PDA

View Full Version : Prijedlozi izmjena i dopuna zakona (ZTD; OZ....)


MASTER
15.06.2007., 20:57
za sve koje može zanimati u privitku je nacrt izmjena ZTDa

moram priznati da nekako imam osjećaj da je ovo četvrti propis koji se mijenja zbog mene:thumbsup:

Uz članke 89. – 93.

Odredbama ovih članaka uvode se mjere protiv zlouporabe prava dioničara na pobijanje odluka glavne skupštine dioničkog društva. Kod nas, a i u drugim zemljama, ima slučajeva da dioničar podigne tužbu za pobijanje neke odluke glavne skupštine dioničkog društva s namjerom da ucjenjuje društvo sprječavajući ga da provede donesenu odluku čime se društvu i njegovim dioničarima pričinja šteta koja može imati vrlo teške posljedice za društvo. Kako sudski sporovi dugo traju, može se dogoditi da se neka odluka glavne skupštine, bez obzira na uspjeh tužitelja u sporu, ne može provesti godinama.

MASTER
27.06.2007., 18:01
Prijedlog izmjena i dopuna Ovršnog zakona (http://www.slobodna.net/001/oz2007.pdf)

MASTER
06.07.2007., 08:20
Prijedlog novog zakona o preuzimanju dioničkih društava (http://www.vlada.hr/hr/content/download/22380/287068/file/243%20-%2002.pdf)

Small_Fish
06.07.2007., 23:00
Trebalo bi povući nekoliko pitanja vezano za Zakon o preuzimanju, te o kontradikcijma između zakona o tržištu VP i ZTD-a...

Zašto su iz ZOP izuzeta društva koja nisu JDD po ZTVP?
Zašto squeeze out nije definiran u ZOP, a ne u ZTD?
Kada nastaje obveza ponude za preuzimanje kod banaka?
Zašto se povlaštene dionice ne tretiraju u ZOP?
Definirati zajedničko djelovanje i mehanizme ispitivanja postojanja zajedničkog djelovanja?
Zašto postoji vremensko ograničenje primjene ZTVP od 6 mj. nakon prestanka radnog odnosa za osobe koje raspolažu povlaštenim informacijama, šta ako se posao odnosi na neko duže razdoblje?
.....
.....
Ima toga još, samo se ne mogu sjetiti svega, držao sam i jedno predavanje na tu temu na pravnom faksu...

peropopara
07.07.2007., 10:58
[QUOTE=Small_Fish]Trebalo bi povući nekoliko pitanja vezano za Zakon o preuzimanju, te o kontradikcijma između zakona o tržištu VP i ZTD-a...

Zašto squeeze out nije definiran u ZOP, a ne u ZTD?
Zašto se povlaštene dionice ne tretiraju u ZOP?

Ribice, ove dvije stvari su mi upale u oči. Zašto misliš da bi ZOP a ne ZTD trebao regulirati squeeze out, a posebno zašto povlaštene dionice? I premda me tvoje pitanje zaintrigiralo te ću odgovor slijedeći tjedan potražiti kod nekog sa katedre (Miladin ili Markovinović, možda uhvate i cheefa Barbića), ovako odokativo bih rekao da bi ZTD kao lex generali naprosto morao sadržavati odredbe o povlaštenim dionicama jer one predstavljaju samu bit d.d.

O squeeze outu bi se dalo raspravljati, tako i onako je uveden naknadno izmjenama i dopunama 2003., premda također mislim da mu je mjesto u ZTD-u.

peropopara
07.07.2007., 11:27
Da budemo detaljniji, squeeze out je po uzoru na njemačko zakonodavstvo stavljen u ZTD, a pitanje povlaštenih dionica (koje sve više gubi na aktualnosti) jest po meni statutarno pitanje, pitanje odluka glavne skupštine.

Small_Fish
07.07.2007., 15:24
Da budemo detaljniji, squeeze out je po uzoru na njemačko zakonodavstvo stavljen u ZTD, a pitanje povlaštenih dionica (koje sve više gubi na aktualnosti) jest po meni statutarno pitanje, pitanje odluka glavne skupštine.

Krivo si me shvatio u vezi sa povlaštenim...
Povlaštene dionice moraju biti definirane u ZTD, no smatram kako bi trebale biti ubačene i u zakon o preuzimanju, da se malo sredi njihov status i situacije koje nastaju pri preuzimanjima...zbog mnogih odredba za koje je potrebno i glasanje skupštine povlaštenih, a koje koće preuzimanja i planove nakon preuzimanja...

Jučer sam bio vani pa mi mozak baš ne radi, a nisam ni riječit baš:cugeri:...

A squeeze out bi po meni trebao biti u ZOP zato što je tih 95% stepenica na kojoj većinski vlasnik postaje bog i batina, te je nelogično da sam squeeze out ide samo na prijedlog većinskog dioničara, i to jednog dioničara (jer u ZTD nije definirano zajedničko djelovanje, već piše da jedan dioničar mora imati 95%), te u interesu zaštite manjinskuh dioničara prijedlog squeeze out treba ići na njihov prijedlog, te se mora definirati fer cijena za te dionice na način objašnjen u ZOP, jer u ZTD piše samo kako većinski vlasnik određuje fer cijenu i to je konačno, uzimaju ti dionice i polažu pare i ne treba im tvoj pristanak, a fer cijenu određuje većinski vlasnik ili sud nakon tužbe...nema ni govora o trgovanoj cijeni ukoliko se dionicom trguje...

Eto, ako treba mogu sutra to sve fino objasniti kada budem svjež i odmoran...:p:

peropopara
07.07.2007., 16:36
A squeeze out bi po meni trebao biti u ZOP zato što je tih 95% stepenica na kojoj većinski vlasnik postaje bog i batina, te je nelogično da sam squeeze out ide samo na prijedlog većinskog dioničara, i to jednog dioničara (jer u ZTD nije definirano zajedničko djelovanje, već piše da jedan dioničar mora imati 95%), te u interesu zaštite manjinskuh dioničara prijedlog squeeze out treba ići na njihov prijedlog, te se mora definirati fer cijena za te dionice na način objašnjen u ZOP, jer u ZTD piše samo kako većinski vlasnik određuje fer cijenu i to je konačno, uzimaju ti dionice i polažu pare i ne treba im tvoj pristanak, a fer cijenu određuje većinski vlasnik ili sud nakon tužbe...nema ni govora o trgovanoj cijeni ukoliko se dionicom trguje...

Eto, ako treba mogu sutra to sve fino objasniti kada budem svjež i odmoran...:p:[/QUOTE]

Ma ne, sve pet:thumbsup: , nisam ja osporavao tvoje mišljenje nego me zanimalo sa pravne strane jer vidim da ne blebećeš bezveze. Ako ti se da, pošalji mi na pm svoje razmišljanje ili ga podrobno iznesi ovdje, trebao bi se idući tjedan naći sa nekima od autora novog ZOP, zanimljivo bi bilo čuti njihovo razmišljanje, možda čak doći i do razmišljanja gurua osobno, prof. Jakše Barbića. Inače je dobro da inzistiraš na pravnim pitanjima, čini mi se da je taj element ovdje (s izuzetkom Mastera) prilično zapostavljen.

