PDA

View Full Version : Nedopustivo je isključivanje dioničara iz povećanja kapitala


MASTER
21.09.2006., 07:56
Ratko Bošković
ratko.boskovic@business.hr

(objavljeno 20.9.06 17:00)


Dva dioničara, Intesa Holding International S.A. iz Luksemburga i Europska banka za obnovu i razvitak iz Londona, odlučila su za otprilike sedminu povećati kapital Privredne banke Zagreb, ali tako da iz tog postupka isključe sve ostale dioničare.

To im dopušta hrvatski temeljni gospodarski Zakon o trgovačkim društvima jer imaju više od tri četvrtine glasova u Skupštini. U čemu je onda problem?

Problem je u tome što hrvatski zakon i kontrolne institucije dopuštaju krupnijim dioničarima da se prema manjinskima ponašaju nepošteno, nelojalno i nedosljedno, čak i da ih financijski oštete.

Kad su njihovu kapitalu potrebne unovčivost i rast vrijednosti, a njihovim poduzećima ugled i vjerodostojnost, hrvatski krupni dioničari odlaze na burzu i mame najširu ulagačku javnost, među kojima, prirodno, ima i posve neupućenih i nevještih ljudi, da kupe njihove dionice.

No, kad im to iz bilo kojega razloga ne odgovara, pa makar i samo da bi izbjegli administriranje, krupni se dioničari prave da oni manji u njihovu zajedničkom poduzeću uopće ne postoje, pa ih izbacuju iz svoga društva, umanjuju im postotni udjel u kapitalu, pa čak im obezvređuju njihovu teško stečenu štednju i udjele.

To ne čine samo privatni ulagači. U PBZ-u, kao ravnopravne partnere, manjinske dioničare ne želi ni paradržavna Europska banka za obnovu i razvoj, ustanova s misijom razvijanja tržišta kapitala u bivšim komunističkim zemljama.

U Sunčanom Hvaru Hrvatskoj državi je dobar partner za dokapitalizaciju bila luksemburška Orco grupa, ali ne i vlastiti građani dioničari. Njih je Sanaderova Vlada "isključila".

U Karlovačkoj banci objavili su da će je dokapitalizirati samo "ugledne osobe i institucije". Poslije se pokazalo da su to nogometaši, trgovci iz Dubrave i poduzetnici čije se prezime povezuje s propašću Name, dok ulagači sa Zagrebačke burze za Karlovčane nisu bili dovoljno ugledni da bi imali pravo kupiti njihove dodatne dionice.

Uz uvredu manjinskim dioničarima ide i posvemašnja neosjetljivost za njihove financijske gubitke.

Tako je Uljanik plovidba početkom 2005. omogućila dokapitalizaciju odabranim dioničarima po cijeni daleko ispod tržišne, pa se burzovna cijena dionica u jednom danu s dvije tisuće kuna srozala na 1400, a svi oni koji su je plaćali i 2800 kuna morali su čekati pola godine da se opet oporavi. Za što uopće nije bilo jamstva da će se dogoditi.

Dokapitalizacija privatnom ponudom uz isključenje ostalih dioničara postala je u Hrvatskoj svakodnevna, premda je, kako piše akademik Jakša Barbić u svojoj knjizi "Pravo društava", riječ o "posebno velikom zahvatu u prava dioničara, za koji su propisani strogi uvjeti". Isključenje ostalih dioničara dopušteno je samo ako je to prikladno i dopušteno da bi se postigao cilj kojim se povećava temeljni kapital, kada bi u odmjeravanju interesa društva i štetnih posljedica za dioničare prevagnuo interes društva, tumači profesor Barbić.

Uprava dioničkog društva mora svim dioničarima dati posebno izvješće zašto se cilj dokapitalizacije ne može postići bez isključenja manjinskih dioničara, postoje li i mogu li se iskoristiti mogućnosti da se šteta dioničarima umanji, u čemu je interes društva prevagnuo nad interesima pojedinaca, itd.

