relativno brzo vratiti na stare razine, onda bi me zanimala tvoja logika na ovu temu

toknezev
13.10.2008., 20:08
Prati li tko kamate po depozitima na europskom međubankarskom tržištu? Nikada nisam vidio ovolike spredove između BIDa i ASKa: u CHF i po 60 baznih poena, a u EUR i preko 100 BP...

tatty bogle
14.10.2008., 10:26
da.. ali dođe mi slabo kad pogledam..
također pratim neke savjetnike u hrvatskoj danas
http://jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2008,10,14,,136898.jl
http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/3185124/index.do

eh taj compounding interest, zbilja hebena stvar

Qatar
14.10.2008., 10:45
eh taj compounding interest, zbilja hebena stvar

stravičan graf

tatty bogle
14.10.2008., 11:06
grozan je. neki od analitičara komentirali su graf sa izrekom "emrace the recession"
iako je ovaj europski bailout zaista impozatan i s moje strane pomalo i neočekivan u ovako kratkom roku (čime se samo potvrđuje fact da je europa u groooznim problemima), mislim da nam je zapravo recesija siguran slijed, a stagflaciju se pokušava zaobići. po ovakvim uvjetima (naravno korigiranim ovim bailoutom) gospodarstva će se suočiti sa velikim problemima. posebno tvrtke sa problematičnim kratkoročnim zaduženjima, a o onima nesolventima, već sada možemo govoriti u past tensu. bit će grbavo

tatty bogle
14.10.2008., 11:25
latest hit in blockbuster

Portalissimus
14.10.2008., 12:07
http://jutarnji.hr/svijet/clanak/art-2008,10,14,,136895.jl

tatty bogle
14.10.2008., 18:13
evo koga zanima, tromjesečni libor (usd) spread između najvećih banaka klijenata BBA (British Bankers Association)..
nema još oporavka na tržištima, a ktomu uništavaju i ono malo dobroga što je postojalo (barem na međubankarskome tržištu). kako to inače izgleda? pa vrlo ujednačeno. prava međubankrska tržišta (barem do sada) nisu uzimala ovako šarene vreijdnosti pod normalu. obzirom da je libor svojevrsni benchmark za ekonomije koje posuđuju novac, i da je on sadržan u dokumentima kao relevantan, zanima me kako će se u budućnosti pokazati djelovanje garancija eu vlada za međubankarske zajmove (koji ionako moraju i mogu se zaduživati kod centralnih banaka i to jeftinije). procjenjujem da će ta garancija biti prdac u vjetar (čista psihologija)

jedan od relevantnijih podataka je i ovaj. check it out
http://www.federalreserve.gov/releases/cp/

svakako, sve ovo što se događa, vrlo je zamjetno i ne odvija se po onom poznatom režimu "ispod žita". i to nešto govori

Dex1
15.10.2008., 09:11
Mol? Ne shvačam baš to al dal je to mol u kupnji kunića?

spirou2
15.10.2008., 10:06
moze mi netko pojasniti sljedecu stvar....


ZABA je stotinama ljudi poslala pismo da im je ODOBREN kredit (iako ga nisu ni trazili) i da samo trebaju otici u poslovnicu op njega?

u cemu je kvaka?
zar imaju toliko novaca,pa da moraju hvatati ljude za te kredite?

i druga stvar...svi ti krediti su u CHF ??

zbog cega?
znam da su neko vrijeme svima nudili besplatana prijelaz za svicaraca na EUR iliu kune
sta se to odjednom promijenilo i zasto navaljuju da se uzmu krediti u svicarcima?

imaju visak svicaraca ili ocekuju da ce tecaj mozda rasti,pa ce dobiti vise natrag?

tatty bogle
15.10.2008., 10:13
Mol? Ne shvačam baš to al dal je to mol u kupnji kunića?

naravno, pa ne mogu plaćati dionice ine u eurima..

MASTER
15.10.2008., 10:35
Mol? Ne shvačam baš to al dal je to mol u kupnji kunića?

koliko je meni poznato to bi trebala odraditi HNB - a ne poslovne banke - bar je tako bilo kod PLIVE

tatty bogle
15.10.2008., 11:44
hnb se ogradila pred mjesec dana; neće otkupljivati..

mirkoslav
15.10.2008., 12:18
Pa, HNB je ponudio otkup deviza ali ponude mu se nisu svidjele :)

http://www.hnb.hr/priopc/2008/hrv/hp14102008.htm

Fluid
15.10.2008., 12:40
koliko je meni poznato to bi trebala odraditi HNB - a ne poslovne banke - bar je tako bilo kod PLIVE

Nominalno to odrađuje(u) poslovna(e) banka(e), a HNB "sterilizira" transakciju(e) intervencijama na tržištu.

Ova potonja "nije uspjela" jer se ekipa u bankama prezaigrala sa tečajem ponuđenim za otkup EUR.

leviplohin
15.10.2008., 16:36
Što nisi pratio AUD proteklih dana?!

spirou2
15.10.2008., 16:46
NE...rekao sam da valute na pratim bas...

pratim ove + yen koji takodjer rapidno raste...

cini mi se oko 25% u zadnjih pola godine...

pa ti trguj dionicama ;)

gp
15.10.2008., 17:20
Tecajevi za sutra...

1 EUR 7.145439 +0,02
1 USD 5.251296 +0,41
1 GBP 9.190275 +0,21
1 CHF 4.618005 +0,04
1 HUF 0.026954 -5,06

madjarska forinta -5% :eek:

jeli to zbog ine ili je nesto trulo u drzavi madjarskoj?

ne pratim bas valute,ali da sam ikada vidio ovoliki pad u jednom danu..ne sjecam se:confused:

moze link za ove %-ne promjene kursa ?

spirou2
15.10.2008., 17:32
na hrportfolio.com pratim postotne promjene...jako zgodno :thumbsup:

MASTER
15.10.2008., 17:41
Nominalno to odrađuje(u) poslovna(e) banka(e), a HNB "sterilizira" transakciju(e) intervencijama na tržištu.

Ova potonja "nije uspjela" jer se ekipa u bankama prezaigrala sa tečajem ponuđenim za otkup EUR.

može li netko potvrditi ili opovrgnuti da su odljevi hrvatskih banka u inozemstvo prema njihovim majčicama u zadnjih tjedana preko 500 mil EUR

spirou2
15.10.2008., 17:47
prvi put čujem...

na koji način oni mogu kupiti te novce?

uzimaju kredite?
traže vraćanje vlastitih?

tatty bogle
15.10.2008., 17:49
može li netko potvrditi ili opovrgnuti da su odljevi hrvatskih banka u inozemstvo prema njihovim majčicama u zadnjih tjedana preko 500 mil EUR

pbz, zaba, rba - banke su koje zadnjih tjedana pojačano lansiraju lovu, kako ti kažeš, "majčicama". no ne raspolažem informacijama o točnijim iznosima, a u hnb-u ti takvu info nebi dali uz prijetnju oružjem. osobno procjenjujem da zaba prednjači u "kuvertiranju" para

spirou2
15.10.2008., 17:55
idemo svi u HPB :)

MASTER
15.10.2008., 18:11
pbz, zaba, rba - banke su koje zadnjih tjedana pojačano lansiraju lovu, kako ti kažeš, "majčicama". no ne raspolažem informacijama o točnijim iznosima, a u hnb-u ti takvu info nebi dali uz prijetnju oružjem. osobno procjenjujem da zaba prednjači u "kuvertiranju" para

znači priče se preklapaju,


navodno kod jedne banke (koja ima nilskog konja) se može oročiti 100kEUR po 8% - treba samo tražiti voditelja poslovnice- uvijet je da je to svježi novac i da klijent nije imao do sada takvog depozita u banci

Mikey
15.10.2008., 18:20
Doba zlatnih kamata se vraća.

Problem je samo inflacije i ostalih ekonomskih zavrzlama.

Master vidi nilskog konja u Banja Luci
http://www.hypo-alpe-adria.rs.ba/rsba_cms/bank/home.nsf/start.html?Open
(pod Novosti) KM fix EUR

Malo je to prenategnuto 8 % s obzirom na HR nilskog...
http://www.hypo-alpe-adria.hr/bank/prikaz.asp?txt_id=97 :biggrin:

MASTER
15.10.2008., 18:26
ma koja inflacija, pa nitko ne ulaže u cijene kruha i peciva (btw u Italiji je kila kruha do 4€)

cijene nekretnina će padati - kao sve druge referente vrijednosti koje se odnose na ulaganje

MASTER
15.10.2008., 18:28
Malo je to prenategnuto 8 % s obzirom na HR nilskog...
http://www.hypo-alpe-adria.hr/bank/prikaz.asp?txt_id=97 :biggrin:http://www.hypo-alpe-adria.hr/bank/novost.asp?nov_id=190
Tko štedi, zlatno mu se piše - AKCIJA do 31.12.2208!
Podigli smo kamate za 10%! Akcija Zlatna štednja traje od 15.10. do 31.12.2008.!

# oročenje u EUR, USD i HRK
# minimalni rok oročenja: 24 mjeseca
# minimalni polog: 2.000 EUR / 3.000 USD / 15.000 HRK
# kod manje izdržane ročnosti, nakon 12 mjeseci jamčimo fiksnu kamatnu stopu

kamatna stopa na depozit:

Valuta

24 mjeseca
EUR 5,50%
USD 4.13%
HRK 6,16

bubimir
15.10.2008., 19:10
eto zašto ja štedim..u INI, i još nekim likvidniim derivatima. Mirno čekam propast svijeta (do slijedeće epizode):)

MASTER
15.10.2008., 19:47
Sedam razloga zašto su hrvatske banke sigurne (http://www.vecernji.hr/newsroom/economics/3185763/index.do)
Ocjene rasta u idućoj godini kreću se od 2,5 do 4 posto, a trojica bankara naglasila su da će se više okrenuti malim poduzetnicima i kreditiranju gospodarstva, stanogradnja će se odvijati bez zastoja, ali bit će manje novca za građane, posebno za potrošačke kredite i velike projekte.