Koliko je meni poznato, institucija squeeze outa preuzeta je iz njemačkog trgovačkog zakona i na temelju toga inkorporirana baš u ZTD 2003. Apsolutno se slažem da je kao takva nepravedna i nedovoljno razrađena.

MASTER
07.07.2007., 19:46
sad kad pričamo o istiskivanju manjinskih dioničara

bili recimo bilo u redu da dvojica (52+44%) isplate trećeg koji ima 4%

i to pojam većinski dioničar (ili dioničari koji raspolažu s najmanje)....

i zašto npr manjinski dioničar (prepostavimo da je jedan) ne bi mogao isplati većinskog po višoj (ili istoj) cijeni

peropopara
08.07.2007., 11:48
sad kad pričamo o istiskivanju manjinskih dioničara

bili recimo bilo u redu da dvojica (52+44%) isplate trećeg koji ima 4%

i to pojam većinski dioničar (ili dioničari koji raspolažu s najmanje)....

i zašto npr manjinski dioničar (prepostavimo da je jedan) ne bi mogao isplati većinskog po višoj (ili istoj) cijeni

Znaš li za neko slično zakonodavno riješenje u svijetu ili bi ovo bilo nešto sasvim novo kada je riječ o ovoj materiji?

Small_Fish
08.07.2007., 12:31
sad kad pričamo o istiskivanju manjinskih dioničara

bili recimo bilo u redu da dvojica (52+44%) isplate trećeg koji ima 4%

Poanta je u tome, da bi istiskivanje moralo ići na prijedlog manjinskih dioničara, pa ako ovaj sa 4% to želi, a ovi zajednički djeluju, onda da...

Da je tebe pitam, da li bi bilo u redu da 5 različitih dioničara drže preko 95% dionica, te da nikad ne objave ponudu za preuzimanje jer je teško dokazivo zajedničko djelovanje


i to pojam većinski dioničar (ili dioničari koji raspolažu s najmanje)....

i zašto npr manjinski dioničar (prepostavimo da je jedan) ne bi mogao isplati većinskog po višoj (ili istoj) cijeni

Ovo zadnje ne kužim, preformuliraj...šta ima manjisnki dioničar isplaćivati večinskog? On može dati ponudu za preuzimanje iako nema 25%

Small_Fish
08.07.2007., 16:53
Evo i NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA S KONAČNIM
PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, lipanj 2007.

www.slobodna.net/001/ztd.pdf

MASTER, jesi ti i na legalisu?

borg
08.07.2007., 19:07
sad kad pričamo o istiskivanju manjinskih dioničara

bili recimo bilo u redu da dvojica (52+44%) isplate trećeg koji ima 4%

i to pojam većinski dioničar (ili dioničari koji raspolažu s najmanje)....

i zašto npr manjinski dioničar (prepostavimo da je jedan) ne bi mogao isplati većinskog po višoj (ili istoj) cijeni


Po meni ne bi bilo u redu, jer onda dogovorom "jataka" postojanje i egsistencija malih dioničara je upitna...
Kad jedan proda drugome svoj dio i jedan od njih bude imao 96 % onda squezze out ima neki smisao, ili čak da se mali slaže sa njihovim iskazom o zajedničkom djelovanju, ali taada mu vjerovatno moraju ponuditi dosta za njegove dionice da bi dobili njegovo "slaganje"...:rolleyes:

Ovo što kaže Small isto tako, lako bi im bilo objaviti zajedničko djelovanje kada žele istisnuti male, ali u suprotnom slučaju, je teško dokazati zajedničko djelovanje kad moraju objaviti obaveznu ponudu o prezimanju prilikom skupljanja dionica preko 25 %, jer tada im možda nije u interesu...

toknezev
08.07.2007., 21:27
i zašto npr manjinski dioničar (prepostavimo da je jedan) ne bi mogao isplati većinskog po višoj (ili istoj) cijeni
O D L I Č N O pitanje... Nisam pravnik, ali mi fakat ima smisla ako većinski vlasnik ponudi neki cijenu za squeeze out da se ponudi manjinsko(i)m dioničaru(ima) mogućnost da po toj ponuđenoj cijeni isplati većinskog dioza njegov udio. Ako je to po njemu već fer cijena...

Small_Fish
08.07.2007., 21:53
O D L I Č N O pitanje... Nisam pravnik, ali mi fakat ima smisla ako većinski vlasnik ponudi neki cijenu za squeeze out da se ponudi manjinsko(i)m dioničaru(ima) mogućnost da po toj ponuđenoj cijeni isplati većinskog dioza njegov udio. Ako je to po njemu već fer cijena...

Pa to se može ponudom za preuzimanje napraviti i kad imaš samo jednu dionicu...

Manjinskom dioničaru se može dati to pravo, ali je ono u praksi neupotrebljivo, jer squeeze out nije nadmetanje u obliku konkurentskih ponuda...nego istiskivanje manjinskih mora sadržavati veća prava za manjinske dioničare, ali se skupštinska većina od 95% nikako ne može osporiti većinskom vlasniku i zato to nije ponuda za preuzimanje, jer tih ostalih 5% ne nosi nikakva posebna prava u vezi odlučivanja i upravljanja...s time da se treba napomenuti da se squeeze out razina od 95% odnosi na udio u temeljnom kapitalu, a ne u glasovima, što opet znači da u ovih 5% mogu biti i povlašteni dioničari, što dodatno zbunjuje...

uskok
09.07.2007., 03:17
Ovo sam iskusio na vlastitoj kozi i dobro funkcionira >>>> "Shotgun clause" is a term of art, rather than a legal term. It is a specific type of exit provision that may be included in a shareholders' agreement, and may often be referred to as a buy-sell agreement. The shotgun clause allows a shareholder to offer a specific price per share for the other shareholder(s)’ shares; the other shareholder(s) must then either accept the offer or buy the offering shareholder’s shares at that price per share.

MASTER
09.07.2007., 07:31
Poanta je u tome, da bi istiskivanje moralo ići na prijedlog manjinskih dioničara, pa ako ovaj sa 4% to želi, a ovi zajednički djeluju, onda da...


ma mislim da sam negdje to već pisao oko tog pojama dioničar /dioničari

imaš slučaj da tužbu radi utvrđenja ništavosti a radi podjele dobiti "mogu podnijeti dioničari koji zajedno imaju najmanje 10% dionica"

pa se postavlja pitanje što je sa jednim dioničarem koji ima 11% - i obrnutno ako postoji zajedničko djelovanje da li to znači da u smislu obvezno pravnog odnosa su to solidarne ili supsidijarne stranke itd

i što ako je prva ponuda bila udvoje, pa podiže poslije samo jedan itd


naprosto ne volim zakone koji unaprijed ne predviđaju sve situacije, koje su poslije podložne tumačenju izvršne vlasti, a u suštini nekome ograničavaju prava

.s time da se treba napomenuti da se squeeze out razina od 95% odnosi na udio u temeljnom kapitalu, a ne u glasovima, što opet znači da u ovih 5% mogu biti i povlašteni dioničari, što dodatno zbunjuje...
istina

Mikey
09.07.2007., 09:00
i što ako je prva ponuda bila udvoje, pa podiže poslije samo jedan itd


@Po logici bi bilo...ako ponuđaći djeluju zajednički onda kad jedan daje ponudu, smatra se da to čine obojica.
Nakon što oni raskinu ili obznane javnosti da više ne djeluju zajedno onda je to sasvim druga priča.