No, sve su Hrvatske dokapitalizacije, pa i one koje je provodila država, prošle samo s formalnim očitovanjem uprava, bez navođenja ikakva ozbiljnijeg, kamoli opravdana razloga za isključivanje burzovnih ulagača. Na to nisu reagirali ni zakonodavac, ni regulator tržišta, ni burze, ni stručnjaci. A to znači da se nepoštena i štetočinska dokapitalizacija može ponoviti u svakom hrvatskom poduzeću izlistanom na burzi. To znači da su svi koji u Hrvatskoj kupuju dionice sadomazohisti koji samo čekaju da ih netko upropasti

megdan
21.09.2006., 08:45
Odličan komentar master !!! Ali.... kome je upućen ? Malim dioničarima, špekulantima na burzi, državi? U svjetskoj praksi ima i gorih primjera, odnosno sve ono što nije zabranjeno (zakonima, kodeksima i sl.) dozvoljeno je.
Kako se zaštititi ? Teško ili nikako. Ja sam dionice KABA i ULPL jednostavno prekrižio za sva vremena iz svoje liste za praćenje. Kada bi tržište reagiralo na način da se jednostavno povuku nalozi na kupnji takvih dionica, ubuduće bi imali manje ovakvih "genijalnih" poteza "domišljatih" uprava. Ali to se ne događa. Jučer je netko kupio 1.349 dionica KABA-R-A i 283 dionica ULPL-R-A. Kako ćeš nazvati te ljude? Glupani ili ovce za šišanje, potpuno je svejedno, ali kad već ima takvih idiota, koji su jučer plaćali dionicu KABA-R-A po 300 kuna, onda bi uprava karlovačke banke mogla opet za mjesec ili dva napraviti isto. Zašto ne ošišati ovce koje ti same dolaze pod škare? I ma kakvi god zakoni bili, nitko vas neće zaštititi od vaše vlastite gluposti.

Sasko
21.09.2006., 09:03
Ratko Bošković
ratko.boskovic@business.hr

(objavljeno 20.9.06 17:00)


Dva dioničara, Intesa Holding International S.A. iz Luksemburga i Europska banka za obnovu i razvitak iz Londona, odlučila su za otprilike sedminu povećati kapital Privredne banke Zagreb, ali tako da iz tog postupka isključe sve ostale dioničare.


Tako je Uljanik plovidba početkom 2005. omogućila dokapitalizaciju odabranim dioničarima po cijeni daleko ispod tržišne, pa se burzovna cijena dionica u jednom danu s dvije tisuće kuna srozala na 1400, a svi oni koji su je plaćali i 2800 kuna morali su čekati pola godine da se opet oporavi. Za što uopće nije bilo jamstva da će se dogoditi.


Kod Uljanika nisi u pravu. Nije se radilo o odabranim dionicarima, nego su svi mogli upisati 50% broja dionica kojeg su imali s danom objave poziva na Skupštinu.

ericson
21.09.2006., 09:08
ulpl nije imala odabrane ulagače, već su mogli dokapitalizirati svi dioničari.

Superior
21.09.2006., 09:45
Najsmiješnije je da se dokapitalizacija PBZ-a i KABE na oba foruma navodi kao dobra situacija za male dioničare pod objašnjenjem da eto raste book od banke. Ako je to dobro onda smo stvarno mazohisti.

Billy
21.09.2006., 10:44
ulpl nije imala odabrane ulagače, već su mogli dokapitalizirati svi dioničari.
Tocno, ali je datum na koji se uzeo za referentnu tocku bio skriven od javnosti, pa su neki kupuili dionicu dan poslje po istoj cijeni kao i onu koja je nosila jos jednu dionicu za 400 kn.

Naravno uz ogroman rast prometa do ex-day-a sto ocigledno znaci da se kupovalo sa insiderskim informacijama.

Nije isto, malo je bolje, ali svejedno netransparentno do bola.

LPLH je izostavljen, i prekrasna dokapitalizaciju pola brodarstva.

KABA je ipak najveca tragedija, prvo dokapitalizacija (pazi koje ime) na nacin da su dali dionice radnicima po 100 Kn, i to na kredit (te iste banke :)), a onda ovaj tenisko-nogometno-ujacki spektakl.

poznavatelj
21.09.2006., 13:52
Najsmiješnije je da se dokapitalizacija PBZ-a i KABE na oba foruma navodi kao dobra situacija za male dioničare pod objašnjenjem da eto raste book od banke. Ako je to dobro onda smo stvarno mazohisti.

