PDA

View Full Version : Zemlja i njezin (potencijalni) profit


Ivan_BC
17.02.2006., 16:04
Poštovanje,

Zanima me Vaše mišljenje oko iskoristivosti zemlje. Uzmimo 10.000 kvadrata u ljepom nam Zagorju, kojih 2 sata od Zagreba. Razgovarajući s raznim znalcima, neki preporučuju uzgoj puževe, neki Šampinjona, neki ekstremniji vide farmu nojeva kao dobar potez. :rolleyes: Recimo Šampinjone neki drže kao dobar potez jer na tom tlu ta vrsta dobro uspijeva i uzgoj je moguć na otvorenom. Zvuči dobro? Da, ali samo iz te perspektive. Drugi upućuju kako uzgoj na otvorenom nije uopće isplativ jer je nemoguće simulirati savršene uvjete za proizvodnju kao u zatvorenom prostoru. Ok, nećemo u detalje, baš me zanima imate li Vi iskustva u ovoj grani poduzetništva. Sve informacije i savjeti su jako dobrodošli.

adacta
18.02.2006., 17:15
Šampinjoni su u EU gljiva druge klase. Bukovaće su gljiva prve klase.

Uspješan uzgoj bukovaće moguć je u šatorima, ali samo u ljetnim mjesecima.

Sasko
18.02.2006., 22:05
Poštovanje,

Zanima me Vaše mišljenje oko iskoristivosti zemlje. Uzmimo 10.000 kvadrata u ljepom nam Zagorju, kojih 2 sata od Zagreba. Razgovarajući s raznim znalcima, neki preporučuju uzgoj puževe, neki Šampinjona, neki ekstremniji vide farmu nojeva kao dobar potez. :rolleyes: Recimo Šampinjone neki drže kao dobar potez jer na tom tlu ta vrsta dobro uspijeva i uzgoj je moguć na otvorenom. Zvuči dobro? Da, ali samo iz te perspektive. Drugi upućuju kako uzgoj na otvorenom nije uopće isplativ jer je nemoguće simulirati savršene uvjete za proizvodnju kao u zatvorenom prostoru. Ok, nećemo u detalje, baš me zanima imate li Vi iskustva u ovoj grani poduzetništva. Sve informacije i savjeti su jako dobrodošli.

nojevi su ti u RH bili klasican primjer, dobro odradjene piramide. pokretaci su dignuli masnu lova, naivci i pohlepni na kraju popusili. i to po tko zna koji put...

obiwan
19.02.2006., 00:46
ma masline treba saditi...... mislim da treba naći nešto čega baš i nema. pogotovo prije EU kvota

Ivan_BC
19.02.2006., 08:41
Baš zanimljivo Adacta, upravo sam jučer sluašao o tom uzgoju bukovače u šatorima. Znaš li možda gdje bi se na netu moglo naći nešto više o toj temi? Da, ljetni mjeseci su u igri, ali uz svo ovo globalno zatopljavanje... :) OK, malo šale, ali zaista izgleda da promjene u globalnim razmjerima kojima svjedočimo će uvelike utjecati na prehrambenu proizvodnju. Kad samo pomislim kako sam do prije par godina intenzivno razmišljao o farmi kokoš... :doh:
Mislim da će biljni svijet biti sigurnije ulaganje.
Sa Obiwan-ovom izjavom se slažem u potpunosti, treba "iskopati" neku još nezastupljenu kulturu i predstaviti je kao dobar specijalitet, delikatesu ili tako nešto. Možda neka web stranica sa poljoprivrednim idejama? :idea:
Implementirajući ideju, uz dobar blagoslov od majke prirode, siguran sam da ljudi zaboravljaju kako management igra veliku ulugu u cijelom procesu. Čak i na zemlji? Itekako.

adacta
03.03.2006., 17:15
Baš zanimljivo Adacta, upravo sam jučer sluašao o tom uzgoju bukovače u šatorima. Znaš li možda gdje bi se na netu moglo naći nešto više o toj temi? Da, ljetni mjeseci su u igri, ali uz svo ovo globalno zatopljavanje... :) OK, malo šale, ali zaista izgleda da promjene u globalnim razmjerima kojima svjedočimo će uvelike utjecati na prehrambenu proizvodnju. Kad samo pomislim kako sam do prije par godina intenzivno razmišljao o farmi kokoš... :doh:
Mislim da će biljni svijet biti sigurnije ulaganje.
Sa Obiwan-ovom izjavom se slažem u potpunosti, treba "iskopati" neku još nezastupljenu kulturu i predstaviti je kao dobar specijalitet, delikatesu ili tako nešto. Možda neka web stranica sa poljoprivrednim idejama? :idea:
Implementirajući ideju, uz dobar blagoslov od majke prirode, siguran sam da ljudi zaboravljaju kako management igra veliku ulugu u cijelom procesu. Čak i na zemlji? Itekako.


Prije par godina testno sam u podrumu uzgajao bukovaće.

Rezultati su bili dobri, ali problem je u plasmanu.

Potrebno je imati konstatno svježe bukovaće i svoja dostavna vozila tako da se kupci (restorani) mogu pouzdati u stalnu ponudu.

Taj problem može se riješiti jedino tako da se istovremeno koristi 12 ili još bolje 24 jednaka prostora (šatora) tako da se u svakom prostoru ciklus berbe pomakne za 1 dan.

Na taj način svaki dan imaš svježe gljive za tržište.

Mađari vrlo intenzivno uzgajaju bukovaće u šatorima, ali samo u ljetnim mjesecima. To se zimi ne isplati zbog previsokih troškova grijanja.