čitajući članak primjetio sam da nedostaju čelnici dviju banaka :biggrin::biggrin:

Petar
15.10.2008., 20:53
može li netko potvrditi ili opovrgnuti da su odljevi hrvatskih banka u inozemstvo prema njihovim majčicama u zadnjih tjedana preko 500 mil EUR

Ako je to istina, onda će više biti bespredmetno govoriti o zaštićenost RH gospodarstva od fin. krize.

Pitanje je tko nas laže Ivo ili ostali??

geene
15.10.2008., 21:01
može li netko potvrditi ili opovrgnuti da su odljevi hrvatskih banka u inozemstvo prema njihovim majčicama u zadnjih tjedana preko 500 mil EUR

Daj mi molim te reci na koji način bi provjerio da ti netko na forumu ' potvrdi ili opovrgne ' to što te zanima ?:thumbsdow

MASTER
15.10.2008., 22:24
Ako je to istina, onda će više biti bespredmetno govoriti o zaštićenost RH gospodarstva od fin. krize.

Pitanje je tko nas laže Ivo ili ostali??
pa nitko nije postavio pitanje pa nitko nije niti lagao!

vrlo brzo će biti dostupni podaci o javnom dugu RH pa se bude jasno vidjelo

konačno čitajući odluku HNB zašto se ukida GOP dade se štošta naučiti

Daj mi molim te reci na koji način bi provjerio da ti netko na forumu ' potvrdi ili opovrgne ' to što te zanima ?:thumbsdow
bez brige - stigne informacija iz najčudnijeg izvora i može se provjeriti

svaka informacija ako je istinita u određenim krugovima izazove reakciju!

usput budi rečeno u jednoj zemlji EU dozvoljeno je podignuti u banci dnevno protuvrijednosti od 100EUR - niti ta informacija nije objavljena kod nas ali nitko to nije niti pitao pa nitko nije niti lagao!

tako je kako je....

ricardo
16.10.2008., 06:48
Master
"usput budi rečeno u jednoj zemlji EU dozvoljeno je podignuti u banci dnevno protuvrijednosti od 100EUR".

Da li je to mozda Madjarska ?
Procitao sam neki dan da bi slijedeci Island mogao biti upravo Madjarska i Rumunjska, a ni balticke zemlje, Litva, Latvija i Estonija ne stoje bas najbolje.

MASTER
16.10.2008., 07:40
rumunjska

spirou2
16.10.2008., 18:41
npr. da ISTRA-BENZ, Zovko ili Perić preuzmu MOL?:biggrin:

p.s.
Todorić je uvijek gladan preuzimanja...ne bi bilo čudno da on baci pogled vidjeti što se tamo nudi ;)

ricardo
16.10.2008., 18:45
pa ne bi bilo na odmet, zar ne ?

ne moraju odmah krenuti od najvece firme ali siguran sam da ih ima dosta zanimljivih.
Pise danas u novinama da je cijena nekretnina jako pala u Rumunjskoj a da se dug stanovnistva jako povecao.

ziheraš
16.10.2008., 18:53
Evo malo štiva..letimično sam preletio i nisam našao ono što me zanimalo,a to je eventualna zakonska mogućnost prisilne nacionalizacije banke (pedantni Austrijanci to ubacili).Šteta što toga nema,jer bi to bila "psihološka mjera" i za njih da se eventualno ne igraju mada su počele pomalo čarke sa HNB.
http://www.nn.hr/sluzbeni-list/sluzbeni/index.asp 119/2008-1. Zakon o izmjenama osiguranja depozita

MASTER
16.10.2008., 19:25
Daj mi molim te reci na koji način bi provjerio da ti netko na forumu ' potvrdi ili opovrgne ' to što te zanima ?:thumbsdow


Željko Rohatinski, guverner HNB-a
Pokušaju li strani vlasnici povlačiti depozite iz naših banaka, reagirat ćemo brzo i energično

• Može li se posredno izloženost vlasnika odraziti na naše banke?

- Mogućnost prelijevanja problema s banaka majki na banke kćeri ne treba isključiti, ali spremnost zemalja EU da pripomognu u rješavanju tih problema bitno smanjuje opasnost prelijevanja tih učinaka. Uostalom, prosječna je adekvatnost kapitala naših banaka 15 posto, gotovo dvostruko više nego u zemljama eurozone.
• Može li se spriječiti povlačenje depozita iz naših banaka u banke vlasnike koje imaju problema s likvidnošću?
- Još nemamo takvih naznaka, ali ako bismo ih i imali, HNB će reagirati brzo i vrlo energično.
• Kojim mjerama?
- Imamo ih u ladici.
http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=56965
samo me više nemojte ništa pitati kako se mogu provjeriti informacije

kako veli članak Predvidio je inflaciju, predvidio je krizu. On je čovjek kojemu se vjeruje i jedini guverner kojemu i bankari danas priznaju da je bio u pravu.

jedino ništa nije napravio da bi djelovao niti na inflaciju niti krizu

Ovo ce se smiriti od ponedjeljka. Dosta toga je rekao Rohatinski u interviewu u Liderpressu.

Nego Master, kako komentiras da je Madjarska dobila od ECB 5mlrd € pomoci ?
Repriza Islanda i u Madjarskoj i u Rumunjskoj. Sada bi bilo idelano da nase firme tamo pocnu preuzimanja.

sa čime?

MASTER možeš malo pojasniti, nisam baš na ti sa hrvatskih tržištem novca.

Redovita obratna repo aukcija
održana 15. listopada 2008. (u mil. kuna)
Broj aukcije: R-38-2008.
Datum reotkupa 22. 10. 2008.
Ukupan iznos pristiglih ponuda 5.315,10
Najviša ponuđena repo stopa 7,51%
Najniža ponuđena repo stopa 5,25%
Ukupan iznos prihvaćenih ponuda 4.122,00
Ukupan iznos odbijenih ponuda 1.193,10
Vagana repo stopa 7,07%
Granična repo stopa 6,75%
% prihvaćenih ponuda po graničnoj repo stopi 100,00

treba zapamtiti ovaj datum - 22 listopada banke moraju vratiti HNB 4,1 mlrd kn

očito kuna nema jer se posuđuju po 18% godišnje između banaka
a kad sjedne lova od ine na račune građana počet će potrošnja tih istih kuna ili trpanje u čarape

pogledajte kolika je bila ponuda kuna u siječnju na bankarskom tržištu za nočno trgovanje preko 200 mil kn

geene
16.10.2008., 19:31
MASTER
može li netko potvrditi ili opovrgnuti da su odljevi hrvatskih banka u inozemstvo prema njihovim majčicama u zadnjih tjedana preko 500 mil EUR

Na što sam ti odgovorio: Daj mi molim te reci na koji način bi provjerio da ti netko na forumu ' potvrdi ili opovrgne ' to što te zanima ?

Postoje daleko bolji izvori od liderpress-a...zašto nisi sam stavio informaciju nego sad držiš ' predavanje ' kako se mogu provjeriti informacije, a pozivaš se na današnju vijest ?
Moj komentar je bio napisan prvenstveno iz razloga što plasiraš polu-informacije ( a znaš kako se provjeravaju informacije ), a barem bi ti kao moderator trebao biti usmjeren na drugi način. Zato sam te i pitao, kako ?
General nakon bitke...ili nešto više ?

MASTER
16.10.2008., 19:52
kaj se pjeniš!

kad postavim pitanje da li netko može potvrditi ili opovrgnuti očekujem da netko (ako ništa drugo) napiše nešto sasvim logično ili sasvim nelogično čime možeš procjeniti informaciju obzirom na vlastiti izvor informacije


u tome njegovom obrazloženju ili vidiš totalnu glupost ili logično razmišljanje

druga je stvar da li netko ima dovoljno vlastite pameti da može procjeniti odgovor - da je istinit ili ne!

- Još nemamo takvih naznaka, ali ako bismo ih i imali, HNB će reagirati brzo i vrlo energično.
• Kojim mjerama?
- Imamo ih u ladici.

dakle što se vidi iz ove informacije - da je čovjek spreman da se dogodi najcrnij scenarij

da može takvo što spriječiti on bi rekao - poduzeli smo te i te mjere - onda zdravom pameću provjeriš da li upravo to što je poduzeto ili bi se poduzelo može dovesti do cilja - ovako to je priča o praznoj puški

s druge strane - ne vidim ničega neprirodnoga (osim što bi se to moglo smatrati izdajničkim u odnosu na vlasiti narod) da netko pomaže svojem vlasniku ako ima problema

konačno neki dan kad je jedna novinska kuća imala skoro problema sa isplatom plaća malo je posudila novca od svoje firme kćeri - a financijski direktor firme kćeri je grizao nokte i slao sve u rodno mjesto- ali u konačnosti njegov je posao da udovolji vladajućem - osobne frustracije su manje bitne

u konkretnoj situaciji javno priznanje guvernera da tako i onako se depoziti u ino bankama (koji služe kao instrument održavanja obvezne rezerve) su pod hipotekom i ne mogu se koristi - dakle sama ta izjava (ne činjenica da je to tako) govori jako puno

ali velim ovo sve više podsjeća na krizu iz 97 godine - jednino je tada na bankarskom tržištu obvezna rezerva banaka bila kolateral za prekonoćne pozajmice - danas više nije

nakon krize iz 97 strane banke su ušle na domaće tržište i sanirale situaciju - danas je pitanje obzirom kriza financijskog sektora postoji tko će sanirati domaće financijsko tržište

geene
16.10.2008., 19:57
kaj se pjeniš!