Ako bi ti npr. kao manjinski dioničar htio (isplatiti) većinskog(e) dioničara(e) onda bi po logici stvari morao dati kontra Ponudu za preuzimanje iako sumnjam da bi takvo nešto prilikom istiskivanja bilo moguće.

Uglavnom, Zakon je nemoguće napraviti tako da uvijek ne bude ostala još poneka rupa i za podrobnije mišljenje svakako je da se treba obrattiti HANFA-i za mišljenje jer i pored Zakona vjerujem da ostale oblike eventualno mogu odobriti ili osporiti samo oni.

MASTER
09.07.2007., 11:22
Uglavnom, Zakon je nemoguće napraviti tako da uvijek ne bude ostala još poneka rupa i za podrobnije mišljenje svakako je da se treba obrattiti HANFA-i za mišljenje jer i pored Zakona vjerujem da ostale oblike eventualno mogu odobriti ili osporiti samo oni.
ma hajde molim te
to slušamo od 45 na ovamo - stalno nešto nije moguće

btw pao mi neki dan zakon od kralja aleksandra kojim se uređuju upisana kmetska prava u zemljišnim knjigama iz 1920

boljeg zakona nije bilo napisano u našoj državi

dakle ako je mogao kralj aco, može i premijer ivo

xerox
10.07.2007., 12:56
Pozdrav svima,
vidim da se ovdje komentiraju budući, nažalost prilično neuštimani, ali na veliko veselje autora istih, navodno usklađenih sa EU direktivama. Doljnja odredba budućeg take over law-a po meni je neobično rigidna, jer pokušava ishoditi nekakvu "pravičnost" za one koji su svoje dionice prodali. Dok s druge strane blokira preuzimatelja na rok od 1 godine za slučaj kupnje dionice po višoj cijeni od one u provedenoj javnoj ponudi. U današnje vrijeme dinamike i izrazite volatilnosti burzi, ovakav namet mi se čini suludim.

Molim sudionike foruma, da bace pogled na ovu odredbu i napišu svoje mišljenje o tome.

članak 16.
(7) Ako ponuditelj ili osoba koja s njim djeluje zajednički u roku od 1 godine od dana proteka roka trajanja ponude za preuzimanje, stekne dionice ciljnog društva koje su bile predmet ponude, po cijeni koja je viša od cijene iz ponude, obvezan je dioničarima koji su prihvatili ponudu za preuzimanje isplatiti razliku u cijeni u roku od 7 dana od dana stjecanja.

Small_Fish
10.07.2007., 15:45
članak 16.
(7) Ako ponuditelj ili osoba koja s njim djeluje zajednički u roku od 1 godine od dana proteka roka trajanja ponude za preuzimanje, stekne dionice ciljnog društva koje su bile predmet ponude, po cijeni koja je viša od cijene iz ponude, obvezan je dioničarima koji su prihvatili ponudu za preuzimanje isplatiti razliku u cijeni u roku od 7 dana od dana stjecanja.

Treba sagledati ovo prije, a to su promjene u vezi obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje...

OBVEZNA PONUDA ZA PREUZIMANJE
Članak 9.
(1) Fizička ili pravna osoba obvezna je objaviti ponudu za preuzimanje kad neposredno
ili posredno, samostalno ili djelujući zajednički, stekne dionice s pravom glasa
ciljnog društva, tako da, zajedno s dionicama koje je već stekla, prijeđe prag od
25% dionica s pravom glasa ciljnog društva (kontrolni prag).
(2) Nakon što je prešla kontrolni prag i objavila ponudu za preuzimanje, fizička ili
pravna osoba obvezna je objaviti ponudu za preuzimanje kada, samostalno ili
djelujući zajednički, neposrednim ili posrednim stjecanjem dionica s pravom glasa
ciljnog društva poveća postotak prava glasa za više od 10% (dodatni prag).
(3) Iznimno od odredbe iz stavka 2. ovog članka, ponudu za preuzimanje obvezna je
objaviti fizička ili pravna osoba, koja nakon ponude za preuzimanje, samostalno ili
djelujući zajednički, neposrednim ili posrednim stjecanjem dionica s pravom glasa
ciljnog društva poveća postotak prava glasa za manje od 10%, ako tim stjecanjem
prelazi prag od 75% prava glasa (konačni prag).
(4) U slučaju daljnjeg stjecanja dionica s pravom glasa ciljnog društva, ponudu za
preuzimanje ne mora objaviti osoba koja je ponudu za preuzimanje objavila u
slučaju iz stavka 2. ovog članka, kao i osoba koja je nakon objavljene ponude za
preuzimanje stekla najmanje 75% prava glasa ciljnog društva.
(5) Fizička ili pravna osoba, kojoj je, sukladno odredbama ovog članka, nastala obveza
objavljivanja ponude za preuzimanje, obvezna je, bez odgode, o nastanku obveze
dostaviti obavijest Agenciji, ciljnom društvu, burzi i uređenom javnom tržištu na
kojem je odobreno trgovanje dionicama ciljnog društva, te istu bez odgode objaviti.
(6) Posrednim stjecanjem dionica s pravom glasa, u smislu ovog članka, smatrat će se
stjecanje kontrole u smislu stavka 4. članka 5. ovog Zakona.

Jer zakon isključuje obavezu daljnjeg stjecanja dionica ponudom za preuzimanje ukoliko se i nakon 2 ponude ne prijeđe prag od 75%...

Pa tako, unatoč mom mišljenju da je ovo iznimno manjkavo i aljkavo napisano, u suštini je pošteno da ukoliko ponuditelj ne stekne 75%, da ponudi ovima koji su prodali u ranijim ponudama cijenu po kojoj kupuje dionice, ma da mislim da to ne bi trebao biti slučaj kada se skupi svih 75% dionica, no to bi to bilo protuustavno...

toknezev
10.07.2007., 19:18
(2) Nakon što je prešla kontrolni prag i objavila ponudu za preuzimanje, fizička ili pravna osoba obvezna je objaviti ponudu za preuzimanje kada, samostalno ili djelujući zajednički, neposrednim ili posrednim stjecanjem dionica s pravom glasa ciljnog društva poveća postotak prava glasa za više od 10% (dodatni prag).
Iako pretpostvaljam na što se misli, smatram da nije precizno određeno na što se odnosi taj rast od 10%.
10% od već postojećeg prava glasa (ako si imao 25% temeljnog kapitala pa povećaš tih 25% na recimo 28% tem.kap.)? Ili ako povećaš potojeće pravo glasa za 10% temeljnog kapitala (s 25% na recimo 36%)?

Xerox, meni (nepravniku) taj stavak 7. članka 16. ima nekog smisla. Znam da nisam kvalificiran sudionik i ne bi trebao sudjelovati u raspravi jer nisam pročitao dotični Prijedlog promjena Zakona, ali doista nemam vremena za to, pa zato istrpite ako pitam nešto što se jasno nalazi na nekom drugom mjestu. U tom č.16.s.7 mi nije jasno koja je cijena temelj za izračun razlike koji bi se trebao isplatiti dioničarima koji su prije prihvatili ponudu? Najviša, ponderirana prosječna, zadnja,...?