Ako trebaš još detalja, ili ako stvarno misliš ozbiljno uzgajati bukovaće i u to uložiti barem 200 K Eur, javi mi se na private, pa ću potražiti svoj stari poslovni plan.

kaleidoskop
10.03.2006., 13:08
Baš zanimljivo Adacta, upravo sam jučer sluašao o tom uzgoju bukovače u šatorima. Znaš li možda gdje bi se na netu moglo naći nešto više o toj temi? Da, ljetni mjeseci su u igri, ali uz svo ovo globalno zatopljavanje... :) OK, malo šale, ali zaista izgleda da promjene u globalnim razmjerima kojima svjedočimo će uvelike utjecati na prehrambenu proizvodnju. Kad samo pomislim kako sam do prije par godina intenzivno razmišljao o farmi kokoš... :doh:
Mislim da će biljni svijet biti sigurnije ulaganje.
Sa Obiwan-ovom izjavom se slažem u potpunosti, treba "iskopati" neku još nezastupljenu kulturu i predstaviti je kao dobar specijalitet, delikatesu ili tako nešto. Možda neka web stranica sa poljoprivrednim idejama? :idea:
Implementirajući ideju, uz dobar blagoslov od majke prirode, siguran sam da ljudi zaboravljaju kako management igra veliku ulugu u cijelom procesu. Čak i na zemlji? Itekako.

puzevi....potraznja enormna...

Norna
27.05.2006., 08:43
Možda kupine/maline... otkup je siguran, a zemlja u Zagorju uglavnom lapor, što odgovara takvom uzgoju.

MASTER
27.05.2006., 21:58
malo reklame
www.aris2000.hr

sadnja lavande 10000 kn/ralu ili 20000kn/ha godišnje
otkup osiguran, sadnice besplatne

Losos
30.05.2006., 20:38
Mislim da lavandu nema smisla saditi u zagorju, tamo je pre hladno.
Dobro bi bilo s uljanom repicom, toga će trebati sve vise i vise. Ali 1 ha je mozda ipak pre malo za uljanu repicu. Za tu površinu najbolje je posaditi vocke a uostalom i dobri su poticaji za vocke.

MASTER
30.05.2006., 21:03
za sve koje ne v'eruju, bumo u proljeće u našem lepom zagorju spekli jednog gujdeka, pa se bumo družili.

prvih 4000 sadnica na cca 1 ha je podijeljeno i posađeno, kišica je pala i sada neka bude malo sunca

inače, na jesen se podiže cca 32 ha kod križevaca i 10 ha kod ivanić grada!

Losos
30.05.2006., 23:50
Ok, ako ste posadili, svaka cast, iako je lavanda mediteranska biljka. Frend mi je rekao da je posadio kivi u samoboru i da je jako dobro rodilo...valjda ce i s lavandom biti dobro iako se klima mjenja, nema vise vrucih dana kao nekoc u ovim nasim zagrebacko zagorskim krajevima

MASTER
31.05.2006., 06:38
ak kod jaske,
već pet godina lavanda raste ,
zakaj ne bi bilo i u zagorju tak

Pacer
24.06.2006., 20:20
Tek sam sad otkrio ovu temu, nisam ni slutio da imam šanse za biznis :biggrin:

Dakle, posadio sam jesenas 6 komada lavande (komada, ne rali:) kupljenih u Bauhausu - 3 u vrtu u Zagrebu, 3 u Primorju, burovito ali zaklonjeno mjesto.

Od 3 zagrebačke zimu su preživjele dvije, primorske sve 3. Baš ništa obrađivao, gnojio, pljevio, zemlja u Zagrebu loša, glinovita i bez humusa. Dakle može.

A na vidiku mi je neka zemljica u Zagorju. mislio sam orahe tamo jer niču i sami od sebe, ne treba obrađivati ni rezati što mi ne bi bilo moguće, a mogu pričekati koju godinu na plod. Ali, sad vidim lavandu ... lijepo mi miriše u vrtu pa ću razmisliti kad dođe vrijeme:)

Pacer
19.07.2006., 13:52
Lavanda u Slavoniji:

http://www.glas-slavonije.hr/rubrika.asp?rub=7&ID_VIJESTI=60243

Ima tamo i drugih zanimljivih kultura:
http://www.glas-slavonije.hr/rubrika.asp?rub=8

matematic
20.07.2006., 00:03
Kako sam se natjecao za koncesiju na drzavnom poljoprivrednom zemljistu, koja je dijelom trebala biti pod nasadima lavande, kontaktirao sam ireks aromu kao i profesoricu koja je vodila projekt sadnje lavande oko Zagreba.
Uglavnom pokazalo se da je lavanda(ima ih vise vrsta) izdrzala vrlo niske temperature, tucu i ostale vremenske nepogode. Naravno kolicina ulja u cvijetovima ovisi o suncanim danima i tu je jug u prednosti, iako velicina posjeda na sjeveru moze djelomicno anulirati tu prednost.
Prema njihovim iskustvima najveci problem za lavandu predstavlja korov i to u prve dvije godine dok se biljka ne razvije.Nakon toga trazi jako malo rada.
Ako se jos dobro sjecam posjed bi trebao biti iznad 0,25 ha da bi ga se evidentiralo u upisnik i nakon toga ostvaruje se pravo na poticaj od 14000 kn po ha novog nasada.Takodjer postajo je poticaj za svaku proizvedenu sadnicu lavande koji je ukinut i cini mi se ponovo vracen.Na godisnjoj bazi cini mi se da postoji poticaj za proizvedeno lavandino ulje.
Inace u jaski je sagradjena destilerija koja ima velike potrebe za lavandinim cvijetom, a mislim da postoji otkup i preko istre, dakle plasman ne bi trebao biti problem.
Pravi maheri u biznisu su francuzi koji imaju cijela polja lavande koja obradjuju i beru strojno.
Moja ideja je bila da se nekvalitetni vinogradi(europa je krcata nekvalitetnim vinima) u dalmatinskom zaledju zamjene lavnadom. Mozda u zagori nece postatak ulja u cvijetu biti kao na hvaru ali nece biti ni puno losiji, a neiskoristene zemlje ima. Naravno, problem je okrupniti posjed bez cega nema "ekonomije".