Imaš ti pravo.
Glup sam.
Što se mene tiče gotov sam sa ovim forumom.

Pozdrav svima.

spirou2
17.10.2008., 10:16
Dex je stavio neke zanimljive linkove :)

http://www.poslovni.hr/95680.aspx
http://www.poslovni.hr/95700.aspx

ziheraš
17.10.2008., 15:00
Austrijska prva žrtva.
http://www.constantia.at/
http://www.seebiz.eu/hr/banke/pet-vodecih-austrijskih-banaka-preuzima-constantiju,27900.html
Preuzimaju je manje,više sve koje su kod nas aktivne.

Bubuleja
17.10.2008., 16:00
MILANO – Libijska centralna banka i druge dvije tamošnje investicijske tvrtke povećati će njihov zajednički udio u talijanskoj banci Unicredit na 4,2 posto i planiraju sudjelovati u dokapitalizaciji ove banke za maksimalnih 500 milijuna eura.

Libyan Foreign Bank već ima 0,6 postotni udio još od 1997. godine, a prema Bloombergu ovom će transakcijom Libija postati drugi najveći dioničar u najvećoj talijanskoj banci.

Talijanska banka je objavila kako želi prikupiti 3,0 milijarde eura od ulagača putem programa povećanja kapitala poduprtog konvertibilnim obveznicama. A ponudila bi svoje dionice umjesto isplate novca temeljem poslovnih rezultata u 2008., čime bi ostvarila uštede od 3,6 milijardi eura na vlastitim sredstvima.

Na vijest o udjelu libijskih vlasti od 4,2 posto u talijanskoj bankovnoj grupi ulagači su pozitivno reagirali, te su cijene dionice UniCredita u jutarnjoj trgovini na europskim burzama poskočile za 10 posto.

Još u srijedu, samo nešto više od mjesec dana nakon što je potpisao sporazum s Libijom o rješavanju svih sporova iz kolonijalnog razdoblja, talijanski premijer Silvio Berlusconi nagovijestio je mogućnost ulaganja, izjavivši da su države-proizvođači nafte krenule u 'opsežne' akvizicije po Europi.

http://www.seebiz.eu/hr/banke/vijest-o-dokapitalizaciji%2c-dionice-unicredita-digla-za-10-posto,27858.html

MASTER
17.10.2008., 19:50
Banke obustavile kreditiranje brodara- Vjerujem da će kredit odobriti jer smo im stari klijent ali uz znatno veće kamate te klauzulu prema kojoj svi daljnji poremećaji financijskog tržišta padaju na naš teret - dodaje Jerković. Tankerska plovidba iz Zadra do daljnjega obustavlja sve investicije.
http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2008,10,17,banke_brodari,137341.jl

ziheraš
18.10.2008., 00:21
Mislim da neke male banke neće izdržati taj ubitačan "presing" velikih banaka u marketingu,kamatama i "skrivanju" gotovine,te vjerovatnom pogoršavanju gospodarske situacije.Imam osjećaj da velike špilaju na jaču konsolidaciju sektora.

Smart
18.10.2008., 00:59
Ja mislim upravo suprotno. Velike banke će teže dolaziti do love, jer od svojih matica ne mogu očekivati ništa za sada, prije će one njima slati novce. Novac im je odjednom postao užasno skup, zato jer dižu ovako visoko kamate na štednju, a to im je trenutno jedini način da ga prikupe. Male banke u našem vlasnišvu su trenutno u puno boljoj situaciji jer se zadužuju unutar države, a da ne govorimo da nisu izložene nikakvoj opasnosti o odlijevu kapitala prema vanka. Također nemaju velike aktive, pa samim tim neće ni osjetiti velike razlike u profitu. One su i do sada imale puno veće kamate na kreditnim plasmanima i nisu bile konkurentne jer im je novac bio skuplji, ali će se to sada poravnati. Bit će puno konkurentnije nego do sada. Da ne govorim, da će na ovim cjenovnim razinama postati omiljene mete zdravih stranih banaka! Stoga smatram, da su naše male banke ponovo dobra investicija.

MASTER
18.10.2008., 15:43
TRGOVANJE NA DAN - 17.10.2008., PETAK
Promet u mil. kn
prekonoćni 115,20 kamata 12,13 % !!
1 tjedan 5,00 -kamata 14,00%!!
http://www.trzistenovca.hr/
Ja mislim upravo suprotno. Velike banke će teže dolaziti do love, jer od svojih matica ne mogu očekivati ništa za sada, prije će one njima slati novce. Novac im je odjednom postao užasno skup, zato jer dižu ovako visoko kamate na štednju, a to im je trenutno jedini način da ga prikupe. Male banke u našem vlasnišvu su trenutno u puno boljoj situaciji jer se zadužuju unutar države, a da ne govorimo da nisu izložene nikakvoj opasnosti o odlijevu kapitala prema vanka. Također nemaju velike aktive, pa samim tim neće ni osjetiti velike razlike u profitu. One su i do sada imale puno veće kamate na kreditnim plasmanima i nisu bile konkurentne jer im je novac bio skuplji, ali će se to sada poravnati. Bit će puno konkurentnije nego do sada. Da ne govorim, da će na ovim cjenovnim razinama postati omiljene mete zdravih stranih banaka! Stoga smatram, da su naše male banke ponovo dobra investicija.

Mislim da neke male banke neće izdržati taj ubitačan "presing" velikih banaka u marketingu,kamatama i "skrivanju" gotovine,te vjerovatnom pogoršavanju gospodarske situacije.Imam osjećaj da velike špilaju na jaču konsolidaciju sektora.

sasvim sigurno da 115 ml kn prekonoćnog prometa na tržištu novca ne bi "velike" banke posuđivale "manjim" po 14% godišnje. prije će biti da postoji jedan (veliki) gutač novca koji trenutno ima problema sa likvidnosti i kupi se što se nađe. vrlo rijetko (ili gotovo nikada) se dogodi da tzv velike banke se revanširaju malim bankama na tržištu novca

pitanje je samo da li ima tko informaciju tko je veliki gutač novca na tržištu novca zagreb

stojan
18.10.2008., 15:50
ne kopajte dalje jer ono što nađete neće vam se dopasti , vjerovatno znate na što mislim

Smart
18.10.2008., 21:03
Maloprije na HRT dnevniku, predstavnik Švedskog fonda koji upravlja imovinom od 3,5 mlrd eura, je rekao da treba kupovati upravo dionice banaka, jer se njima trži po velikom diskontu!

MASTER
18.10.2008., 21:34
šveđanin se pravi englez

Nikolina
18.10.2008., 22:20
Maloprije na HRT dnevniku, predstavnik Švedskog fonda koji upravlja imovinom od 3,5 mlrd eura, je rekao da treba kupovati upravo dionice banaka, jer se njima trži po velikom diskontu!

Mislio je na preuzimanje, tj. kupovinu banaka koje su u škripcu.

MINIMAX
18.10.2008., 22:27
Mislio je na preuzimanje, tj. kupovinu banaka koje su u škripcu.

Naprotiv upravo ono što je i rekao. Zbog panike i iracionalne situacije na tržištu cijena dionica zdravih banaka su potonule na nerealno niske razine i prava su prilika za kupovinu.

Crumarix
18.10.2008., 22:30
na koji način banke obavijeste klijenta o promijenjenoj stopi kamate na kredit ?

računa li se ta obavijest kao olakotna okolnosthttp://smileys.on-my-web.com/repository/Battle/gunfight22.gif

Smart
18.10.2008., 22:38
Naprotiv upravo ono što je i rekao. Zbog panike i iracionalne situacije na tržištu cijena dionica zdravih banaka su potonule na nerealno niske razine i prava su prilika za kupovinu.

Tako je, pitanje je bilo dali bi njihov fond bio zainteresiran za ulaganje na našem tržištu? Odgovor od jednoga je bio da sve ovisi o željama njihovih klijenata, a da će ovakva situacija potrajati još nekoliko mjeseci i ostaviti vremena za odluku. Dok je drugi rekao upravo to, da su banke trenutno najbolja investicija i da treba kupovati upravo njihove dionice.
No, neka svatko protumači njegov odgovor kako mu odgovara. Očito je da u nas postoje samo brodari i građavinari!?

Petar
18.10.2008., 22:56
Tako je, pitanje je bilo dali bi njihov fond bio zainteresiran za ulaganje na našem tržištu? Odgovor od jednoga je bio da sve ovisi o željama njihovih klijenata, a da će ovakva situacija potrajati još nekoliko mjeseci i ostaviti vremena za odluku. Dok je drugi rekao upravo to, da su banke trenutno najbolja investicija i da treba kupovati upravo njihove dionice.
No, neka svatko protumači njegov odgovor kako mu odgovara. Očito je da u nas postoje samo brodari i građavinari!?

Dobro ako je to istina onda neka ih oni kupi. A da ima namjeru nebi to govorio na HRT-u, očito se neko želi nečega rješiti.

Molim vas, od kada se samo tako djele financijski savjeti.

Ako sam nešto naučio, to je da njihove riječi uopće ne treba shvaćati ozbiljno ili još bolje obazirati se na njih.

Evo najsvježiji i najočitiji primjer, ciljana cijena ine 1750 kn, preporuka prodati.

I kako je završio onaj tko je prodao i kupio nešto drugo.

Nemojte uzimati njihove riječi za činjenice.