Small_Fish
10.07.2007., 19:48
Iako pretpostvaljam na što se misli, smatram da nije precizno određeno na što se odnosi taj rast od 10%.
10% od već postojećeg prava glasa (ako si imao 25% temeljnog kapitala pa povećaš tih 25% na recimo 28% tem.kap.)? Ili ako povećaš potojeće pravo glasa za 10% temeljnog kapitala (s 25% na recimo 36%)?

Xerox, meni (nepravniku) taj stavak 7. članka 16. ima nekog smisla. Znam da nisam kvalificiran sudionik i ne bi trebao sudjelovati u raspravi jer nisam pročitao dotični Prijedlog promjena Zakona, ali doista nemam vremena za to, pa zato istrpite ako pitam nešto što se jasno nalazi na nekom drugom mjestu. U tom č.16.s.7 mi nije jasno koja je cijena temelj za izračun razlike koji bi se trebao isplatiti dioničarima koji su prije prihvatili ponudu? Najviša, ponderirana prosječna, zadnja,...?

Definirano je da kad se prijedje kontrolni prag (25%) I objavi ponuda, da se tada za stjecanje sljedecih 10% (dodatni prag) treba objaviti nova ponuda, No nije definirano da li je to ako prvotna ponuda ne uspije, jer to bi trebao biti smisao, posto se nakon te druge ponude vise ne mora ovjavljivati ponuda neovisno o uspjesnosti...

Mislim, ovom prijedlogu zakona treba jos puno sati rada da ga se dovede u red, jer je opet mnogo toga nedoreceno...

Ovo drugo sto si pitao takodjer nije definirano, no smatram da se radi o prosjecnoj cijeni stjecanja u toj godini ako se radi o stjecanju na burzi ili o najvisoj cijeni koju je platio za te dionice ako se radi o pogodbenoj kupovini (ukoliko ta cijena Nije niza od one na burzi)...

I ne treba biti pravnik (ja nisam) za sudjelovati, dovoljno je baviti se trzistem (pravo je nevjerojatno logicno unatoc uvrijezenom misljenju), dapace nisam ni ekonomista/financijer (fali mi 7 ispita, hehe)

MASTER
26.07.2007., 07:35
Nacrt zakona o kreditnim institucijama (http://www.hnb.hr/propisi/zakoni-htm-pdf/h-nacrt-zakona-o-kreditnim-institucijama-radna-verzija.pdf)

aspalathos
26.07.2007., 13:17
Mali ulagači na burzi bit će osigurani do 20.000 eura ?

26.7.2007 10:40:00 | Powered by Lider

Do kraja godine trebao bi biti gotov prijedlog zakona o tržištu vrijednosnih papira, koji će se najvjerojatnije zvati Zakon o tržištu kapitala, a bit će potpuno usklađen s direktivama EU. Preoblikovanje brokerskih kuća u investicijske tvrtke, koje će morati povećati temeljni kapital, ali i kao svaka financijska institucija voditi računa o adekvatnosti kapitala, zatim koje će veću pozornost morati posvetiti neprofesionalnim ulagačima, a mali ulagači bit će poput štediša u bankama novčano osigurani, neke su od novosti koje će donijeti novi zakon, najvjerojatnije ispisan u 500-tinjak članaka.

Sadašnji Zakon o tržištu vrijednosnih papira sadrži 165 članaka. Uz tek potrebno definiranje novosti na kojima rade dvije radne skupine koje čine predstavnici struke, Hanfa je već donijela nekoliko pravilnika koji će biti uvršteni u novi zakon o tržištu kapitala, ali koji će se primjenjivati i prije nego što zakon stupi na snagu, najvjerojatnije 2009. godine.

Small_Fish
26.07.2007., 14:10
Mali ulagači na burzi bit će osigurani do 20.000 eura ?

26.7.2007 10:40:00 | Powered by Lider

Do kraja godine trebao bi biti gotov prijedlog zakona o tržištu vrijednosnih papira, koji će se najvjerojatnije zvati Zakon o tržištu kapitala, a bit će potpuno usklađen s direktivama EU. Preoblikovanje brokerskih kuća u investicijske tvrtke, koje će morati povećati temeljni kapital, ali i kao svaka financijska institucija voditi računa o adekvatnosti kapitala, zatim koje će veću pozornost morati posvetiti neprofesionalnim ulagačima, a mali ulagači bit će poput štediša u bankama novčano osigurani, neke su od novosti koje će donijeti novi zakon, najvjerojatnije ispisan u 500-tinjak članaka.

Sadašnji Zakon o tržištu vrijednosnih papira sadrži 165 članaka. Uz tek potrebno definiranje novosti na kojima rade dvije radne skupine koje čine predstavnici struke, Hanfa je već donijela nekoliko pravilnika koji će biti uvršteni u novi zakon o tržištu kapitala, ali koji će se primjenjivati i prije nego što zakon stupi na snagu, najvjerojatnije 2009. godine.

To može vrijediti isključivo za ulaganja u fondove i za vođenje portfelja, kod samostalnog ulaganja to ne može postojati (što bi bilo, da je tako, protuustavno da nemaju svi jednaka prava, osim ako same financijske intitucije ne osiguravaju svoje klijente)...

Drugo, neznam kako bi trebale brokerske kuće voditi brigu o adekvatnosti kapitala, kada ulaganja od investitora vode vanbilančno, e sada jedino da se ulaganja smatraju kao depoziti, no to je debilno jer samo povećava rizik ulaganja, a zanima me također na koji naćin bi išlo obeštećenje (po nominalnoj, tržišnoj kada je kupljeno, BV)...

Ako bude po tržišnoj u trenutku kupnje, mogli bi napokon imati hibrid short naloga, kupiš hebeno skupo, i onda kada cijena sroka ovi ti vrate pa opet kupiš...hehe

Slow
26.07.2007., 15:08
sorry fish, nemoj to shvatiti osobno, ali sto se svi nabacuju ustavnim pravima, to je prestrasno

Koliko se meni cini, radi se o osiguranju u slucaju propasti pravne osobe a ne o hibridu short naloga

Small_Fish
26.07.2007., 21:05
sorry fish, nemoj to shvatiti osobno, ali sto se svi nabacuju ustavnim pravima, to je prestrasno

Koliko se meni cini, radi se o osiguranju u slucaju propasti pravne osobe a ne o hibridu short naloga

Kao što sam i rekao, tebi nema straha od propasti pravne osobe kada se tvoje pare vode vanbilančno kod fondova, jer postoji samo društvo za upravljanje fondovima, a fond kao takav je imovina od ulagača ovisno o udjelima, jednako tako kod upravljanja portfelja broker ulaže tvoje dionice u tvoje ime i za tvoj račun, a za to naplaćuje primjerenu naknadu...što znači da bi te država ovime štitila od rizika kao ulagača, što je glupo...jer ti ulažeš i zarađuješ svjestan rizika kojeg si prihvatio...

Eto jel sada jasnije šta mislim reći...

borg
26.07.2007., 21:45
Potpuno se slažem sa Smallom...