MASTER
01.08.2006., 13:41
UZGOJ MEDITERANSKE KULTURE UBRZANO SE ŠIRI ZAGORJEM I DRUGIM DIJELOVIMA KONTINENTALNE HRVATSKE
Aris 2000: u Ivanić Gradu lavanda na deset, a u Križevcima na 30 hektara
Osamdesetih je godina prošlog stoljeća Ireks aroma samo s Hvara i Brača otkupljivala 60 tona ulja od lavande, a danas otkupljuje dvije tone. Ta tvrtka godišnje otkupljuju desetak tona cvijeta, a potrebe su mnogo veće, pa bi mogli otkupljivati i 500 tona
"Ireksove cijene cvijeta lavande od petnaestak kuna za kilogram čista su pljačka ako se zna da se za cvijet bez većih problema dobije između 80 i 100 kuna, uz malo promišljenije načine plasmana." Tim je riječima Danijel Čorić, direktor poljoprivrednoga gospodarstva Lavander, komentirao otkupne cijene jednog od prvih otkupljivača i prerađivača lavande u Hrvatskoj, zagrebačkog Ireks aroma d.o.o. koji ima pogone destilacije i proizvodnje u Jastrebarskom i obljižnjem Dragovanjščaku.
Srp i stroj
Ireks aroma je najstariji otkupljivač lavande, sljednik poduzeća Chromos aroma koje je 1993. postalo tvrtka-kći Ireksa iz Kulmbacha, jednog od vodećih njemačkih proizvođača poboljšivača i namjenskih mješavina za pekarsko-slastičarske proizvode, mesne prerađevine i stočnu hranu. Kompanija, među ostalim, otkupljuje ljekovito i aromatično bilje te proizvodi eterična ulja i ekstrakte. Ireks aroma nije jedini otkupljivač lavande, ali je sigurno među najvećima. Josip Falica, rukovoditelj proizvodnje, kaže kako su prije dvadeset i više godina, "u najboljima godinama", otkupljivali samo s otoka Hvara i Brača oko 60 tona ulja od lavande, a danas je to tek tona. Godišnje otkupljuju desetak tona cvijeta lavande, ali su im potrebe mnogo veće, pa bi mogli otkupljivati i do 500, pa i više tona. A što se tiče cijene otkupa, nju diktira svjetsko tržište. "Mi smo na svjetskom tržištu i pratimo svjetske cijene koje diktiraju veliki proizvođači. Sigurno da Australija, Novi Zeland, SAD ili Francuska kao najveći proizvođači imaju daleko jeftiniju proizvodnju zato što su im polja velikih površina, u komadu, i obrađuju se strojno, a naša lavanda još se žanje srpovima", objašnjava Falica. Ove godine ističe tri godine od kada je Zagrebačka županija zajedno s Agronomskim fakultetom i tvrtkom Ireks aroma krenula u sadnju i otkup lavande na zagrebačkom području. Projekt je financirala županija i prvi rezultati su vidljivi, pa Ireks aroma otkupljuje lavandu iz Zagorja, okolice Jastrebarskog i dalje iz Podravine, Slavonije, Petrinje, pa i Istre gdje uzgoj i proizvodnja imaju dužu tradiciju. Uzgoj lavande pokrenut je prvi put i u Gorskom kotaru na dosad najvišoj nadmorskoj visini u Hrvatskoj gdje je 9000 sadnica preživjelo prvu zimu. Procjenjuje se da lavanda, kadulja i komorač, tri kulture iz projekta koji je financirala Zagrebačka županija, mogu uspješno rasti i do 1200 metara. Najviše se uzgaja na kontinentu hvarska lavanda budrika koju su, prema nekim izvorima, na dalmatinske otoke donijeli Francuzi u vrijeme Napoleona iz pokrajine Provanse.
Uz nasade i košnice
Uzgoj lavande u kontinentalnom dijelu Hrvatske je nakon tri do četiri godine, otkada je počela komercijalna sadnja, ušao već u fazu eksploatacije. Više je manjih otkupljivača ne samo cvijeta nego i gotovih proizvoda - od ulja do mirisnih jastučića. Obiteljsko poljoprivreno gospodarstvo Čorić uzgaja lavandu u Petrinji i Hrvatskoj Kostajnici koje su sazadili 2004. i prva su plantaža lavande u Sisačko-moslavačkoj županiji. "Želimo širiti svijest o isplativosti uzgoja lavande među lokalnim poljoprivrednicima jer je naša regija pogodna za uspješan uzgoj što smo dokazali svojim primjerom", kaže Čorić te dodaje: "Naša žetva je unaprijed prodana po triput povoljnijim cijenama od onih koje daje Ireks aroma. Prodajemo na Jadranu, zatim tvrtkama koje proizvode čajeve ili prodaju ekološke poljoprivredne proizvode kao što je Biovega. Potražnja za lavandinim proizvodima s dodanom vrijednošću, a to su vrećice, jastuci i ulja, nekoliko je puta veća od naših mogućnosti plasmana". Dodatna korist za poduzetnike koji se upuste u posao uzgoja lavande, uz kadulju, dobivanje je meda, pa mnogi uz nasade drže i košnice sa pčelama. S preradom lavande krenuli su i Zagorci, pa će se idućeg mjeseca tvrtka Aris 2000 u Zlatar Bistrici, gdje je podigla pogon destilacije, proizvesti prvo ulje. I ta se tvrtka upustila u potragu za kooperantima kojima nudi savjete, besplatne sadnice i osigurani otkup. Direktor Hrvoje Šimić kaže kako se na jesen u Križevcima podiže plantaža na 32 hektara, a deset hektara zakupili su u Ivanić Gradu.
Litra eteričnog ulja u otkupu 30 eura
Unatoč niskim cijenama uzgoj, lavande je daleko profitabilniji od, primjerice, vinograda. Polja lavande, za razliku od vinove loze, treba samo požnjeti i štititi od korova. Dvoje ljudi u nasadu godišnje ne potroši više od dvadesetak dana. Tu se računa posao branja i slaganja cvijeta prije predaje na otkupno mjesto. Josip Falica procjenjuje da je godišnji ukupni prihod po hektaru lavande između 3000 i 3500 eura. Ta se procjena slaže i s onom koju su dali stručnjaci s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Litra eteričnog ulja otkupljuje se za cijenu do 30 eura, a po hektaru se može dobiti od 100 do 150 litara.
Državni poticaj od 14.000 kuna
Ireks aroma i Aris 2000 namjeravaju zasaditi svaki od 100 do 150 hektara lavande u Zagrebačkoj županiji i okolici. Pozivaju sve zainteresirane da se uključe u projekt te jamče otkup svih ponuđenih količina cvjetova lavandule budrovke. Zemljište za sadnju mora biti sunčano i suho, a teren dobro pripremljen oranjem kako bi se uništio korov što je više moguće jer je obrana od njega osnovni problem u prve dvije godine. Nadležno ministarstvo daje poticaje od 14.000 kuna za hektar, a minimalna površina s kojom se ulazi u sustav poticaja je 2500 četvornih metara. Nakon što nasadi počnu davati urod, dobiva se godišnji poticaj od 1250 kuna za hektar. Puni razvoj grmovi lavande postižu nakon treće godine
http://www.poslovni.hr/18857.aspx