Novac kvari ljude:(

MASTER
18.10.2008., 22:56
jedini odgovor koji bi oni mogli ponuditi na pitanje bili sa svojim novcem kupovali dionice banka - bilogdje!
a sa tuđim gloginje mlatit nije baš nešto - končano atlantic grupu nazvat iznenađenjem godine je iznenađujuće - ali o tom potom

Smart
18.10.2008., 23:04
...končano atlantic grupu nazvat iznenađenjem godine je iznenađujuće - ali o tom potom

Da, možda bi bolje bilo da su tu nagradu dali nekom iz Srbije!? Takvi smo mi Hrvati! :thumbsdow Ja im čestitam od svega srca i drago mi je da je upravo naša firma dobila to priznanje.

Što se tiče ove izjave, mislim da nije uopće bio poziv na kupnju, a vi nemojte kupit. Mlatite vi sa svojim kako hoćete, kad već oni mlate sa tuđim.

MASTER
18.10.2008., 23:05
evo ja tebi dajem nagradu

cazo22
19.10.2008., 00:37
Stvarno neki misle da će banke padat a da će ostali rast?A dobro.

MASTER
19.10.2008., 10:04
Da, možda bi bolje bilo da su tu nagradu dali nekom iz Srbije!? Takvi smo mi Hrvati! :thumbsdow Ja im čestitam od svega srca i drago mi je da je upravo naša firma dobila to priznanje.

Što se tiče ove izjave, mislim da nije uopće bio poziv na kupnju, a vi nemojte kupit. Mlatite vi sa svojim kako hoćete, kad već oni mlate sa tuđim.

evo ja tebi dajem nagradu
:offtopic:
ja samo ne volim kad se u kontekst stavljaju Hrvati, Srbi i slično, a riječ je o čistom poslovnom interesu

hjk
19.10.2008., 11:48
http://www.poslovni.hr/95700.aspx
Burza je kriza ulagača, a kreditne krize nema", rekao je Božo Prka

MASTER
19.10.2008., 12:12
http://www.poslovni.hr/95700.aspx
Nema drugog osim države i da nisu američka, europske i hrvatska država stale iza ovoga, nema tog privatnog alternativnog sektora koji će uskočiti i spasiti takvu krizu, rezolutan je Škegro.

http://www.poslovni.hr/95738.aspx
Libijska središnja banka, zajedno s još dvije investicijske grupacije iz te zemlje, kupila je udjel u talijanskoj banci Unicredit vrijedan otprilike 1,1 milijardu eura.

toliko o vjerodstojnosti izjava sudionika tzv foruma

ziheraš
19.10.2008., 12:39
Ovo može ali i ne mora utjecati na daljnji odljev kapitala sa dioničkog tržišta(BF recimo),svakako budno pratiti razvoj situacije.Država ima velikih obveza u prvom kvartalu od 700 miljuna Eura.HNB je omogućio ove godine uz trostran dogovor (HNB,Banke,Vlada) zaduživanje na domaćem tržištu kapitala za otplate,dok za novi više neće izlaziti u susret.Po tom bi se banke i Vlada morale dogovoriti za novo zaduživanje,ili će Vlada morati tražiti pomoć MMF koji je već u analizi spomenuo mogućnosti "srednjoročnih problema"državnih financija.Dali će otplatu riješiti iz redovitih prihoda proračuna (vjerovatno najmanja mogućnost),ili će možda zatražiti neku pomoć iz novonastalih kriznih fondova EU neznam,ali u svakom slučaju ako banke izraze spremnost financiranciranja,možda je i to jedan od razloga "parkiranja" sredstava,pa i samim tim podizanja međubankarskih kamata.

MASTER
19.10.2008., 16:14
pa jedna od velikih grešaka HNB (ili točnije guvernera) je bila ta što se uopće upustio u razgovore oko financiranja državnog proračunada banke iz smanjenih obveznih rezeravacija, a sve pod izgovorom smanjenja inozemnog duga,

posao banaka nije da financira državni proračun - ako građani ili investitori to žele neka na tržištu kupuju državne papire

ovako upravlja se kapitalom na način da se podgrijava inflacija -u konkretnom slučaju i slučajevima kad banke radi pokrivanja kojih svojih plasamana klijentima koji rade sa državom dozvoljavaju otkup ili prolongiranje plaćanja proračunu i proračunskim koristnicima kopaju veliku jamu u koju može upasti cijelokupna privreda i građani

državne obveznice i zaduženja trebali bi financirati investicijski fondovi a ne banke!

ziheraš
19.10.2008., 17:02
U uređenom tržištu fondovi da,ali kod nas na plitkom nitko nema snage financirati državu osim mirovinaca i onoga kojega nije država osnovala i "poklonila" pa samim tim ima i određen "dug" pomagati istoj.To mislim prije svega na BF.S druge strane,i mirovinci i bančini fondovi koji se mogu zadužiti kod svojeg osnivača imaju za to snage ali će se onda vjerovatno morati i riješavati nekih dionica kojih se mogu riješiti.Prinos na obveznice zvuči razumno u slučaju pogoršanja ekonomske situacije u državi,ali bi burzu još više zavili u crno.Banci manje bitno dali će kredit odobrit svom fondu pa preko njega financirati državu,ili direktno otkupiti obveznice.Tako i tako će reducirati kredite građanima i tvrtkama ako se pogorša već famozna ekonomska kriza.Ovaj problem bi mogao nastati naravno sve pod uvjetom da država neće ići na neke vanjske aranžmane.

Jones Dow
20.10.2008., 00:25
Evo gledam sa svojim skromnim znanjem njemačkog da banka Hamburger Sparkasse (www.haspa.de) na tekući račun daje 4% kamatu (http://www.haspa.de/Haspa/Privatkunden/AngeboteFuerPrivatkunden/VermoegenAnlegen/HDCashkonto/_C3_9Cbersicht.html?et_cid=22&et_lid=55&et_sub=1_Cashkonto), pa me zanima jeli to nešto novo, pozitivno što je donila kriza u Europu?
Inače se radi o banci koju je njemački Institut za usluge i kvalitetu (http://www.disq.de/) stavio za ovu godinu na drugo mjesto top banaka u Njemačkoj.

megdan
20.10.2008., 08:43
Evo gledam sa svojim skromnim znanjem njemačkog da banka Hamburger Sparkasse (www.haspa.de) na tekući račun daje 4% kamatu (http://www.haspa.de/Haspa/Privatkunden/AngeboteFuerPrivatkunden/VermoegenAnlegen/HDCashkonto/_C3_9Cbersicht.html?et_cid=22&et_lid=55&et_sub=1_Cashkonto), pa me zanima jeli to nešto novo, pozitivno što je donila kriza u Europu?.

Vrlo pozitivno za one koji su u kešu, ali itekako negativno za one koji su u dionicama.
Ako se to pokaže kao pravilo, a ne kao izuzetak, onda očekuj novi, još veći pad burzovnih indeksa.

tatty bogle
20.10.2008., 11:57
ta kamata od 4% je tzv a vista kamata koja je kod nas od 0,5% do 0,75% na sredstva po viđenju (tekućim računima). do sada je dakle bankama bilo stalo do "našeg" novca u tom iznosu (a vista kamata). a već godinu dana, potiho se kod nas većim klijentima nudi avista kamata sa 4 i više postotaka (čak 5,5). sve je to kapital (pa zaboga, plaćamo 12-14% za prekoračenja po tekućim računima, dok za pozitivna salda dobivamo 0,5%, razlika je vrlo očigledna). zašto bi spread bio toliki-zato što to bankama odgovara. navikli su se na vrlo jeftin izvor kapitala, a sama a-vista kamata i sredstva koje banke dobiju po toj osnovi su temelj za ostvarivanje pojedinačno najvećih zarada u bankarskom sektoru). općenito, minusi po tekućim računima su osnova zarade svih banaka u hrvata.
naravno - veći prosječni saldo na računu veća kamata. pa kad ljudi još malo o tomu doznaju iz javnih glasila i ostalih izvora, onda će bankama kapital još i više realno poskupjeti. iz tog razloga nema "potresa" još na tu temu, ali doći će i to vrlo brzo na red, jer tako jeftin kapital nije prikladan za dolazeće uvjete

ziheraš
21.10.2008., 21:04
Mi o vuku..
Danas se našli vodeći bankari i Vlada kod Rohatinskog a vezano za plan financiranja obveza države u četvrtom tromjesečju 2008. i prvom tromjesječju 2009.godine.
http://www.poslovni.hr/96099.aspx

hjk
22.10.2008., 00:43
http://www.hnb.hr/publikac/financijska%20stabilnost/h-fs-1-2008.pdf?tsfsg=832c61d8e4b7f1addd6fa0f2f150040f
jako interesantno

hjk
23.10.2008., 16:00
Sve veći interes gradana za osiguranjem povrata kredita

RBA i Cardif osiguranje bilježe povećan interes klijenata za osiguranjem kredita u kriznim situacijama

Bankamagazin


Interes za pakete s osiguranjem povrata kredita unutar Raiffeisenbank Austria i Uniqa osiguranja u posljednje je vrijeme znatno povećan, kažu za www. Banka. hr iz RBA. Budući da je globalna kriza utjecala na porast kamatnih stopa koje su se prvenstveno odrazile na segment neosiguranih kredita, sve se više traže osigurani krediti, kažu iz RBA, iako ne navode točan broj rasta kriznih osiguranika.



Pad vrijednosti na tržištima kapitala koji je krenuo početkom 2008.godine utjecao je i na nužnost osiguranja prihoda kod klijenata RBA.Također je primjećena određena doza zabrinutosti oko sigurnosti radnih mjesta. Svjetski ekonomisti preporučuju da je u vrijeme kriznih razdoblja nužno pouzdati se u prihode od rada, dok rentne ili spekulativne primitke treba uzeti sa rezervom.