Ovakvo tržište savršeno percipira buduća očekivanja. Predlažem formalno proglašenje novog tipa banaka, tzv. Dokapitalizacijske banke. Funkcionirala bi ovako: tržište RH percipira danas omjer P/BV u omjerima 2-5, to znači 5 (slučaj STBA). Jedan ili više većinskih vlasnika (odabrani vlasnici) odlučuje napraviti dokapitalizaciju. Naravno pri omjeru P/BV 1-2, što znači bliže 1, ali više od 1 kako im se ne bi moglo predbacivati da nisu uložili više od 1 BV, odnosno platili više od stvarne vrijednosti na papiru ili da ne vjeruju u stvarnu perspektivu banke. Zatim uz manji ili veći vremenski odmak (najbolje što kraći) potrebno je iskoristiti stanje na burzi i velika očekivanja investitora (P/BV 2-5) i prodavati dionice koje su povoljno dokapitalizirane (1-2). Ne treba zaboraviti na burzi se trguje očekivanjima, a to je neslućena perspektiva bankarskog sektora (P/BV 5 za STBA).

Posljedica: uloži 1-2, i u kratkom vremenu dobiješ 2-5. Uspješnost Dokapitalizacijske banke mjeri se uspjjehom koji bi prema trenutnom stanju u RH prema ovim ulozima mogao iznositi i do 5. Uložim jednu kunu, i brzo dobijem 5 kuna. U slučaju neuspjeha prema trenutnom stanju očekivanja, tržišta i burze u RH gotovo je nemoguće i nezamislivo izgubiti. Realno je očekivati dobit od 2-3. Ne zaboravimo: trguje se očekivanjima. Očekivanja su pokretač Dokapitalizacijske banke.

Problem: sitnica, treba samo biti među odabranima koji će dokapitalizirati ispod tržišne cijene (sadašnje ili one s očekivanjima u budućnosti).

Glavne pretpostavke:
-relativno dobro trenutno poslovanje banke
-tržište s velikim očekivanjima
-tržište s velikim interesom za kupnju velike količine novostvorenih dionica nastalih dokapitalizacijom (zna se banke danas dobro posluju)
-većinsko vlasništvo nad bankom (što veći postotak, što bliži 100%-prava je šteta da su Hypo banka ili OTP banka bile prepohlepna i provele squeeze-out jer mogle su lijepo zarađivati kao Dokapitalizacijske banke)

Nedostaci:
-problemi s manjinskim dioničarima koji se ne žele zadovoljiti samo s velikim očekivanjima i perspektivom tržišta
-posljedično tome bune se i smetaju odabranim dioničarima da ispod tržišne cijene dokapitaliziraju Dokapitalizacijsku banku
-pohlepa većinskih odabranih dioničara koji su skloni obaviti squeeze-out (time sebi onemogučavaju da postanu Dokapitalizacijska banka, ali i ovo se može riješiti izdavanjima javnim pozivom za upis dionica manjeg postotka novih dionica)

Fizikalno-financijsko značenje:
-da li je ovo financijski perpetum mobile? Uložiti 1, a dobiti više od 1 (u RH su potencijali i do 5, u nekim drugim tranzicijskim zemljama i do 10)
-uložiš malo financijske energije ili snage, a dobiješ višestruko više.
-jednom kada se ovakav financijski stroj (pripada financijskoj industriji) pokrene može li se zaustaviti bez gubitaka?
-postupak dokapitalizacije teži samoobnavljanju (dok god tržište percipira i unaprijed uračunava velike rezultate dokapitalizacije) i moguće su daljnje višekratne dokapitalizacije čime se dobit odabranih nevjerojatno povećava
-postoji određena vjerojatnost da se nakon nekoliko dokapitalizacija (pogotovo onih s relativno velikim iznosima prema početnima) tržište raspukne. Zato je preporučljivo odabranima pažljivo pratiti stanje tržišta i brzo reagirati povlačenjem novca na sigurno. Time se stvaraju preduvjeti za nastavak samoobnavljajućeg procesa u daljnoj budućnosti.