MASTER
09.08.2006., 21:04
Portret: Dušan Peurača
Irena Habjanec
irena.habjanec@business.hr

(objavljeno 9.8.06 17:45)

Uzgoj lavande već nekoliko godina nije rezerviran samo za dalmatinske otoke.

Upravo je završila žetva te ljekovite biljke i u kontinentalnom dijelu Hrvatske, u čemu prednjači zagrebački prsten, osobito okolica Jastrebarskog. Predsjednik Dušan Peurača i članovi Udruge Lavanda - uzgajivača i prerađivača ljekovitog bilja kontinentalne Hrvatske - nadaju se da će, kao i u Provansi, njihova polja lavande, smještena među vinogradima, uskoro postati turistička atrakcija. Udruga okuplja 21 člana, a od srpanjske žetve, koju su navijestili bumbari, očekuju oko 1,5 milijuna kuna prihoda.

Besplatne sadnice

"Uzgoj je počeo 2000. kao pilot-projekt Agronomskog fakulteta i Ireks arome, proizvođača eteričnih ulja i otkupljivača lavandina ulja. Zainteresirani su dobili besplatne sadnice", prisjeća se Dušan Peurača, koji polja lavande ima u Svetoj Jani. Prvi urod pokazao se vrlo kvalitetnim i dokazao da lavanda može uspijevati na terenima gdje su inače posađeni vinogradi. "Udrugu smo osnovali 2003. kako bismo mogli educirati uzgajivače i razmjenjivati iskustva. U kontinentalnom području ima mnogo neobrađene zemlje koja odgovara lavandi, a naš je cilj tu biljku zasaditi na što više polja diljem Hrvatske", objašnjava njezin predsjednik. Od 2000. do danas članovi Udruge su na 35 hektara posadili 200.000 sadnica, pri čemu svaki od njih ima od četiri do pet tisuća sadnica. Najveći otkupljivač njihove lavande je Ireks aroma. Nakon tri godine, kaže Peurača, uzgoj postaje isplativ, i to čak pet puta u odnosu na pšenicu i nije zahtjevan kao vinogradarstvo. "Na hektar zemljišta stane između pet i šest tisuća sadnica, što donosi zaradu od 3,5 do četiri tisuće eura godišnje. Od jednog grma dobiva se do kilogram i pol cvjetova, a iskoristivost u proizvodnji ulja je dva posto, što znači da se od 100 kilograma cvjetova proizvedu dvije litre ulja", kaže Peurača. Količina cvjetova ovisi o broju sunčanih dana i načinu obrade.

Dvije žetve

"Zbog bolje kvalitete ulja preporučuje se žetva po suncu, pri čemu su bumbari najbolji znak za početak. Godišnje su dvije žetve, u srpnju i rujnu, pri čemu rujanska obično ima dvije treićne manje uroda", ističe Peurača, na čijim je poljima zasađeno oko četiri tisuće grmova. Supruga i on uzgojem lavande bave se od početka projekta, još dok su radili, kako bi se imali čime baviti u mirovini. Uzgajaju i sadnice lavande, a supruga izrađuje suvenire, jastučiće punjene sušenom lavandom. Razmišljaju i o nabavi destilatora kako bi zaokružili cijeli proces. "U početku su ljudi bili pesimistični jer je kraj vezan uz vinogradarstvo i vočarstvo. Kad su shvatili da ne idemo nauštrb tih poljoprivrednih grana i da se od uzgoja lavande može pristojno živjeti, više su se uključivali u projekt", kaže Dušan Peurača.
http://www.business.hr/show.php?id=11413

Dean
10.08.2006., 20:45
Pozdrav svima, ovo mi je prvo javljanje i tražeći p netu nešto o uzgoju lavande došao sam i do ovog foruma. U pelenama je ideja da na recimo 1000 ha posadim lavandu (Istra), i sada tražim čim je moguće više informacijama o tome, vidim da su neki sa ovog foruma već duboko u tome, pa me zanima dali postoji nekakva stručna literatura (talijanski ili engleski) ili nekakve brošure ili nekakav site di se može naći nešto više o tome.

unaprijed zahvalan

lijep pozdrav

MASTER
10.08.2006., 21:09
sadnice lavande koje su posađene u proljeće u blizini Zlatara dobro su se ukorjenile, i očekujemo porast broja kooperanata u proljeće.

bilo je i zagorskom izdanju večernjaka prošli tjedan!

koncem ovog mjeseca kreće sadnja 32ha

namjera podizanja oko 1000 ha lavande u Istri je lijep pothvat, sretno!:thumbsup:

Dean
11.08.2006., 11:02
UUUUUUUuuuuuuuuuuuuuuuups malo sam se zanio, nij e 1000 ha, nego 1 ha:confused: di da nadjem 1000 ha, Ja sam si zamislio tu akciju sa lavandom kao mali financijski bonus, od par tisucica godisnje, pa me zanima koliko je to u realnosti izvedivo, i još nešto si kontam dali bi to bilo isplativo saditi na oko 3000 m2, Ma zanimaju me bilo kakve informacije u vezi toga a volio bi svakako nešto pročitati o samom uzgoju i tako, navodno nema nekog velikog posla oko toga, Ja imam par grmova oko kuće i to raste samo od sebe ali pretpostavljam da plantaža baš i ne bi išla tako :) nije neka investicija ali opet mi se neda bacati vrijeme i novac pa je svaka pomoć dobro došla

unaprijed zahvalan

MASTER
11.08.2006., 12:22
odi na moju stranicu tam ti sve lepo piše
zarada po hektaru je 20000 kn nakon treće godine

MASTER
24.08.2006., 21:38
vrlo vjerovatno jedan veći poljoprivredni kombinat u okolici zg kreće u proljeće sa sadnjom lavande na 10-20ha

MASTER
26.08.2006., 16:05
danas posađeno 80000 kom sadnica lavande u okolici križevaca,
sadnja se nastavlja.....

branimir
02.10.2006., 13:26
RUMUNJSKA

Jagma stranaca za jeftine oranice
Obradivo tlo koje se ubraja među najplodnija u svijetu privuklo je brojne zapadne Europljane u nastojanju da se domognu vrijednih nekretnina po bagatelnoj cijeni


Andreas, grof od Bardeaua, napustio je prije tri godine svoj dvorac iz 17. stoljeća u austrijskoj pokrajini Styriji kako bi postao farmer u selu Banloc na zapadu Rumunjske. U međuvremenu su u blizini osnovali farme još jedna Austrijanac, jedan Švicarac i tri Talijana. Neki Nizozemac planira u ovoj godini podići tamo stočnu farmu, a neki Mađari pripremaju se za uzgoj bundeva u blizini toga sela.
Cijela se Europa doseljava ovamo, šali se grof Bardeau. Postoje samo tri ili četiri mjesta na cijelome svijetu gdje možete pronaći tlo ovakve kvalitete.
Privučeni plodnom zemljom crnicom, niskim cijenama zemljišta i radne snage i zgodnom zakonskom rupom, strani investitori preuzimaju rumunjsko obradivo zemljište, unatoč regionalnoj povijesnoj osjetljivosti prema stranom vlasništvu nad poljoprivrednim nekretninama.
Grof Bardeau sad je jedan od najvećih farmera u Rumunjskoj, s više od 26.000 hektara zemljišta te na stotine komada goveda i konja. Oko 127.000 hektara u okrugu Timis - posebice plodnom području koje okružuje grad na zapadu Rumunjske Timisoara (Tmišvar) - kupili su investitori u proteklih pet godina.
Iako vlada ne raspolaže podacima o broju nerumunjskih investitora, Ramona Belejan, direktorica marketinga u agenciji za nekretnine Casadomi u Temišvaru, procjenjuje da su 80 posto Talijani, Nijemci ili Mađari.
Talijani imaju posebnu sklonost prema rumunjskom obradivom zemljištu. Komunikacija je prilično lagana jer jezik ima zajedničko, latinsko porijeklo, granice su im udaljene manje od 1.000 kilometara, a što je najvažnije, Rumunjska nudi jeftine poslovne mogućnosti talijanskim poduzetnicima.

Velika zainteresiranost Talijana

Dobivamo pet-šest upita svakog tjedna od talijanskih investitora za kupnju ovdašnjeg poljoprivrednog zemljišta, kaže Cristian Terhes Ardelean, viši savjetnik u konzultantskoj kompaniji Archimedes u Temišvaru, koja nudi savjete stranim investitorima.
Protok stranog novca je snažan, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da se u srednjoj i istočnoj Europi na inozemne investicije dugo gledalo s odbojnošću. Progonjene sjećanjem na dominaciju snažnih susjeda, Poljska i Češka strahovale su da bi Nijemci mogli ponovno otkupiti zemlju s koje su bili istjerani poslije Drugoga svjetskog rata, izmijenivši etničku strukturu nekih područja. Rumunjska, u kojoj živi 1,4 milijuna etničkih Mađara, i u svađi s Mađarskom stoljećima zbog sjeverozapadnoga područja Transilvanije, također se pribojava susjednih investitora.
Strane investitore donekle odvraća izostanak prometne infrastrukture (samo 200 km autocesta) i administrativna birokracija, tj. dugotrajnost kupoprodajne procedure u Rumunjskoj. Ali izazovima je teško odoljeti.
Pritisci za restrukturiranje poljoprivrednoga sektora pojačali su se nakon što je osam zemalja toga područja, uključujući vodećega poljoprivrednoga proizvođača Poljsku, lani priključeno EU-u. Očekuje se da će Rumunjska i Bugarska ući 2007. EU se protivi subvencioniranju poljoprivrednika, smatrajući da se time suzbija razvoj djelotvornijeg ratarstva i stočarstva te usporava nastojanje da Europa postane konkurentnija na globalnim tržištima.
Strane investicije smatraju se iznimno važnim za modernizaciju poljoprivrede na tim područjima, uz financiranje nabavke opreme i umjetnih gnojiva.
Primjerice, u Rumunjskoj, zemlji s 22 milijuna stanovnika, u poljoprivredi je zaposleno 36 posto radne snage zemlje, koja donosi samo 19 posto BDP-a. Farmerska tehnologija nije mnogo napredovala u proteklih pola stoljeća, a neki ratari još uvijek obrađuju zemlju plugovima s konjskom zapregom. U sektoru dominira 4,4 milijuna malih obiteljskih farmi - polovica od njih s manje od hektara zemljišta - što ne pridonosi modernizaciji.