Ne vidim smisao ovog prijedloga zakona,jer su naša sredstva i do sada bila na posebnom računu i ne ulaze u stečajnu masu pravne osobe (brokera)...
Tko će to osiguravati tvoj udio u firmama, da li kao i do sada bankovne depozite!? Osiguravajuća društva ili netko treći?
Također ne vidim smisao zadanog posvećivanja pažnje brokera malim i neprofesionalnim ulagačima... Gdje je granica profesionalnosti ( i tko je određuje) kad i profesionalci u povjesti propadaju kao i oni koji to nisu, ako ne i više zbog svog pretjeranog samopouzdanja...
Ja osobno ne želim brokera koji mi gura pod nos savjete (jer zakon tako kaže) koje ne želim čuti jer utječu na moje nezavisne investicijske odluke...
I danas vi možete tražiti savjet brokera ukoliko se smatrate neprofesionalnim, naravno to će te platiti,no to bi trebala biti stvar konkurencije usluga među brokerajima...
Uostalom ja se osobno ne bavim onime u čemu sam neprofesionalan jedino ukoliko to želim postati, barem po svom nekom viđenju...
Tu su onda inv. fondovi i vođenje portfelja za takve!

Nekako jedini smisao osiguranja do 20K € vidim za navedeno vođenje portfelja, inv. fondove i možda neke vrste burzovnih derivata...

Nisam sklon teorijama zavjere ali sve mi se čini da se želi kontrolirati kapital široke populacije...
Ali valjda je tako u EU!

Slow
31.07.2007., 09:55
HANFA donijela Pravilnik o razvrstavanju klijenata
Brokeri i banke moraju razvrstati 'male' i 'profesionalne' ulagače

http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=23223

goranbj
21.09.2007., 16:10
Menadžersko udruženje CROMA
Izmjene Zakona o trgovačkim društvima pojačavaju utjecaj dioničara

Izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima (ZTD) koje je Vlada uputila u hitnu saborsku proceduru ojačavaju položaj dioničara u odnosu na upravljanje i nadzor nad poslovanjem društva, istaknuto je na savjetovanju 'Što nam donose izmjene ZTD-a - korporativno-pravni položaj menadžmenta i neizvršnih direktora u upravnim odborima' održanom u organizaciji menadžerskog udruženja CROMA

Jačanje utjecaja vlasnika, odnosno dioničara, posebice se očekuje kod društava kapitala (dionička društva i d.o.o-i) koja, u skladu s mogućnošću koju otvaraju novele ZTD-a, odaberu monistički oblik upravljanja društvom, kaže glavni CROMA-in menadžer Esad Čolaković. To je sustav u kojem se ukidaju uprava i nadzorni odbor društva kao zasebna tijela, a njihove uloga preuzima jedinstveni upravni odbor.Izmjene i dopune ZTD-a predviđaju i da društva koja to žele zadrže upravu i nadzorni odbor kao zasebna tijela. Ustrojstvo s upravnim odborom, smatraju u CROMA-i, kroz izravno sudjelovanje u radu tog tijela daje vlasnicima znatno bolji uvid u poslovne tokove društva i sukladno tome veći utjecaj.

U CROMA-i očekuju da će se monističkom modelu upravljanja i nadzora nad poslovanjem najviše prikloniti srednje velika privatna poduzeća, kod kojih je izražena identifikacija vlasnika s kompanijom koji žele neposredni pristup i kontrolu vođenja društva.Druga skupina za koju CROMA očekuje da će u većoj mjeri izabrati monistički model su društva koja su dio multinacionalnih kompanija, posebice s anglosaksonskim domicilom, jer je tradicija upravnih odbora razvijena u tim zemljama.

CROMA, istaknuto je na skupu, ne favorizira nijedan od ponuđena dva modela, jer oba, kako je naglašeno, upućuju na dobru praksu korporativnog upravljanja. Uz mogućnost odabira modela upravljanja društvom, izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima donosi i druge promjene, ukupno njih 172. Neke od važnijih su obveza dioničkih društava i d.o.o-a da objavljuju godišnje izvještaje o stanju društva, uvođenje rokova za isplatu dividende, a društva koja posluju u Europskoj uniji neće više morati otvarati podružnice ili posebna društva u Hrvatskoj, itd. (H)
21.9.2007 13:6

http://www.liderpress.hr/default.aspx?sid=26837&gid=195294

almanzor
03.10.2007., 16:46
o prijenosu dionica društva DALMACIJACEMENT dioničko društvo za proizvodnju i prodaju cementa i drugih građevinskih materijala s manjinskih dioničara na glavnog dioničara Društva, društvo CEMEX INVESTMENT LIMITED.
I./ Utvrđuje se da je društvo DALMACIJACEMENT dioničko društvo za proizvodnju i prodaju cementa i drugih građevinskih materijala (u nastavku: "DALMACIJACEMENT" i/ili "Društvo"), sa sjedištem u Kaštel Sućurcu, Cesta dr. Franje Tuđmana bb, upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Splitu s matičnim brojem subjekta upisa (MBS) 060004593. Temeljni kapital Društva iznosi 1.190.000.000,00 kuna i podijeljen je na 1.700.000,00 nematerijaliziranih redovnih dionica, koje glase na ime, s pojedinačnim nominalnim iznosom od 700,00 kuna svaka, koje s oznakom DLMC-R-A postoje u obliku elektroničkog zapisa u kompjutorskom sustavu Središnje depozitarne agencije. Dioničarom Društva smatra se onaj dioničar čija se dionica nalazi na njegovom računu u Središnjoj depozitarnoj agenciji.
II./ Utvrđuje se da je društvo CEMEX INVESTMENT LIMITED, sa sjedištem u CEMEX House, Coldharbour Lane Thorpe Egham, Surrey TW20 8TD, Ujedinjeno Kraljevstvo, upisano pri Registru trgovačkih društava za Englesku i Wales pod brojem upisa 249776(u nastavku: "CEMEX") vladajuće društvo u DALMACIJACEMENT-u, jer u DALMACIJACEMENT-u drži dionice koje čine više od 95% od ukupnog temeljnog kapitala Društva. CEMEX u DALMACIJACEMENT-u drži 1.687.124 dionica društva DALMACIJACEMENT ukupne nominalne vrijednosti u iznosu od 1.180.986.800,00 HRK, koje se odnose na 99,2426% od temeljnog kapitala Društva a koje daju pravo na 99,2426% od ukupnog broja glasova u Glavnoj skupštini društva DALMACIJACEMENT..
III./ Odredbama članka 300.f Zakona o trgovačkim društvima propisano je kako slijedi: "(1) Glavna skupština može na zahtjev dioničara koji ima dionice koje se odnose na najmanje 95 % temeljnog kapitala društva (glavnog dioničara) donijeti odluku na temelju koje mu se prenose dionice manjinskih dioničara uz plaćanje tim dioničarima primjerene otpremnine u novcu. (2) Za utvrđenje ima li glavni dioničar dionice koje se odnose na najmanje 95 % temeljnog kapitala društva primjenjuje se odredba članka 474. stavka 2. i 4. (ovoga) Zakona. Odredbom članka 474. stavak 2. istog Zakona propisano je: "(2) Koliki udio pripada jednome društvu određuje se kod društva kapitala na temelju odnosa nominalnog iznosa udjela koji mu pripada prema ukupnome temeljnome kapitalu drugoga društva, a ako je to društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa brojem tih dionica koje mu pripadaju. Vlastite udjele društva treba odbiti od temeljnoga kapitala. S vlastitim udjelima društva izjednačuju se udjeli koji pripadaju nekome drugome tko ih drži za račun toga društva." U skladu s navedenim društvo CEMEX u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima ima status glavnog dioničara u društvu DALMACIJACEMENT u smislu odredbi Zakona o trgovačkim društvima.
IV./ U skladu s odredbama članka 300.f – 300.k Zakona o trgovačkim društvima i u skladu s ovom Odlukom prenose se dionice manjinskih dioničara društva DALMACIJACEMENT i to 12.876 redovnih nematerijaliziranih dionica, koje glase na ime, društva DALMACIJACEMENT, oznake DLMC-R-A, pojedinačne nominalne vrijednosti od 700,00 kuna svaka, ukupne nominalne vrijednosti od 9.013.200,00 kuna koje se odnose na 0,7574% % od temeljnog kapitala društva DALMACIJACEMENT. Navedene dionice prenose se na glavnog dioničara Društva, društvo CEMEX INVESTMENT LIMITED, sa sjedištem u CEMEX House, Coldharbour Lane Thorpe Egham, Surrey TW20 8TD, Ujedinjeno Kraljevstvo, upisano pri Registru trgovačkih društava za Englesku i Wales pod brojem upisa 249776 od sljedećih dioničara:

V./ CEMEX će za prenesene dionice, manjinskim dioničarima isplatiti otpremninu u novcu u iznosu od 1.800,00 (tisuću i osamsto) kuna za jednu dionicu koja je u cijelosti otplaćena prema Hrvatskom fondu za privatizaciju i na kojoj ne postoje upisani tereti. Za dionice koje nisu u cijelosti otplaćene prema Hrvatskom fondu za privatizaciju ili na kojima postoje upisani tereti, otpremnina koja se uplaćuje manjinskom dioničaru umanjuje se za iznos duga prema Hrvatskom fondu za privatizaciju odnosno za stvarni iznos tereta na dan prijenosa dionica, a prema podacima Hrvatskog fonda za privatizaciju odnosno vjerovnika dioničara, te će se iznos za koji je otpremnina umanjena isplatiti u korist Hrvatskog fonda za privatizaciju odnosno u korist vjerovnika dioničara u čiju je korist upisan teret na dionici. U slučaju da dioničar ili Hrvatski fond za privatizaciju ili vjerovnik dioničara ne dostavi Društvu podatak o dugu dioničara odnosno stvarnom iznosu tereta na dionici na dan prijenosa dionica, iznos otpremnine namijenjen takvim dioničarima prema popisu kojeg će Središnjoj depozitarnoj agenciji dostaviti Uprava Društva, deponirati će se kod Javnog bilježnika Gđe. Mirjane Popovac, 21000 Split, Mažuranićevo šetalište 13, s učinkom ispunjenja obveze plaćanja.
VI./ Dionice iz točke IV. ove Odluke prenose se na CEMEX danom upisa Odluke o prijenosu dionica u sudski registar. Manjinskim dioničarima isplatit će se otpremnina po upisu odluke u sudski registar uvećana za pripadajuće kamate u skladu s čl. 300g. točka 2. Zakona o trgovačkim društvima. U slučaju da, od dana objave poziva za Glavnu skupštinu do dana isplate iznosa otpremnine iz t. V. ove Odluke dođe do promjene dioničara u registru kojeg vodi Središnja depozitarna agencija, iznos otpremnine isplatit će se onom dioničaru koji na dan isplate bude upisan kao vlasnik dionica u registru kojeg vodi Središnja depozitarna agencija.
VII./ Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja a primjenjuje se od trenutka upisa u sudski registar.



Da li je ova ponuda obvezujuća,tj. može li se za dionice tražiti više novca od 1800?

MASTER
17.11.2007., 08:50
Pozivam forumaše da se pridruže prijedlogu za ocjenu ustavnosti nekih odredbi ZTD te izmjena i dopuna ZTD (NN 107/07)

S_T
28.11.2007., 09:40
MASTER
znaš li tko je autor izmjena ZTD?

Poslao sam Ustavnom sudu primjedbe na ustavnost nekih izmjena članaka ZTD-a.

MASTER
01.03.2008., 08:18
Predlagatelj je u ovom predmetu osporavao ustavnost zakonske odredbe prema kojoj su ovlaštenja nadzornog odbora dioničkog društva veća u odnosu na opseg ovlaštenja manjinskih dioničara koji (ukupno) imaju do 5% temeljnog kapitala, smatrajući da je ta odredba u nesuglasnosti s ustavnim odredbama o uvjetima ograničenja slobode i prava čovjeka, poduzetničkoj i tržišnoj slobodi te uvjetima ograničenja tih sloboda. Ustavni sud je utvrdio da navodi prijedloga nisu osnovani. Prema ocjeni Ustavnog suda, dioničari i nadzorni odbor u konkretnom slučaju imaju različit pravni položaj. Nadzorni odbor dioničkog društva nije osoba već tijelo dioničkog društva, koje u ostvarivanju nadzora može ustati s tužbom protiv odluke glavne skupštine i time štititi manjinske dioničare, a ZTD mu za to daje ius standi in iudicio. Nasuprot nadzornom odboru, dioničari su subjekti pravno odvojeni od dioničkog društva. Aktivnom legitimacijom propisanom osporenim člankom 365. stavkom 2. ZTD, prema kojem tužbu za pobijanje odluke utemeljene na nerazumnoj gospodarskoj prosudbi mogu podići samo dioničari čije dionice čine najmanje 5% temeljnog kapitala, društvo se štiti od nepotrebnog uznemiravanja od dioničara koji, primjerice, raspolaže samo s jednom (1) dionicom i time zloupotrebljava svoje upravljačko pravo na štetu društva i, ujedno, svih dioničara.
Ustav Republike Hrvatske u članku 49. stavku 1. Ustava utvrdio je poduzetničku i tržišnu slobodu kao temelj gospodarskog ustroja, ali ih nije ustanovio kao apsolutne slobode, jer su one ograničene ovlašću države da utječe na posljedice njihovog ostvarivanja. Zakonodavac ima pravo ograničiti slobode ili prava zajamčena Ustavom, no to ograničenje mora biti učinjeno zbog ostvarenja legitimnog cilja propisanog Ustavom i razmjerno cilju koji se ograničenjem želi postići. Poseban je interes Republike Hrvatske da se tržište kapitala regulira na način koji u najmanjojmogućoj mjeri utječe na ostvarivanje te eventualno ograničavanje prava svih dioničara, pa tako i onih manjinskih (stajalište izneseno u rješenju Ustavnog suda broj: U-I-4120/2003 i dr.). Ustavni sud je ocijenio da je člankom 365. stavkom 2. ZTD propisano ograničenje poduzetničke i tržišne slobode dioničara učinjeno radi legitimnog, Ustavom propisanog cilja i da je razmjerno cilju koji se ograničenjem želio postići.
Polazeći od značenja posjedovanja dionice i ovlaštenja koja dionica daje njezinom posjedniku/imatelju, Ustavni sud je utvrdio ustavnopravno neutemeljenim predlagateljevo mišljenje prema kojem "Ustav Republike Hrvatske jamči da su strane pred sudom ravnopravne u postavljanju zahtjevima o odlučivanju o stvarnim vlasničkim pravima bez obzira na udjelu o vlasništvu u određenom stvarnom pravu", jer se to mišljenje ne može primijeniti na imatelje dionica. Pritom Ustavni sud napominje da u dioničkom društvu dioničari nisu vlasnici nego u njemu imaju članstvo kao i u svakom drugom društvu. Pojam vlasništva se ni u kojem slučaju, niti s bilo kojeg ustavnopravnog aspekta, ne može odnositi na članstvo u dioničkom društvu.
http://www.usud.hr/uploads/priopcenje4-08.pdf

uskok
01.03.2008., 08:40
http://www.usud.hr/uploads/priopcenje4-08.pdf[/I]

Ovo jos nisam cuo. Kao da clanstvo iskljucuje vlasnistvo? Vlasnistvo je individualna kategorija i clanstvom se moze prenjeti na kolektiv. U slucaju dd proporcionalno broju dionica a u drugim slucajevima, kao na primjer clanstvo u nekom klubu, po principu jedan covjek jedan udio i taj se porerogativ onda prenosi na proces stvaranja odluka demokratskom vecinom. Zaista, gdje ja zivim???