Rastući pesimizam građana očituje se i povećanim interesom za osiguranjem kredita u slučaju gubitka stalnih primanja, primijećeno je u RBA.



Cardif osiguranje, vodeće u svijetu u osiguranju korisnika kredita, u Hrvatskoj je prisutno od srpnja prošle godine,a predsjednica uprave Ana Ivančić kaže da je u posljednjih nekoliko mjeseci porasla prodaja Cardifovih polica osiguranja sposobnosti vraćanja kratkoročnih i gotovinskih kredita. Taj porast za sada se ne može vezati isključivo sa kriznim razdobljem budući da je Cardif tek startao u Hrvatskoj pa je povećan interes osiguranika očekivan. Ivančić dodaje će ova kriza imati sve veći utjecaj na prodaju osiguranja financijskih obveza u budućnosti.

Mikey
23.10.2008., 23:06
U odnosu na jučer, Kuna danas oslabila u odnosu na Euro i to za 0,555 % (po tečaju koji ja gledam)

Za jedan dan, velika promjena.

Posljednja tri dana navedeni tečaj ima konstantnu tendenciju slabljenja HRK u odnosu na EUR.

Jones Dow
23.10.2008., 23:37
U odnosu na jučer, Kuna danas oslabila u odnosu na Euro i to za 0,555 % (po tečaju koji ja gledam)

Za jedan dan, velika promjena.

Posljednja tri dana navedeni tečaj ima konstantnu tendenciju slabljenja HRK u odnosu na EUR.
Sutra će oslabiti još za 0,397%. (www.hnb.hr)

MASTER
30.10.2008., 18:26
Ako je to istina, onda će više biti bespredmetno govoriti o zaštićenost RH gospodarstva od fin. krize.

Pitanje je tko nas laže Ivo ili ostali??

kuda su nestale naše kune ?

ricardo
31.10.2008., 00:56
Konstantno citam po internetu da je Hrvatska slijedeca zrtva financijske krize, pa da banke ne stoje dobro pa ovo pa ono, kojekakva preseravanja kojekakvih polupismenih analiticara koja dolaze do izrazaja radi novinara kojima je ocito predosadno ili dobivaju zadatke potpirivati paniku.

Svi koji se zele informirati imaju ovu temu i temu strongbuy i citajte ljudi, surfajte. Dosta toga je receno ovdje. Mislim da je dobro objasnjeno da imamo kao drzava odgovor na otezano zaduzivanje vani.
Iz tablica koje isto mozete naci na forumu, vidi se da ce slijedeca godina biti prilicno gadna sto se tice sume koju treba otplatiti, bilo drzava, banke ili poduzeca. u biti slijedece 4 zahtijevaju otplatu najveceg dijela kredita. nakon toga je ostala sica za otplatiti.

Fasciniran sam dvostrukim mjerilima koji vrijede kod nas i koje si i sami postavljamo. Pise na internetu, austrijske banke su dobile pomoc austrijske vlade u iznosu 7 mlrd€, danas je Erste bank dobila 2,4 mlrd€.
ukupno im austrijska vlada priprema paket pomoci valjda 24 mlrd€.
ZAMISLITE, stopa adekvatnosti kapitala je NEZAMISLIVIH gotovo pa 10%. i to se povecalo zahvaljujuci pomoci njihove vlade.

Kolika je stopa adekvatnosti kapitala "nasih" banaka ?
Neka odgovori tko zna.

Apel novinarima, pisite molim vas o iznosu stednje u bankama i slicnim temama.
Njemacke banke su izgubile na Islandu 24,1 mlrd€. Preko 25% svih gubitaka.
Razvikani UBS i CreditSuisse su izgubili zadnja 2 kvartala 30mlrd$, i nikome nista.

Zbog cega se konstantno sere po svemu nasemu a velicaju superiorni stranci ?

bammy
01.11.2008., 01:19
Kolika je stopa adekvatnosti kapitala "nasih" banaka ?
Neka odgovori tko zna.

Evo na 30.06.2008.

cazo22
02.11.2008., 10:52
U bankama raste štednja,oročena.Splitska se agresivno reklamira,stambene kredite a svi očekuju pad cijena nekretnina.Zaba šalje obavijesti o odobrenju nezatraženih gotovinskih kredita a svi govore cash is king.Auti se kupuju,pa ti sad budi pametan,bježat iz bankarskih dionica ili..?:confused:

Smart
03.11.2008., 16:48
Ersteu porasla dobit 34,1 posto
Erste & Steiermärkische Bank je prvih devet mjeseci ove godine završila s neto dobiti u iznosu od 612,8 milijuna kuna, što je u odnosu na isto razdoblje lani porast od 34,1 posto.
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=8e571af3-9937-458a-b8d3-e6007bf671c0

spirou2
03.11.2008., 17:01
U bankama raste štednja,oročena.Splitska se agresivno reklamira,stambene kredite a svi očekuju pad cijena nekretnina.Zaba šalje obavijesti o odobrenju nezatraženih gotovinskih kredita a svi govore cash is king.Auti se kupuju,pa ti sad budi pametan,bježat iz bankarskih dionica ili..?:confused:

upravo o tome i ja razmišljam...dali je to samo reklama da prikriju probleme ili stvarno imaju novaca? :confused:

sayes
03.11.2008., 19:27
Tko je ono rekao da valja kupovati dionice banaka u Hrvatskoj?

Dobit Splitske banke veća za 22 posto
Splitska banka je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila dobit prije oporezivanja od 314 miljuna kuna odnosno 238,7 milijuna kuna nakon oporezivanja, što je rast od 21,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ovaj rezultat je za 42 milijuna kuna veći nego na kraju trećeg kvartala 2007., objavljeno je iz Splitske banke koja posluje u sastavu Societe Generale grupe.Napominju da je ovaj rast rezultat rasta prihoda od kamata za 11 posto ili 52 milijuna kuna uz minimalni rast troškova, uz intenzivno širenje poslovne mreže i razvoj poslovanja, od 3,8 posto.

Ujedno je smanjena obveza prema kreditorima za više od milijardu kuna što Splitsku banku čini još samostalnijom i smanjuje utjecaje kretanja iz inozemstva, navode iz te banke.Na kraju trećeg kvartala adekvatnost kapitala je na visokih 11,36 posto.Dodaju da su navedeni pozitivni trendovi nastavljeni i tijekom listopada.(Hina)

Qatar
03.11.2008., 21:41
Tko je ono rekao da valja kupovati dionice banaka u Hrvatskoj?


smart

cazo22
04.11.2008., 07:21
puka bi da nisam jučer malo uzeja:devil:

Grunf
19.11.2008., 23:19
"Sanader je izvijestio da se radi na modelu dokapitalizacije Hrvatske poštanske banke, a za drugu hrvatsku banku, Croatia banku, rekao je kako se razmatra mogućnost dokapitalizacije ili privatizacije"

http://www.net.hr/vijesti/hrvatska/page/2008/11/19/0116006.html

gp
20.11.2008., 09:35
negdje su bili post-ani parametri kod dosadasnjih preuzimanja banaka u regiji...nemrem nikak naci...ak' se netko sjeca gdje je to bilo, bitte.

marco_s
20.11.2008., 10:01
negdje su bili post-ani parametri kod dosadasnjih preuzimanja banaka u regiji...nemrem nikak naci...ak' se netko sjeca gdje je to bilo, bitte.

evo, akvizicije banaka po P/BV, odi na komentare trgovanja i vidi post br. 47680 (autor noe) na stranici 4768

Qatar
20.11.2008., 10:07
evo, akvizicije banaka po P/BV, odi na komentare trgovanja i vidi post br. 47680 (autor noe) na stranici 4768

http://www.mojnovac.net/forumi/showpost.php?p=439635&postcount=47680

gp
20.11.2008., 10:26
@ marco s, Qatar.....thx

Jones Dow
23.11.2008., 18:52
http://img03.picoodle.com/img/img03/3/11/23/f_Foreignm_90179c9.jpg

leviplohin
24.11.2008., 13:26
Trenutno su u Hrvatskoj u toku dva istiskivanja malih dioničara iz vlasničke strukture.

Radi se o SGSB i Međimurskoj banci.
Dakle za očekivati je da većinski vlasnik neće nuditi previše jer mu zakonske mogućnosti to dopuštaju.

Ipak za Splitsku banku nudi se 1.500 kuna ili P/BV=2,60 i za Međimursku banku 1.380 kn ili P/BV=1,40.

Kod drugih banaka trenutna tržišna situacija daje omjer i ispod 0,5.
Ne mogu razumit one koji prodaju bankarske dionice po ovakvim cijenama.


Zaista lijep igrokaz pod naslovom zajebi malog dioničara i pod panikom mu daj rog za sviću.

Pavlek
24.11.2008., 14:48
Oprosti, molim te podsjeti me koliki je akvizicijski P/B za Centar banku? Nešto si pisao o nekim cijenama svojedobno :biggrin:

leviplohin
24.11.2008., 15:51
Možeš biti siguran da će akvizicijski biti bitno veći od ovih "istiskivačkih".

MASTER
24.11.2008., 22:40
Zaista lijep igrokaz pod naslovom zajebi malog dioničara i pod panikom mu daj rog za sviću.

moram priznati da mi nikad nije bilo jasno zašto se netko sa kojim apstraktnim udjelom smatra oštećenim kad je po svom bitku on hendikepiran

zero
25.11.2008., 00:54
http://www.mojnovac.net/forumi/member.php?u=1366
moram priznati da mi nikad nije bilo jasno zašto se netko sa kojim apstraktnim udjelom smatra oštećenim kad je po svom bitku on hendikepiran

Koji je kvalificirani udjel da bi se ti smatrao oštećenim?