Strah od stranaca

Da bi suzbila etničke strahove i zaštitila lokalne poljoprivrednike od konkurencije, Rumunjska je dogovorila s EU-om sedmogodišnje tranzicijsko razdoblje (od ulaska u tu zajednicu) prije nego se strancima dopusti kupovanje poljoprivrednog zemljišta. Na isti je način EU ograničila slobodno kretanje radne snage iz novih članica u zapadnu Europu. Restrikcije su dogovorene i u Bugarskoj, Češkoj i Mađarskoj, gdje je prisutno snažno protivljenje stranom vlasništvu nad obradivim zemljištem jer je tamo poljoprivreda ostala u privatnom vlasništvu čak i u vrijeme komunističkoga režima. Tamo tranzicijsko razdoblje traje 12 godina.
Međutim, u Rumunjskoj, gdje su, za razliku od Poljske, desetljećima dominirale goleme državne farme, investitori su pronašli rupu u zakonu zabrani stranoga vlasništva, tj. odredbu koja dopušta rumunjskim kompanijama kupovanje poljoprivrednoga zemljišta, iako su u većinskom vlasništvu stranaca. Poljska, pak, zabranjuje kontrolu stranaca nad kompanijama.
Premijer Adrian Nastase lani je upozorio poljoprivrednike na opasnost od prodaje zemlje u bescjenje strancima. Liberalna vlada koja je jesenas pobijedila na izborima također favorizira male poljoprivrednike pred stranim vlasnicima. Naš je cilj pomoći našim farmerima, a ne strancima, izjavio je ministar poljoprivrede Adrian Tibu, govoreći o 70 eura subvencije po hektaru što je vlada nudi onima koji posjeduju manje od pet hektara.
Ali unatoč vladinoj retorici, strani investitori jate se u Rumunjskoj, gdje je mamac 14,8 milijuna hektara relativno jeftine obradive zemlje. Prosječna je cijena lani bila 490 eura po hektaru, prema čak 14.300 eura u Italiji i 2.500 u Češkoj. Strance privlači plodna zemlja crnica i prosječna plaća poljoprivrednih radnika od 190 eura na mjesec.

Obećana zemlja

U Italiji vam je potrebno barem 500.000 eura za pokretanje biznisa, u Rumunjskoj je dovoljno nekoliko tisuća, kaže Mario Pauletti, 50-godišnji talijanski farmer, koji je u uvodno spomenuo selo Banloc, nedaleko od Temišvara, došao 2001. S dvojicom sunarodnjaka osnovao je kompaniju koja je investirala milijun eura u kupnju nekadašnje državne farme i u 1.000 hektara zemljišta. Namjerava voditi mliječnu farmu i nastaviti obiteljsku tradiciju koja datira iz 1.700 godine. Da sam barem imao ovakvu priliku prije 20 godina, kaže on.
Genagricola, tvrtka u vlasništvu talijanske skupine Generali, kupila je 3.500 hektara na zapadnim područjima Rumunjske, a u ovoj godini namjerava kupiti još 1.500 hektara. U Italiji posjeduje 10.000 hektara.
Rumunjsko poljoprivredno zemljište prilika je za grofa Bardeaua da ponovno uzdigne obiteljsko imanje. Njegovi su preci stekli plemstvo i imovinu u 17. i 18. stoljeću, u Francuskoj i Italiji, prije nego su se preselili u Austriju. Globalna ekonomska kriza 1929. teško je pogodila obitelj koja je izgubila veći dio imovine, uključujući 12.000 hektara šume. Neki rumunjski emigrant krajem 1990-ih donio je vijesti o mogućnostima kupovine obradive zemlje u Rumunjskoj. Sada imamo opet priliku uzdignuti obitelj - ovdje u Rumunjskoj, kaže grof Bardeau. Njegova je obitelj uložila 25 milijuna eura u kupnju 20.000 hektara zemljišta i u najam uzela 6.000 hektara. Većina novca potječe od obiteljskoga poduzeća koje gradi hotele (i upravlja njima) na kanarskom otoku Fuerte Ventura.


Obrađivanje rumunjskog tla
Prosječna cijena hektara poljoprivrednog zemljišta
u nekim od europskih zemalja*, EUR

Irska
14.400
Italija
14.300
Njemačka
9.400
Španjolska
6.000
Grčka
5.100
Francuska
3.900
Češka Republika
2.500
Mađarska
1.900
Poljska
1.300
Latvija
530
Rumunjska
490

MASTER
02.10.2006., 21:31
samo da dodam
ja kupio 10 ha po prosječno 4900kn/ha a namjeravam još oko 30 ha po cca 10-12 kKN

Mikey
03.10.2006., 10:50
Gdje to Master?
Da, inače kažu da je parcela od cca barem 10 ha u komadu nekakav nazovimo ga minimum isplativosti polj. zemljišta.(da nije rascjepkano)

branimir
03.10.2006., 13:02
danas posađeno 80000 kom sadnica lavande u okolici križevaca,
sadnja se nastavlja.....

Da li taj projekat vodi Miran Koc..r ?

MASTER
03.10.2006., 21:43
Da li taj projekat vodi Miran Koc..r ?
Točno, ali ima tu još nekih vrijednih momaka!

Gdje to Master?
Da, inače kažu da je parcela od cca barem 10 ha u komadu nekakav nazovimo ga minimum isplativosti polj. zemljišta.(da nije rascjepkano)
moglo bi se reći da je rascjepkano unutar 200-300 met zračne udaljenosti s time da je najmanja parcela oko 1ha a najveća oko 3,5 ha

reaggeinvest
05.10.2006., 19:06
Lavandu sam kao klinac brao u 70 ima na Hvaru. Ručno sa kosirićem. I dan danas se sječam znoja i krvi prilikom branja. Ustajanje u 05.00 ujutro, berba do 10.00. Pa tko izdrži, izdrži.

Momci nadam se da su za vaše površine izmislili kakav stroj za berbu, i da će te se udružiti u zadrugu da ga kupite, u protivnom sjetiti će te se ovog mog posta.

Sretno sa berbom !!