Sažetak:
sve kreće od početnog stanja da banka mora biti relativno dobra i od tržišta s enormno velikim očekivanjima. Dokapitalizacijsku banku posjeduje jedan ili više odabranih dioničara. Njima dokapitalizacija omogučuje povrat na novac uložen u dokapitalizaciju potencijalno i do 5 puta u RH.

Na nesreću velike većine forumaša i neodabranih dioničara Dokapitalizacijske banke njima ovakva dokapitalizacija neće donijeti, kako danas izgleda, veliku sigurnu zaradu. Oni će malom lovom loviti valove (valiće). Neki će biti vrlo zadovoljni otvorenjem nove poslovnice (npr. Kabe u Sesvetama). Tražit će i percipirati još veće omjere popularnog P/BV i nadati se većoj zaradi. Otkrivat će sve veće i veće razvojne šanse Dokapitalizacijske banke. U ovom sinergijskom međudjelovanju odabranih i neodabranih odabrani će ostvarivati sve veću i veću i sigurniju zaradu. Neodabranima preostaje surfanje na valovima. Neki neodabrani će dobro surfati, a neki će potonuti. Odabrani nemaju potrebe za surfanjem. Oni će iz prikrajka tribine, na TV-u, novinama ili internetu promatrati uzbudljiva natjecanja neodabranih surfera.

Kruha su uzeli, igara su dali.:cool:


Ovo nije poziv na kupnju ili prodaju Dokapitalizacijske banke. Ovo je pokušaj definiranja pojma i opis Dokapitalizacijske banke.

Dokapitalizacijska banka® © copyright by poznavatelj.

MASTER
21.09.2006., 14:17
Za očekivati je da nakon što EPH stekne "3/4 udio" u SLDM da će sazvati skupštinu gdje će nekoj drugoj firmi iz sustava EPH biti ponuđena nova emisija dionica SLDM.

megdan
21.09.2006., 18:30
Nova emisija dionica SLDM je svakako potrebna, kao i raščišćavanje vlasničkih udjela tzv. stare emisije dionica, koja se i danas vodi u SDA na suvlasničkim pozicijama u omjerima 3/4-ine, 2/3-ine i sl.
Ne pitaj me zašto, ali mislim da će uprava SLDM biti transparentna i da će omogućiti upis svim dioničarima, jasno u jednako proporcionalnim omjerima na određeni dan.
A drugo je pitanje, da li će svi dioničari iskoristiti svoje pravo prednosti pri upisu, pa će na taj ipak, regularan i transparentan način, EPH ili neka druga firma iz holdinga, podebljati svoje pozicije.
I ne zaboravi master, novac pri tom nije problem, sve se može lijepo provući kroz bilancu u skladu sa MRS-ima u stavki potraživanja za upisani, a neotplaćeni kapital.
Sve u skladu sa Zakonom, sve transparentno i sve u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima.
Master, ako su ti ovi iz uprave SLDM neprijatelji, ne zavidim ti, imaš ljute i znanjem potkovane neprijatelje.

MASTER
27.09.2006., 17:07
Dokapitalizacija PBZ-a: sramota zbog isključenja malih dioničara
Autor VALENTINA WIESNER MIJIĆ
http://www.vecernji-list.hr/home/manager/639914/index.do

Domaće su banke zbog povećanog valutnog rizika u posljednjih nekoliko mjeseci ubrzano usklađivale adekvatnost kapitala sa zahtjevima supervizije.
Samo nekoliko najvećih banaka ojačalo je temeljni kapital za više od 3,7 milijardi kuna, o čemu smo već pisali. No, dok je kod većine to izazivalo pozitivne konotacije jer često su u tu svrhu prelijevali dobit iz poslovanja lanjske godine, što znači da je ostala u Hrvatskoj, banka koja je u prvom polugodištu najviše zaradila, iznenadila je netaktičnošću i nedostatkom sluha za vlastite dioničare.