MASTER
25.11.2008., 01:01
pa recimo da tzv mali dioničari imaju zajedno barem 25% te da je distribucija ostalih vlasnika manja od 10% po grupama dioničara

sve ostalo je petljanje u tuđe stvari

zero
25.11.2008., 10:51
MASTER
pa recimo da tzv mali dioničari imaju zajedno barem 25% te da je distribucija ostalih vlasnika manja od 10% po grupama dioničara

sve ostalo je petljanje u tuđe stvari

Mogao si odmah navesti dvije dionice koje zadovoljavaju kriterije, ako ih ima?

Ne trebaš imati moć, ili pravo odlučivanja da bi imao pravo na pošten tretman!

dixi
07.04.2009., 11:49
Erste najjače raste među najvećima, HPB najveće razočaranje (http://www.seebiz.eu/hr/banke/erste-najjace-raste-medu-najvecima%2c-hpb-najvece-razocaranje,41999.html)

tatty bogle
16.04.2009., 10:49
http://www.vecernji.hr/newsroom/economics/3277639/index.do;jsessionid=27E4FB5DC1F74C6A475CB95642C822 1A.1
u tekstu pored nalazi se pomalo nevjerojatna informacija
to da goldman sachs ne želi okove, to razumijem. al da banka kupuje ovakve assete, to mi nije jasno. možda je to izvor za naziv toxic asset - radi se prije svega o neobičnoj odluci za investicijom

"...banka u bankrotu kupila urana dovoljno za N-bombu
Propala banka Lehman Brothers, nekada četvrta po veličini investicijska banka u SAD-u, posjeduje oko 250 tisuća kilograma (!!??) uranskog “žutog kolača” iz kojega bi se obogaćivanjem mogla napraviti jedna nuklearna bomba. Banka je uran kupila u trenutku kada joj je bilo potpuno jasno da propada. Priča je posve zanimljiva i bizarna jer se trgovina tom radioaktivnom tvari obično odvija između proizvođača i potrošača urana (nuklearne elektrane) te preko malobrojnih posrednika koji moraju imati posebne dozvole za tu vrstu trgovine. Banka je tu dozvolu dobila mjesec dana prije bankrota i odmah kupila uran koji je navodno uskladišten u Kanadi i Francuskoj. Ta kupnja srušila je cijenu urana na svjetskom tržištu, a banka koja je u bankrotu trenutačno ga ne prodaje jer za namirenje dugova svojim kreditorima prodaje drugu imovinu i čeka da cijene urana počnu rasti. Kani ga polako prodavati u iduće dvije godine i tako zaraditi nekoliko desetaka milijuna dolara..."

ni bankari nisu što su nekad bili. valja pitat prku dal ima za uvalit malo polonija.

dixi
12.05.2009., 16:33
HBOR predstavio mjere za ublažavanje utjecaja krize (http://www.zse.hr/userdocsimages/novosti/856-09-HBOR_priopcenje.doc)

"Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev predstavio je nove programe kreditiranja – Trajna obrtna sredstva i Kreditiranje proizvodnje kao i izmjene postojećih programa. Iz Banke su također objavili kako su unatoč ranijem najavljivanju smanjenja za oko 30 posto, u prva četiri mjeseca ove godine zadržali kreditnu aktivnost na razini prethodne godine."

geene
12.07.2009., 16:25
Evo...za svakoga nešto...

Maos
14.07.2009., 11:15
Ubi me zanimacija kako će se na domaće bankarske dionice odraziti jučerašnji skok u Americi i današnji u Aziji... osobito zbog toga što je primarni katalizator spomenutog rasta bio podizanje outlooka za Goldman Sachs pred izlazak kvartalnog izvješća što indicira pozitivan stav analitičara prema financijskom sektoru.

Smart
14.07.2009., 12:30
Ubi me zanimacija kako će se na domaće bankarske dionice odraziti jučerašnji skok u Americi i današnji u Aziji... osobito zbog toga što je primarni katalizator spomenutog rasta bio podizanje outlooka za Goldman Sachs pred izlazak kvartalnog izvješća što indicira pozitivan stav analitičara prema financijskom sektoru.

Jesi ikada na našoj burzi doživio rast određenog sektora u odnosu na druge?

Soprano
14.07.2009., 12:47
Jesi ikada na našoj burzi doživio rast određenog sektora u odnosu na druge?

brodari

Maos
14.07.2009., 13:16
Jesi ikada na našoj burzi doživio rast određenog sektora u odnosu na druge?

Misliš poput ovog u posljednjih tjedan dana kada su banke višestruko slabije od nekog drugog sektora?

Na slici u attachu imaš usporedbu bankarskih dionica sa sektorom koji u ovom trenutku najbolji, podaci se stalno osvježavaju pa možeš vidjeti kako i na dnevnoj i na tjednoj razini Banke slabije rastu...

sayes
14.07.2009., 13:48
Banke kod nas imaju siguran rast, al to nije zanimljivo. Građevinari su u dugovima, neizvjesnim poslovima, al kad je Jure Radić nasmiješi dionice rađevinskog sektora polude.
Lukoviću, pokaži i ti plombe.

Smart
14.07.2009., 14:26
Misliš poput ovog u posljednjih tjedan dana kada su banke višestruko slabije od nekog drugog sektora?

Na slici u attachu imaš usporedbu bankarskih dionica sa sektorom koji u ovom trenutku najbolji, podaci se stalno osvježavaju pa možeš vidjeti kako i na dnevnoj i na tjednoj razini Banke slabije rastu...

Ajde, pročitaj još jednom što sam napisao! Btw. banke su trenutno najbolje i najsigurnije ulaganje u Hrvatskoj. Kapital u zadnjih 4-5 godina se znatno povećao, a cijena je na razini od prije tih 4-5 godina. Usput, svjedoci smo neke čudne politike i zakona, koji im omogućuje i u ovim recesijskim vremenima nenormalnu zaradu. Dakle, možemo i u slijedećim razdobljima očekivati dobre financijske pokazatelje. Za razliku od nekih "popularnih" dionica, koje se neprestalno pumpaju i drže bez razloga!

ziheraš
27.07.2009., 18:34
Banke plasirale državi 30,7 mlrd kuna

Još od prosinca 2008. banke intenzivno kreditiraju državu, a neto plasmani na godišnjoj razini više su nego udvostručeni
Podaci HNB-a za svibanj potvrdili su nastavak usmjerenosti banaka na financiranje države. Još od prosinca 2008. godine banke, u uvjetima nepovoljnih gospodarskih kretanja i povećanih potreba za financiranjem proračunskog manjka, sve snažnije kreditiraju državu, a neto plasmani na godišnjoj razini više su nego udvostručeni i krajem svibnja iznose 30,7 milijardi kuna.
Prema informacijama iz Biltena HNB-a u svibnju se nastavila stagnacija kredita privatnom sektoru koji su, ako se isključi utjecaj tečaja, porasli za 0,1 posto. Na godišnjoj se razini rast plasmana nastavio usporavati i na kraju svibnja iznosio je 6,8%, odnosno 4,3% isključi li se utjecaj tečaja. Uzroci se znaju: slabljenje potražnje za kreditima, ali i s ograničena ponuda kredita banaka privatnom sektoru.
U strukturi plasmana najveća smanjenje zabilježeno je kod plasmana stanovništvu. Od početka godine krediti odobreni stanovništvu, isključujući utjecaj tečaja, smanjili su se za 1,2%. Pad je primjetan kod svih vrsta kredita, ponajviše za kupnju automobila i ostalih nenamjenskih zajmova.
Nasuprot tome, plasmani poduzećima u prvih su pet mjeseci ove godine blago porasli (za 0,7% isključi li se utjecaj tečaja), što se može pripisati nešto snažnijoj potražnji poduzeća u uvjetima kad je teško doći do alternativnih izvora financiranja. Godišnja stopa rasta plasmana poduzećima na kraju svibnja iznosila je 9,2% nominalno, dok je godišnji rast kredita stanovništvu bio zamjetno niži (nominalno 5,2%).

mich
07.08.2009., 10:34
04.08.2009. / 10:48

NACIONAL (http://www.nacional.hr/clanak/64083/turci-kupuju-hrvatske-banke-garanti-pregovara-s-nava-centar-i-jadranskom-bankom)

Turci kupuju hrvatske banke: Garanti pregovara s Nava, Centar i Jadranskom bankom

Dogus je prije desetak dana pokrenuo 100 milijuna vrijednu investiciju u Šibeniku, gdje bi trebali graditi prvu hrvatsku marinu za megajahte u uvali Mandalina

Garanti banka, druga po veličini banka u Turskoj, zainteresirana je za preuzimanje Nava banke, piše Business.hr kojemu je ovu informaciju potvrdio i predsjednik Uprave Nava banke Stjepan Pamuković.

Pamuković je kazao kako je riječ o načelnim pregovorima i kako još nikakvi detalji nisu dogovoreni. Osim za Nava banku, Turci su zainteresirani i za šibensku Jadransku banku te Centar banku, dok su vlasnici Imex banke odbili svaku mogućnost o prodaji. Sve tri banke su redom u domaćem vlasništvu te je očito kako Garanti ima ozbiljne namjere za ulazak na hrvatsko bankarsko tržište u kojemu dominiraju Austrijanci, Francuzi i Talijani.

Garanti banka je druga po veličini banka u Turskoj, a preko tvrtke kćeri GarantiBank International ima podružnice u Nizozemskoj, Njemačkoj, Rumunjskoj, Švicarskoj, Kazahstanu, Ukrajini i Rusiji. Vlasnik banke je turski holding Dogus, a jedan od većih suvlasnika s oko 20 posto udjela je i američki gigant General Electric.