MASTER
05.10.2006., 20:59
da, stroj se zove beračica i cijena mu je do 18000€, a plantaže su sađene u redove od 1,8met geodetskom preciznošću
http://www.aris2000.hr/004/002.jpg
obrati pažnju na plavi konac i kolce!

Pacer
06.10.2006., 09:47
samo da dodam
ja kupio 10 ha po prosječno 4900kn/ha a namjeravam još oko 30 ha po cca 10-12 kKN
Ako nije tajna, u kakvom je "zemljišnoknjižnom stanju" bila zemlja prije kupovine i koliko je to utjecalo na cijenu.

Ne znam kako je s tim u okolici Zlatara, ali pretpostavljam da je kao i u ostalim dijelovima Zagorja, tj. da je stanje u zemljišnim knjigama višemanje neupotrebljivo.

lovac
06.11.2006., 20:22
Par pitanja u slučaju ako se sklopi ugovor sa Aris2000.

Sadnja je ručna?
Kada se dobiva poticaj(vremenski). Održanje posjeda?

Otkup, kolika je tržišna naknada, prema čemu se određuje? dali se u slučaju loše cijene može prodati prizvod drugome?

Šta treba za proizvodnju ulja? koliko košta?

Kooperant i Aris potpisuju ugovor na 10 godina što baš i nije malo.

MASTER
06.11.2006., 20:54
Sadnja je ručna? Da
Kada se dobiva poticaj(vremenski). Održanje posjeda? poticaj naplaćuje Aris 2000 a kooperant dobiva besplatne sadnice i stručnu pomoć
Otkup, kolika je tržišna naknada, prema čemu se određuje? dali se u slučaju loše cijene može prodati prizvod drugome? tržišna naknada podrazumijeva tržišnu cijenu pa ako netko može prodati skuplje jasno je da nije ponuđena cijena tržišna - naravno mora se dokazati da se urod prodaje radi prerade u ulje!
Šta treba za proizvodnju ulja? koliko košta? postrojenje za proizvodnju ulja - destilatori - cijena ovisna o kapacitetu naj jeftinija oko 50k€ - potrebna su osim aprature i stručna znanja te prostor opskrbljen energentima
Kooperant i Aris potpisuju ugovor na 10 godina što baš i nije malo. država uvjetuje isplatu poticaja za podizanje dugogodišnjeg nasada da je ugovor zaključen najmanje na 10 godina- lavanda počinje se ekspolatirati 3 godine nakon sadnje, sadnica živi najmanje 15 godina

lovac
08.11.2006., 22:35
Da
poticaj naplaćuje Aris 2000 ....I mislio sam ;)

branimir
09.11.2006., 08:44
I mislio sam ;)


to sam i ja htio reć :biggrin:

MASTER
09.11.2006., 09:20
dečki imate kavu!

Maric
09.11.2006., 14:24
Malo sam procackao po Oglasniku, i trazene cijene za oranice su od 1-3 € po m2, sto ispada 10000-30000 €/ha.
Radi se o siroj okolici Zagreba, npr oko Jastrebarskog i sl.
Gdje ste vi nasli 10 ili 15 puta jeftinije, tj za cca 1 k€/ha?
To mi je nekako jako veliki spread.

MASTER
11.11.2006., 07:16
Zbog sve većeg broja zainteresiranih poljoprivrednika za uzgoj lavande u kontinentalnom dijelu Hrvatske, načelnica Odjela za održivu i ekološku poljoprivredu Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu mr. sc. Marija Ševar, je 10. listopada 2006. godine, organizirala radionicu o uzgoju, otkupu i preradi lavande na području Jastrebarskog za petnaestak djelatnika HZPSS-a različitih specijalnosti biljne proizvodnje.

Radionica je započela obilaskom OPG Zlatana Kurbegovića iz Donje Reke koji je registriran kao proizvođač sadnica lavande Budrovke. Ovaj mladi poljoprivrednik prije četiri godine krenuo je sa proizvodnjom lavande na brežuljcima Jaskanskog vinogradarskog kraja. Ubrzo se ispostavilo da je ovo osobito pogodan teren za uzgoj hibridne lavande Budrovke. Ova biljka, poznata još i kao lavandin podnosi niske temperature kontinentalnih područja i do -20 ºC. Nema velikih zahtjeva prema tipu tla, jer odgovaraju joj plitka kraška tla, dok hladna nepropusna glinena tla nisu za uzgoj lavande. Posebno je važno koliko je sati dnevno nasad lavande izložen suncu. Čim sunca nema dovoljno, kako Kurbegović u šali navodi, smanjen je postotak destiliranog ulja ali i njegova krajnja zarada. Zato za uzgoj lavandina preporučuje južne ekspozicije i tla čija se pH vrijednost kreće u rasponu između 6,5 i 7,5.

Proizvođač je zadovoljan time što na njegovom nasadu nije bilo u periodu od četiri godine ni bolesti ni štetnika. Najveći problem su svakako korovi. Sada, kad je nasad stariji ne može obavljati strojno plijevljenje, između redova aplicira herbicide 2 puta godišnje uz ručno plijevljenje. Iz toga slijedi zaključak da je bolje saditi biljke na veće razmake ( 1,5 m između redova i 1,3 m unutar reda).

Zlatan Kurbegović preporuča proljetnu sadnju lavande Budrovke - lavandina, zbog cijene presadnica. Za proljetnu sadnju koriste se manje sadnice čija je cijena na tržištu oko 3,00 kn dok su sadnice za jesenju sadnju znatno veće a cijena im je oko 5,00 kn.

Pripremanje tla obuhvaća dublje preoravanje u jesen, kada se unosi NPK gnojio 7:14:21 ili 5:20:30 oko 500 kg /ha, ovisno o preporuci nakon analize tla. Na proljeće se dodaje KAN oko 150 kg/ha.