MASTER
10.03.2008., 16:02
Prije spominjano rješenje ustavnog suda o čl 365/2 ZTD

MASTER
14.02.2009., 23:44
Pozivam forumaše da se pridruže prijedlogu za ocjenu ustavnosti nekih odredbi ZTD te izmjena i dopuna ZTD (NN 107/07)

izgleda da članci 80/2,90 te 91 izmjena i dopuna ZTD (NN 107/07) nekoga žuljaju

vidi u prilogu točka 9 i 10

MASTER
19.02.2009., 10:31
izgleda da članci 80/2,90 te 91 izmjena i dopuna ZTD (NN 107/07) nekoga žuljaju

vidi u prilogu točka 9 i 10
evo ustavni sud smatra da su svi mali dioničari manje-više kriminalci koji ucjenjuju trgvoačka društva koja ne poštuju zakone

vidi pod 9.1.

MASTER
25.02.2009., 07:59
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica Suda, te suci Marko Babić, Snježana Bagić, Mario Jelušić, Mario Kos, Davor Krapac, Željko Potočnjak, Agata Račan, Aldo Radolović, Duška Šarin i Nevenka Šernhorst, rješavajući o prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj 10. veljače 2009. godine, donio je

RJEŠENJE

I. Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 80. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (»Narodne novine« broj 107/07.).

II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 80. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (»Narodne novine« broj 107/07., u daljnjem tekstu: ZID ZTD) podnijeli su Tadić Stipo, Mrkoci Milivoj i Vlatka Nadramija, svi iz Zagreba.

Članak 80. ZID ZTD-a je na temelju članka 174. stupio na snagu 1. travnja 2008. i glasi:

U članku 304. stavku 1. u drugoj rečenici iza riječi: »većina« briše se zarez i dodaju se riječi: »s time da ne može biti manja od većine glasova koji predstavljaju dvije trećine temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skupštini pri donošenju odluke,«.

U stavku 2. u drugoj rečenici iza riječi: »dionica« dodaju se riječi: »koje daju pravo glasa«.«

2. Članak 304. Zakona o trgovačkim društvima (»Narodne novine« broj 111/93., 34/99., 52/00. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-646/1999 i U-I-945/1999 od 10. svibnja 2000., 118/03., u daljnjem tekstu: ZTD), prije osporenih izmjena i dopuna glasio je:

(1) Odluka o povećanju temeljnog kapitala društva ulozima donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna i drugačija većina, ali se za izdavanje povlaštenih dionica bez prava glasa može odrediti samo veća većina glasova zastupljenoga kapitala na glavnoj skupštini pri donošenju odluke. Njime se može tržiti i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Povećanje temeljnog kapitala društva ulozima moguće je samo izdavanjem novih dionica. U društvu koje je izdalo dionice bez nominalnog iznosa mora se povećati ukupan broj tih dionica u omjeru povećanja temeljnog kapitala i temeljnog kapitala prije povećanja.

(2) Ako su izdane dionice više rodova, za odluku glavne skupštine o povećanju temeljnog kapitala društva potrebna je suglasnost dioničara svakoga roda dionica. Dioničari svakoga roda dionica donose o tome posebnu odluku na način propisan u stavku 1. ovoga članka.

(3) Ako se nove dionice izdaju za veći iznos od dijela temeljnog kapitala koji na njih otpada, u odluci o povećanju temeljnog kapitala društva mora se odrediti iznos ispod kojega se dionice neće izdati.

(4) Ne može se povećati temeljni kapital društva dok se ne uplate svi dotadašnji ulozi, osim ako on nije uplaćen u samo neznatnom dijelu.«

3. Prvopredlagatelj (U-I-4326/2007) navodi: »Povlašteni dioničari vlasnici povlaštenih dionica trgovačkog društva bez prava glasa ovom dopunom zakona gube jedno od svojih osnovnih prava a to je pravo odlučivanja o dokapitalizaciji društva i upravljanja odnosima među rodovima dionica. Uskraćivanjem ovog prava povlašteni dioničari mogu biti dovedeni u podređeni položaj kod korištenja svojih prava (...) jer se udio povlaštenih dioničara može smanjiti neograničeno a prema želji vlasnika redovnih dionica. Povlašteni dioničari su pri dokapitalizaciji i na tržištu kupili dionice prije predmetne dopune ZTD-a a sada im se dopunom zakona obezvređuje njihova imovina.« Zbog toga prvopredlagatelj smatra da je članak 80. stavak 2. ZID ZTD u nesuglasnosti s člankom 49. stavkom 4. Ustava«.

Drugopredlagatelj (U-I-2442/2008) ponavlja razloge prvopredlagatelja, smatrajući da je osporenim člankom 80. stavkom 2. ZID ZTD-a »nepotrebno stvorena nemogućnost decidiranog određenja prava vlasnika povlaštenih dioničara prilikom donošenja odluke o dokapitalizaciji trgovačkog društva, odnosno da su umanjena njihova prava«.

Trećepredlagateljica (U-I-4816/2008) ponavlja prethodno navedene razloge osporavanja članka 80. stavka 2. ZID ZTD-a, smatrajući da se takvim izmjenama ZTD-a umanjuju prava stečena ulaganjem kapitala.

4. Na temelju članka 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), prvopredlagatelj i drugopredlagatelj predložili su privremenu obustavu »primjene« osporenih zakonskih odredbi.

5. Na temelju članka 25. Ustavnog zakona, od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske zatraženo je i dobiveno očitovanje.

Prijedlog nije osnovan.

6. Ustavni sud utvrđuje da su za ocjenu ustavnosti članka 80. stavka 2. ZID ZTD-a mjerodavni stavci 1. i 4. članka 49. Ustava koji glase:

Članak 49. stavci 1. i 4.

Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske.

Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom.

7. Člankom 80. stavkom 2. ZID ZTD-a dodane riječi »koje daju pravo glasa« dodatno pojašnjavaju članak 304. stavak 2. ZTD-a, na način da propisuju da o povećanju temeljnog kapitala pravo glasa daju samo one povlaštene dionice koje daju pravo glasa, a ne i one dionice koje to pravo glasa ni inače ne daju.

Pri tome je potrebno razlikovati povlaštene dionice s pravom glasa i bez prava glasa.