Dogus Holding jedna je od najjačih korporacija u Turskoj s preko 20 tisuća zaposlenih i godišnjim prihodom od oko 6 milijardi eura. Operacije Garanti banke čine gotovo 80 posto ukupne djelatnosti holdinga koji već ima iskustva s ulaganjem u Hrvatskoj. Naime, Dogus je prije desetak dana pokrenuo 100 milijuna vrijednu investiciju u Šibeniku, gdje bi trebali graditi prvu hrvatsku marinu za megajahte u uvali Mandalina.

Dogus će marinu graditi zajedno s američkom tvrtkom Island Global Yachting i Nautičkim centrom Prgin čiji je vlasnik Goran Prgin, ujedno i jedan od većih dioničara Jadranske banke. Baš zbog toga i ne čudi da su Turci počeli razgovore o preuzimanju ove šibenske banke kojoj je u prosincu prošle godine Trgovački sud u Šibeniku poništio dokapitalizaciju zbog tužbe skupine dioničara koji su smatrali da ona pogoduje Goranu Prginu.

mich
07.08.2009., 10:36
6.8.2009 14:35:39

BANKAMAGAZINE (http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Vijesti/Hrvatska/tabid/102/View/Details/ItemID/53386/ttl/Zigman-Ocekujem-preuzimanja-malih-banaka/Default.aspx)

Žigman: Očekujem preuzimanja malih banaka

Ovo je vrijeme u kojem potencijalni inozemni kupci obilaze regiju pa dolaze i u Hrvatsku pokušavajući kupiti više manjih hrvatskih banaka kako bi ušli na tržište koje je perspektivno zbog ulaska u EU, rekao je za www.banka.hr Ante Žigman, član Uprave Partner banke

Vrijeme je krize i vrijeme konsolidacije tržišta, prilika za prodaju i kupnju, stoga u Hrvatskoj treba očekivati preuzimanja kako u realnom tako i u financijskom sektoru.

Zanimanja stranih ulagača ima, poput Garanti banke, druge po veličini turske banke, koja ovih dana pregovara s nekoliko manjih hrvatskih banaka o mogućnostima preuzimanja.

"Ovo je vrijeme u kojem potencijalni inozemni kupci obilaze regiju pa dolaze i u Hrvatsku pokušavajući kupiti više manjih banaka kako bi ušli na tržište koje je perspektivno zbog ulaska u Europsku uniju", rekao je za www.banka.hr Ante Žigman, član Uprave Partner banke. Cijena banaka sada je niža i do tri puta stoga je sada najbolje vrijeme ua kupnju, dodaje Žigman.

Dok je prije tri godine cijena bila knjigovodstvena vrijednost puta četiri, danas je puta jedan, najviše jedan i pol, objašnjava Žigman. Znači, prije tri godine banka s primjerice 500 milijuna kuna kapitala mogla se prodati za oko dvije milijarde kuna, a danas za 500 do 750 milijuna kuna, ovisno o portfelju.

Male banke mogu pomoći hrvatskom gospodarsku pri izlasku iz krize, kaže Žigman, ali pri tom one, za razliku od većih banaka, ne mogu više financirati poduzetničke aktivnosti u građevini i poljoprivredi. To su trenutačno prerizični poslovi za male banke, jer ako je prodaja stanova pala, a jest, što vrijedi banci da joj komitent u zalog da zgradu kad je nitko ne može prodati?, pita se Žigman. Poljoprivreda pak nosi sa sobom rizike vezane za državu i pristupanje EU, zbog čega se smanjuju poticaji, a kako se proces pristupanja razvija, bit će ih sve manje.

Test središnje banke kojim se provjerava koliko su domaće banke otporne na makroekonomske šokove i krizu pokazao je da je većina banaka u Hrvatskoj ipak otporna na pad BDP-a i deprecijaciju tečaja, rekao je nedavno viceguverner Davor Holjevac Poslovnom dnevniku.

No, test je pokazao i da bi se u problemima potencijalno mogle naći manje banke. Žigman na to odgovara da male banke, uključujući i Partner banku, veoma dobro poznaju svoje klijente te da je to njihova prednost pred velikim bankama.

soultaker
07.08.2009., 10:36
Protegu maknuli Šuker i Polančec (http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=3b1d9c4c-f386-4573-a575-d75dd7500c34#)
Josip Jagić

josip.jagic@business.hr 07.08.2009 09:07

Promjena odnosa snaga u Hrvatskoj demokratskoj zajednici nastala odlaskom Ive Sanadera s mjesta premijera glavni je razlog odlaska Josipa Protege s čela Hrvatske poštanske banke, doznaje Business.hr od ljudi bliskih smijenjenom predsjedniku Uprave HPB-a.

mich
07.08.2009., 10:40
06.08.2009 17:40

VEČERNJI (http://www.vecernji.hr/vijesti/americki-templeton-turci-kupuju-male-domace-banke-clanak-7015)


RECESIJA JE IDEALNA ZA PREUZIMANJA JER SU CIJENE BANAKA NIŽE I DO TRI PUTA

Američki Templeton i Turci kupuju male domaće banke

Investicijski fond Templeton zainteresiran je za okrupnjivanje nekoliko manjih hrvatskih banaka, a druga najveća turska banka Garanti želi Jadransku, Centar i Imex banku

Američki investicijski fond Templeton zainteresiran je za ulazak na domaće bankarsko tržište radi preuzimanja nekoliko domaćih manjih banaka i njihova udruživanja. Tako bi nastala srednja banka koja bi mogla bolje konkurirati najvećima na tržištu.

No kako je riječ o fondu, njegov cilj sigurno nije dugoročno zadržavanje na tržištu, pa bi se tako prema informacijama zadržao vjerojatno do ulaska zemlje u EU, kada bi mogao i postići bolju cijenu za prodaju novonastale banke. Riječ je o oko pet do šest banaka s kojima fond pregovara, a među njima su, prema nepotvrđenim informacijama, Imex banka i Istarska kreditna banka.

Preveliki troškovi banaka
– No čak da i vlasnici tih banaka pristanu na ulazak fonda, mala je vjerojatnost da bi Hrvatska narodna banka to prihvatila – smatra analitičar i konzultant Damir Novotny. Središnja banka, HNB, odobrila je takav model samo za Regent fond zbog bankarske krize, koji je tada ušao u nekoliko domaćih banaka. Fond Tempenton već je poznat našem tržištu ulaganjem u Plivu i Magmu. HNB, kojem je svojedobno bio cilj smanjiti broj banaka na tržištu, jer je aktiva nerazmjerna veličini tržišta, želi samo ozbiljne bankarske grupacije.

No one trenutačno i nisu zainteresirane za dolazak na hrvatsko tržište. Zainteresirane su turske banke, koje su već ušle na istočno tržište, zbog financijskog praćenja svojih tvrtki na tom području. Interes možda još nije splasnuo ni belgijskom KBC-u, a postoji i kod belgijsko-francuske grupacije Dexia, koja bi zbog širine poslovanja sigurno i bila dobar izbor.

Preuzimanje malih banaka aktualno je zbog situacije koja trenutačno ugrožava njihovo poslovanje, zbog nemogućnosti rasta bilance, smanjenja profitalbilnosti, većih izdvajanja sredstava u rezervacije, pa s tim u vezi i skorog potrebnog povećanja adekvatnosti kapitala.

Svojedobno je postojala ideja o udruživanju malih banaka, no s vremenom je propala prije svega zbog vlasnika koji se s njome nisu složili. S druge strane, vlasnici nekih banaka dugoročno su planirali prodaju, no prije toga željeli su ojačati banku, što su s dobrim upravama i uspjeli, te sada mogu postići i bolju cijenu.

Turci ulažu 100 mil. u RH
Prošle je godine već bilo objavljeno i spajanje Centar i Nava banke, no i od toga se u posljednji trenutak odustalo. Zato pokušavaju ući stranci. U vrijeme krize zainteresirani kupci obilaze regiju i pokušavaju kupiti više manjih banaka kako bi ušli na tržište koje je perspektivno zbog ulaska Hrvatske u EU. Cijene banaka sada su niže i do tri puta pa je najbolje vrijeme za kupnju, ističu bankarski stručnjaci. Najčešće se među zainteresiranima spominju turske banke.

Druga najveća turska banka, Garanti bank, zainteresirana je za preuzimanje nekih manjih hrvatskih banaka. Nava banka prva je na meti Turaka i preko nje će tražiti ulazak na hrvatsko tržište. Turci su navodno počeli pregovore i s drugim manjim bankama koje su u domaćem vlasništvu– Jadranskom, Centar i Imex bankom. Garanti bank u vlasništvu je Dogus holdinga, a nedavno je pokrenuo investiciju u Šibeniku za 100 milijuna eura.

mich
07.08.2009., 10:48
Kuha se nešto oko banaka, ili gazde traže nove vlasnike pa su plasirali priče u medije???!

CEBA: P/E=6,5; P/B=0.45
JDBA: P/E=8.5; P/B=0.69

cukavec
07.08.2009., 11:09
Kuha se nešto oko banaka, ili gazde traže nove vlasnike pa su plasirali priče u medije???!

CEBA: P/E=6,5; P/B=0.45
JDBA: P/E=8.5; P/B=0.69

jako dobar zaključak:biggrin:

leviplohin
07.08.2009., 21:28
Bilo kako bilo, dobro je da se nešto kuha u ovoj žabokrečini zvanoj hrvatsko tržište kapitala.

  Negdi mora procuriti, osloboditi se kapital i inicirati novi izvor.

ostarija0106
08.08.2009., 00:03
Jedno (aktualno) pitanje. Radi se o rezervacijama po "lošim" kreditima - zna li tko gdje ih se knjiži? Znam da umanjuju dobit banaka, ali nisu gubitak...