PBZ samo za moćne
Privredna banka Zagreb isključila je iz dokapitalizacije nešto manje od tri posto malih dioničara te pravo na dokapitalizaciju otvorila isključivo za premoćne u skupštini Bancu Intesu i Europsku banku za obnovu i razvitak. Nezakonito? Na žalost, nije. Samo je nemoralno.
Opravdanje koje PBZ navodi više je nego smiješno; želja da se dokapitalizacija provede u što kraćem roku nije spriječila, primjerice, Erste & Steiermärkische banku ili Centar banku da mogućnost uplate dodatnoga kapitala otvore ravnopravno za sve dioničare.

Intesa i EBRD, na koje se odnosi 97,1 posto temeljnoga kapitala banke, raspolažu potrebnim novcem koji mogu uplatiti u kratkom vremenu, a u interesu je banke da se povećanje kapitala provede u što kraćem roku hladno su poručili iz PBZ-a, navodeći da je odluka donesena u interesu društva i ne utječe bitno na prava malih dioničara, uključujući pravo na dividendu.

Zaboravili su priložiti izračun u kojem bi naveli koliko će dividenda biti manja kad se rasporedi u skladu s novom vlasničkom strukturom. Hrvatska narodna banka stari je legalist, pa i u ovom slučaju pere ruke, s obzirom na to da suglasnost za stjecanje udjela daju samo kad je posrijedi udio u glasačkim pravilma ili kapitalu veći od 20 posto. Žalba malih dioničara stigla je u Hanfu, koja je također vezana odredbama Zakona o trgovačkim društvima što omogućuje isključenje manjinskih dioničara. No, što je s jednakim pravom dioničara istoga reda?

KABA za sve
Priznali su ga u Erste banci, koja upravo provodi dokapitalizaciju privatnim izdanjem ukupno 1,891.782 dionice vrijedne 756,7 milijuna kuna. Dionice je upisao i uplatio većinski dioničar Erste Bank der Österreichischen Sparkassen, koji je potom za preostalih 4,59 posto dioničara pod jednakim uvjetima omogućio otkup novih dionica, razmjerno njihovu udjelu prije donošenja odluke o dokapitalizaciji. Priča o brzoj dokapitalizaciji PBZ-a stoga pada u vodu.

Zar nakon brze uplate i Intesa i EBRD nisu mogli ponuditi otkup mizernom udjelu malih dioničara i spriječiti golemu stamotu?
Javnom ponudom dokapitalizirala se za 50 milijuna kuna i Centar banka, te povećala temeljni kapital na 138,7 milijuna kuna. Za razliku od velikih banaka, njima nije svrha usklađivanje s međunarodnim računovodstvenim standardima, nego jači iskorak na tržište.

Rast kreditnog portfelja i prerastanje okvira regionalnog motivi su zbog kojih se na ulazak atraktivnih investitora sportaša odlučila i Karlovačka banka koja je, premda nije išla na javnu ponudu, odluku donijela konsenzusom svih vlasnika, a ne samo najvećih.

Moorgate
27.09.2006., 17:46
Ovaj clanak iz vecernjeg ne sluzi nicem, pokazuje samo nepoznavanje zakona plus stanja na trzistu
sorry no najsmjesnija je zadnja recenica

MASTER
08.11.2006., 19:07
http://www.vecernji-list.hr/home/manager/664455/index.do

VL: Često se čuju optužbe da naš pravni sustav ne štiti male dioničare i da bi putem zakona trebalo jačati njihovu poziciju.

BARBIĆ: Proučio sam o tome regulativu u petnaestak pravnih sustava vrlo relevantnih zemalja i došao do zaključka da ni za kime ne zaostajemo u pravnom uređenju zaštite dioničara. Hrvatsko pravo ima ono što propisuju i druge pravno dobro uređene zemlje. O tome sam objavio veliku pravnu raspravu iz koje se to jasno vidi. Naš je problem što ljudi ne znaju koja prava imaju, ne čitaju. Čak ni pravnici, ne baš rijetko, dovoljno ne prate što se događa, već rade po osjećaju, a to je vrlo opasno jer su vremena improvizacija na tom području daleka prošlost. Drugi je problem to što neki ne razumiju činjenicu da ne možete prekomjerno štititi malog dioničara jer ćete tako uništiti dioničko društvo. Postoji dionička demokracija koja podrazumijeva da većina odlučuje, ali mora se spriječiti da većinski dioničar zloupotrebljava svoj položaj na štetu drugih. Naš pravni poredak pruža sredstva za zaštitu od takvog ponašanja. Norme o tome nalaze se na više mjesta, samo ih treba znati čitati. Tako je i u drugim pravnim sustavima.