Prema ZTD-u, dioničko društvo može izdati jedne i druge, i to određuje svojim statutom. Nije stoga svaka povlaštena dionica ujedno i dionica bez prava glasa.

Mogućnost da se izdaju povlaštene dionice bez prava glasa temelji se na članku 169. stavku 2. ZTD-a i stjecatelj takvih dionica pri njihovu izdavanju stječe dionice koje ne daju to upravljačko pravo. U članku 304. stavku 2. ZTD-a prije stupanja na snagu ZID ZTD-a iz 2007. bilo je propisano da o povećanju temeljnog kapitala u tamo određenom slučaju odlučuju imatelji povlaštenih dionica na posebnoj skupštini tih dioničara ili odvojenim glasovanjem na glavnoj skupštini. To se odnosilo, a odnosi se i nakon stupanja na snagu ZID ZTD-a, samo na one dioničare koji imaju povlaštene dionice s pravom glasa, a ne i na one čije dionice ne daju to pravo.

Smisao osporene odredbe članka 80. stavka 2. ZID ZTD-a nije da se takvim dioničarima dade neko pravo koje im inače ne pripada, nego da se odluke dioničara povlaštenih dionica, ako daju pravo glasa, donose odvojeno od drugih dioničara. Iako iz općeg pravila o pravu glasa (članak 169. stavak 2. ZTD) proizlazi da to pravo ne mogu imati dioničari na temelju povlaštenih dionica bez prava glasa, sada je to u ZTD izričito i rečeno. Stoga člankom 80. stavkom 2. ZID ZTD nije ograničeno pravo dioničara u odnosu na ono pravo koje su imali kada su stekli dionice bez prava glasa, već je samo otklonjena dilema u praksi oko toga koji dioničari svakog roda dionica imaju pravo glasa pri donošenju odluke o povećanju temeljnog kapitala dioničkog društva (J. Barbić, Komentar ZTD, 3. izd., Zagreb 2007, str. 44).

Stoga Ustavni sud utvrđuje da je uređenje dioničarskih prava osporenom zakonskom odredbom propisano u skladu s mjerodavnim odredbama Ustava.

8. Predlagatelji smatraju da im se osporenom zakonskom odredbom obezvrjeđuje njihova imovina.

Zbog toga Ustavni sud ponovno primjećuje da se posjedovanje dionice ne može poistovjetiti s vlasništvom dionice i ne može se smatrati imovinom ulagatelja. Pri tome Ustavni sud upućuje na stajalište izneseno u rješenju broj: U-I-4928/2005 od 27. veljače 2008. (»Narodne novine« broj 33/08.):

»Ustavni sud napominje da u dioničkom društvu dioničari nisu vlasnici nego u njemu imaju članstvo kao i u svakom drugom društvu. Pojam vlasništva u pravnom poretku Republike Hrvatske određen je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine« broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01.), kojim je izrijekom propisano na što se taj pojam odnosi. Pojam vlasništva se stoga ni u kojem slučaju, niti s bilo kojeg ustavnopravnog aspekta, ne može odnositi na članstvo u dioničkom društvu«.

9. Ustavni sud nije razmatrao dijelove prijedloga koji se temelje na članku 45. Ustavnog zakona jer je donio rješenje o neprihvaćanju prijedloga.

10. Slijedom iznesenog, Ustavni sud utvrđuje da nisu osnovani navodi prijedloga kojima se obrazlažu tvrdnje o neustavnosti osporene odredbe ZID ZTD-a, te je na temelju članka 43. stavaka 1. i 2. Ustavnog zakona riješeno kao u točki I. izreke.

11. Odluka o objavi rješenja temelji se na članku 29. Ustavnog zakona.

Broj: U-I-4326/2007

U-I-2442/2008

U-I-4816/2008

Zagreb, 10. veljače 2009.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednica
dr. sc. Jasna Omejec, v. r.
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_02_23_522.html

marqox
25.02.2009., 10:33
»Ustavni sud napominje da u dioničkom društvu dioničari nisu vlasnici nego u njemu imaju članstvo kao i u svakom drugom društvu. Pojam vlasništva u pravnom poretku Republike Hrvatske određen je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine« broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01.), kojim je izrijekom propisano na što se taj pojam odnosi. Pojam vlasništva se stoga ni u kojem slučaju, niti s bilo kojeg ustavnopravnog aspekta, ne može odnositi na članstvo u dioničkom društvu«
I dalje stoje pri ovome :eek:

geene
25.02.2009., 22:18
I dalje stoje pri ovome :eek:

Pozdrav, uvaženi kolega:thumbsup:
Možeš mi reći gdje se može pročitati da je dioničar ujedno i suvlasnik ? ( ZTD ? )
Mislim da su ciljali na pojam vlasništva prvenstveno usmjereno na nešto drugo, npr. nekretnine.
I joše nešto...imaju li TD-a vlasnika ?
Pitanje zvuči pomalo glupo, ali ipak...

marqox
25.02.2009., 23:13
Pozdrav. Ima sigurno puno kompetentnijih od mene, ali koliko pratim, problem je što zakonom nije dobro definirano što dionica jest, odnosno, baš to, tko je vlasnik takvog društva.

A npr. iz USA:
A share of common stock is quite literally a share in the business, a partial claim to ownership of the firm. Owning a share of common stock provides a number of rights and privileges. These include sharing in the income of the firm, exercising a voice in the management of the firm, and holding a claim on the assets of the firm.

http://definitions.uslegal.com/s/stocks/

marqox
25.02.2009., 23:47
Zbog toga Ustavni sud ponovno primjećuje da se posjedovanje dionice ne može poistovjetiti s vlasništvom dionice i ne može se smatrati imovinom ulagatelja.

Ovo je isto ludo.
U Zakonu o tržištu vrijednosnih papira se spominje čin "prijenosa vlasništva" i "vlasnik nematerijaliziranih vrijednosnih papira", a Ustavni sud zaključuje da ne postoji vlasništvo dionice.

Al rekoh, nisam kompententan, neću brljat više (a i prijatelj odvjetnik mi samo sliježe ramenima).

MASTER
26.02.2009., 07:56
Pozdrav, uvaženi kolega:thumbsup:
Možeš mi reći gdje se može pročitati da je dioničar ujedno i suvlasnik ? ( ZTD ? )
Mislim da su ciljali na pojam vlasništva prvenstveno usmjereno na nešto drugo, npr. nekretnine.
I joše nešto...imaju li TD-a vlasnika ?
Pitanje zvuči pomalo glupo, ali ipak...

oni vele da ne postoje vlasnička prava - već članska prava- ko ono član si kluba anitalkoholičara - pa sad ako imaš puno člankskih prava - onda smiješ se napitit


dakle svode sve ne na vlasnika već na imatelja dionica ili udjela a što je člansko pravo (?- nema ga u ustavu)

možda su oni mislili da se misli da si ti vlasnik imovine društva, ali ako je tako , a citaraju akademika koji nikada nije dobio niti jedan postupak na sudu, suvišno je dalje troštiti riječi

MASTER
26.02.2009., 17:33
Pripremaju se izmjene i dopune zakona o preuzimanju dioničkih društava:thumbsup:

MASTER
19.11.2010., 11:40
Evo još malo kako Ustavni sud misli :

MASTER
19.11.2010., 11:44
za razliku kako misle ostali ipak od politke nezavisni sudovi