Tnx

pero82
08.08.2009., 16:20
Jedno (aktualno) pitanje. Radi se o rezervacijama po "lošim" kreditima - zna li tko gdje ih se knjiži? Znam da umanjuju dobit banaka, ali nisu gubitak...

Tnx

Koliko ja znam, iako se rezervacije knjize vanbilancno svejedno se prikazuju upravo kao gubitak. A tvoja recenica umanjuje dobit, ali nisu gubitak je sama po sebi kontradikcija. Recimo 10 milijuna kuna rezervacija na dobit od 5 milijuna (prije rezervacija) je upravo 5 milijuna gubitka.

Ako si mislio na to da se rezervacije ne prikazuju prije dobiti po dionici, e mislim da ni to ne stoji. Operativna dobit ili operativni gubitak se umanjuje/povecava za iznos rezervacije.

jurex
08.08.2009., 18:35
Jedno (aktualno) pitanje. Radi se o rezervacijama po "lošim" kreditima - zna li tko gdje ih se knjiži? Znam da umanjuju dobit banaka, ali nisu gubitak...

Tnx

rashodovna strana RDiG AOP 067

ostarija0106
11.08.2009., 14:32
@ pero82, mislim da rezervacije nisu klasičan gubitak jer se (veći dio) nakon vraćanja kredita u urednost skida s rezervacija i vraća kao dobit. Ako ti nije problem da malo pojasniš kako se konkretno knjiže vanbilančno? Znači te rezervacije ne idu na konto 280?

@ jurex, jesi siguran da je baš ta pozicija? Našao sam šprancu RDG-a na internetu i pod tom pozicijom nisam pronašao rezervacije... :rolleyes: I još nešto ako nije problem, kad se ukinu rezervacije kako ih se ponovno "vraća" u dobit?

Hvala obojici na odgovorima :thumbsup:

dudo81
11.08.2009., 19:00
I još nešto ako nije problem, kad se ukinu rezervacije kako ih se ponovno "vraća" u dobit?

Hvala obojici na odgovorima :thumbsup:

Kroz izvanrednu dobit.

Unta
14.08.2009., 18:51
Znam da je malo off topic, ali ukoliko je netko zainteresiran za dionice Banke kovanica može mi se javiti, prodajem povoljno. Eto ako je netko zainteresiran...
Hvala i pozdrav!

soultaker
18.08.2009., 15:10
HNB predviđa da će recesija u bankama kulminirati krajem godine. (http://business.hr/images/files/2009/08/e8bb2f67-727a-4f44-a24a-7ff29b8016a4.pdf)

Ukratko: „Utjecaj recesije na bankarski sektor bit će odgođen te bi mogao kulminirati krajem ove godine, ali se ocjenjuje da očekivano pogoršanje kvalitete imovine bankarskog sektora neće narušiti zadovoljavajuću razinu stabilnosti financijskog sektora“

MINIMAX
18.08.2009., 15:16
Banke namjerno umanjuju dobit rezerviranjem sredstava za loše kredita više nego što je to u stvari potrebno, te tako u ovoj krizi sebi prave opravdanje kako su i one pogođene te ne ostvaruju dobit kao ranije. Dovoljno je pogledati njihova izvješća i stavke prihoda od kamata pa će se vidjeti stvarna situacija bezobzirnih lihvara koji bez imalo razumijevanja deru kožu Hrvatskim građanima i gospodarstvu.

MASTER
18.08.2009., 15:18
Sud u BiH kaznio ogranak vlasnika PBZ-a zbog jednostranog povećanja kamata na kredite (http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=93874e17-62c6-49c7-9763-f37f21133c5a)

ostarija0106
19.08.2009., 22:23
Banke namjerno umanjuju dobit rezerviranjem sredstava za loše kredita više nego što je to u stvari potrebno, te tako u ovoj krizi sebi prave opravdanje kako su i one pogođene te ne ostvaruju dobit kao ranije. Dovoljno je pogledati njihova izvješća i stavke prihoda od kamata pa će se vidjeti stvarna situacija bezobzirnih lihvara koji bez imalo razumijevanja deru kožu Hrvatskim građanima i gospodarstvu.

Vjeruj mi, banke nastoje svim silama umanjiti rezervacije po lošim kreditima. Dobit mogu umanjiti na mnogo elegantniji (i jeftiniji) način. A ako misliš da će u ovoj godini banke ostvarivati onoliku dobit kao do sada varaš se-pogledaj trend prihoda od kamata...

Vezano za raspravu od nekidan o knjiženju rezervacija, netko reče da se knjiže izvanbilančno. :rolleyes: Malo sam se raspitao i doznao da se knjiže kao rashodi od rez. (razred 6) a protustavka je ispravak vrijednosti kr. (raz.5). Ako uopće koga zanima. :)

Mikey
24.09.2009., 11:56
Europska komisija: Banke naknadama ‘deru’ klijente
http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,9,24,,177353.jl

Nadam se da su u Hrvatskoj nadležne institucije tu da štite korisnike od prevelikih naknada!
Da ne kažemo koliko banke deru na raznim dopisima i izvodima...

A proizvode novac iz ničega.

MASTER
13.11.2009., 17:40
http://www.jutarnji.hr/uz-jamstvo-drzave-kamate-za-stan-5---/347825/
ZAGREB - Kad bi država jamčila za stambene kredite, kamata bi se vratila u zlatno doba 2007. i početak 2008., kad je iznosila od pet do šest posto. Procjenjuju to u hrvatskim bankama koje su s nadom dočekale najavu premijerke Jadranke Kosor da će država poticati stanogradnju, premda još ne znaju kako to namjerava učiniti.


jamčimo za depozite,a sada bi još trebali jamčiti i za kredite - kaj god

MINIMAX
13.11.2009., 17:52
http://www.jutarnji.hr/uz-jamstvo-drzave-kamate-za-stan-5---/347825/

jamčimo za depozite,a sada bi još trebali jamčiti i za kredite - kaj god

Kolega Master pogodili ste u sridu

MINIMAX
13.11.2009., 17:56
Ako država jamči za depozite u Hrvatskim bankama, zašto te iste banke nebi te iste depozite plasirale u kredite Hrvatskim građanima pod povoljnijm kamatama.
Problem stanogradnje je ogroman i tu nije u pitanju samo hrpica investitora, već desetco tisuća obitelji koje žive od posla u građevinskom sesktoru. Zbog prirode investicijskog ciklusa zastoj u stanogradnji bi rezultirao zatrpanim zavodima za zapošljavanje, te u kraćem periodu nedostatkom stanova na tržišut ( kada se već izgrađeni prodaju ), te skokom cijene kvadrata, što bi vlastiti stan učinilo još nedostupnijim običnom građaninu.
Da ne govorimo o iznajmljivačima koji bi također digli cijene najma.

speedy717
13.11.2009., 18:13
Ako država jamči za depozite u Hrvatskim bankama, zašto te iste banke nebi te iste depozite plasirale u kredite Hrvatskim građanima pod povoljnijm kamatama.
Problem stanogradnje je ogroman i tu nije u pitanju samo hrpica investitora, već desetco tisuća obitelji koje žive od posla u građevinskom sesktoru. Zbog prirode investicijskog ciklusa zastoj u stanogradnji bi rezultirao zatrpanim zavodima za zapošljavanje, te u kraćem periodu nedostatkom stanova na tržišut ( kada se već izgrađeni prodaju ), te skokom cijene kvadrata, što bi vlastiti stan učinilo još nedostupnijim običnom građaninu.
Da ne govorimo o iznajmljivačima koji bi također digli cijene najma.

mislom da sve ovo nije razlog da država subvencionira kamate.... nek spuste cijene kvadrata na razumnu mjeru pa će se i kupnja pojavit.... ovo je još uvijek daleko iznad realnih cijena..... neprodanih stanova ima više nego dovoljno. mogli bi tako tražit da država subvencionira i TK, pa da opet malo tržimo na razinama iznad 4k..... poz

Emperor Julian
13.11.2009., 18:15
A zašto bismo mi svi jamčili za kupnju stana iracionalnoj ekipi koja pošto-poto hoće imati svoju nekretninu pa je spremna platiti enormne svote za preskupe kvadrate, koje građevinari uredno odbijaju sniziti? Isto tako možemo tražiti i da nam država jamči za kredite na automobile, jer će inače propasti auto saloni. Pa neka se prilagode tržištu ili neka propadnu.
A da ne govorim kako bi takav zakon bio protuustavan, jer dovodi u neravnopravan položaj građane koji su već digli kredite.

MASTER
13.11.2009., 18:21
osobno mislim da je bolje da se jamči bankama za kredite građana ali to mora biti jedan jedinstven način dostupan pod jedankim uvjetima svima

recimo ja bi ukinuo jamčenje za depozite. mojem poslu nitko ne želi jamčiti, a ja na rad svoj radnika obračunavam i pdv. dok banke imaju daleko manji prinos po aktivi od svakog drugog posla u privredi

MINIMAX
13.11.2009., 21:32
A zašto bismo mi svi jamčili za kupnju stana iracionalnoj ekipi koja pošto-poto hoće imati svoju nekretninu pa je spremna platiti enormne svote za preskupe kvadrate, koje građevinari uredno odbijaju sniziti? Isto tako možemo tražiti i da nam država jamči za kredite na automobile, jer će inače propasti auto saloni. Pa neka se prilagode tržištu ili neka propadnu.
A da ne govorim kako bi takav zakon bio protuustavan, jer dovodi u neravnopravan položaj građane koji su već digli kredite.

Ovo je vrhunac gluposti zadnjih dana na ovom forumu. Kolega dali ste svjesni koliko radnika ima u građevini i koliko obitelji živi od toga. Vi biste pomagali stranu auto industriju - to je van svake pameti.