VL: Što naprimjer?
BARBIĆ: Ako društvo ima sredstava i ne isplaćuje dividendu, a da za to nema razumnog gospodarskog razloga, dioničari mogu ustati s tužbom i tražiti da se utvrdi ništavom odluka glavne skupštine kojom se odlučuje da se ne isplati dividenda, primjerice ako ne postoji neki plan investicija koji bi zahtijevao da se sredstva koriste za investicije, a ima ih dovoljno. Tada se dividenda mora isplatiti na temelju odluke suda. Koliko je meni poznato, takva tužba kod nas još nije podignuta ili barem nema objavljenih sudskih odluka o tome.

veritas
28.12.2006., 21:39
Dokapitalizacija. Riječ od koje se drhti. U kojima poduzećima je napravljena, a u kojima nije. Očito nam mora biti glavni kriterij odabira kod kupnje dionica da proučimo kolika nam je opasnost da nam netko sutradan nakon kupovine smanji vrijednost dionice za četvrtinu, trećinu ili polovinu. Bez ikakve sankcije za njega. Čista pljačka, legalno u Hrvatskoj. Što sad kupiti? Da li može dokapitalizacija ponovo biti tamo gdje je već provedena? Za koje dionice je veća opasnost od dokapitalizacije a za koje manja? Općenito za koji sektor? Nema pravila. Jedino pravilo je da ti netko može uzeti novce kad se sjeti, novce često teško stečene, barem nama koji smo kratko na burzi. Ima li još u kojoj državi takav zakon? Tako sam prošao na Belju, PBZ-u, KABI...Da možda nije i ovo danas što se događalo sa bankama isto povezano sa dokapitalizacijom a netko ima povjerljive informacije pa se danas iskrcao? Krajnje je vrijeme napustiti našu burzu i investirati bilo gdje drugdje...

netstrider
28.12.2006., 23:22
Hrvatska nit je prva nit je zadnja zemlja u kojoj postoji dokapitalizacija. Tužno je da tek dio jedne zemlje, entitet ima bolje riješeno ovo pitanje od Hrvatske. Nije to neki problem, treba prepraviti i donijeti nove zakone tako da se uzme najbolji okvir najrazvijenijih tržišta i malko prilagodi pokojom očitom inovacijom (tj. preuzeti i pokoju stvar od tržišta koja nisu najrazvijenija), napraviti pravilnike i eto. Niti je teško niti problem. Samo, treba netko to napraviti.
-Nedopustivo je da su sve informacije povezane uz poslovanje Samoborke poslovna tajna. Pa, valjda se zna što je poslovna tajna i što može biti poslovna tajna
-Nedopustivo je da Konstruktoru sala za skupštinu ne mora biti veća od Tiskovog kioska (hoće reći maksimalan broj ljudi na skupštini stane 5 puta u lift ako zapisničar ima 500 kila; ako nema, stane 10 puta u lift)
-Još je nedopustivije da postoji monopol na kupnju i prodaju dionica. Mislim, lijepa je stvar liberalizacija, ali tko će ulagati u takvo liberalno tržište koje je najliberalnije po te super-neprepredene građevinare
Eto, nije da mijenjam temu, ali kad već navodimo ozbiljne nedostatke HR tržišta, ovo su definitivno neki. (dalje bi išlo: nedostatak postotaka uz one top10 na SDA, netočnost izvješća i odgovornost za nju, nedostatak raznih izvješta, strože kazne za one koji ih ne šalju ili kasno šalju, a morali bi po zakonu o JDD...)
Pozdrav,

net