U prvoj godini važno je formirati oblik grmova. Ne smije se dopustiti da grmovi svoju snagu troše na cvjetanje, što će dovesti do rijetkog grma s izduženim i osjetljivim grančicama. Jačim orezivanjem nastat će gušći grmovi koji će u kasnijim godinama biti znatno otporniji i kao takvi osigurat će znatnije prinose. Žetva se obavlja ručno a u drugoj godini na 1 000 grmova može se očekivati prinos od 50–100 kg cvjetova što preračunato u kg ulja iznosi 1-2 kg ulja.

Žetva se obavlja u periodu između 15. srpnja i 01. kolovoza. Za 8 radnih sati jedan radnik može ručno srpom kositi oko 1 000 grmova. Bitno je da je vrijeme žetve suho i da se pobrana lavanda očuva u suhom stanju prije destilacije da ne bi izgubila na svojoj vrijednosti.

Proizvođač Kurbegović je opazio da nasad lavande privlači bumbare ali ne i pčele, jer je nekoliko pčelara postavilo košnice na njegov nasad. Pčele su radije sakupljale nektar s cvjetova na obližnjoj livadi negoli s cvjetova lavande. Iz ovog slijedi zaključak da bi se u buduće trebalo obratiti više pozornosti na dresuru pčela.

Nakon obilaska OPG s nasadom lavande, uslijedila je posjeta otkupljivaču lavande i drugog aromatičnog bilja poput: komorača, borovice, smilja, kadulje, kamilice i tuje. Tvrtka IREX AROMA proizvodi različite dodatke, sredstva za poboljšavanje tehnoloških procesa i arome koje se koriste u pekarskoj, mesnoj, duhanskoj, pivarskoj, vinarskoj industriji te industriji sapuna, kozmetici i farmaciji. Posjet pogonu destilerije - Dragovanjšćak bio je jedno lijepo i ugodno iskustvo. Dolaskom na ovo mjesto preko osunčanih brežuljaka jaskanskog kraja, zapuhnuo nas je prijatan miris iz pogona za proizvodnju eteričnih ulja. Gospodin Josip Falica srdačno nas je dočekao i pozdravio ispred tvrtke IREKS AROMA, upoznavši nas s njenim radom. Oni su najveći otkupljivači lavandina na području Hrvatske, sklapaju ugovor s proizvođačima pa su na taj način poljoprivrednici zaštićeni jer im je osiguran siguran otkup Cijena kilograma destiliranog ulja lavande koju oni plaćaju proizvođačima iznosi 30 €. U kotao za destilaciju može stati u jednoj turi oko 230- 240 kg lavande. Iz ove mase može se destilacijom dobiti oko 5 kg ulja, što opet ovisi o načinu branja biljaka, jer će veća količina cvjetova dati više ulja.

U pogonu za destilaciju bio je još jedan proizvođač lavande Stjepan Kozlovac. Na njegovim nasadima lavande Agronomski fakultet radi pokuse vezane za optimalni razmak sadnje, i vrijeme žetve lavande. Kod njega je posađena i francuska lavanda Lavandula angustifilia koja ima nježnije cvjetove, uspravan rast i u sastavu destilata znatno više kamfora. Za proizvodnju sapuna i kozmetičku industriju veći značaj ima hibridna lavanda Budrovka, koja ima veliki postotak linalil acetata u svom destilatu. Zato se od strane otkupljivača više traži a i pretpostavlja se da bolje podnosi hladne zime u odnosu na francusku lavandu.


http://www.hzpss.hr/opsirnije.php?id=511
Odsjek HZPSS-a Zagrebačke županije,
mr.sc. Ines Pohajda, stručni savjetnik

uskok
21.11.2006., 19:24
prvih 4000 sadnica na cca 1 ha je podijeljeno i posađeno, kišica je pala i sada neka bude malo sunca



Nakon dvije godine, kako ide posao sa lavandom?

MASTER
22.11.2006., 22:06
Nakon dvije godine, kako ide posao sa lavandom?
30.05.2006., 21:03 ?

Dari0h
07.01.2007., 21:14
Ako s ARIS 2000 sklopim kooperaciju za podizanje nasada, kakve koristi od toga ima ARIS? Koliko ja vidim oni se brinu za pravne stvari, daju besplatno sadnice, ali na kraju sav profit od uroda ide meni, nigdje ne vidim gdje oni ubiru kakav postotak. Može mi to netko pojasniti? Hvala.

MASTER
07.01.2007., 22:15
proizvodimo ulje i izvozimo ga!

MASTER
08.05.2007., 13:43
Počela sadnja lavande u Lepoglavi (http://www.aris2000.hr/001/lep.htm)

Mikey
11.05.2007., 08:48
Vrijedan si Master, nema šta, svaka čast i dobar urod želim tebi i kooperantima.

p.s. imam i ja neke zemlje pa se sve mislim...samo što nemam vremena...

MASTER
11.05.2007., 09:05
sve skupa ima i svoj društveno korisni aspekt
Lavanda zaposlila nezaposlene žene u Lepoglavi (http://www.vecernji.hr/newsroom/regions/zagorje/799001/index.do)

branaruth
20.05.2007., 15:44
Pa evo ja cu se ovu godinu vratit iz zvana gdje sam provela zadnjih 20 god. da bi napravila 'ekolosku' farmu koza sa pripadajucom mini mljekarom.Ujedno......milk food technology mi je i struka.Sa te strane se neboim ,vec osam godina radim kao savjetnik za eko mljekarstvo.Ipak sam puna nekog pritajenog straha ,....'troma birokratija' kakva je jos uvjek u lijepoj nasoj sprecava me da udjem u projekt onog obujma koi sam ja zeljela, tako da sam odlucila ako hocu da mi nepopapaju lovu ; .. moram krenuti od neceg malog ,dok ne provjerim na vlastitoj kozi kao plivati u jos uvjek mutnim Hrvatskim vodama .Svi savjeti ' dobro dosli':eek:

pochetnik
29.05.2007., 20:16
svaka ti čast...ako ti ne slome kosti, javi i nama ostalima :)
Nemoj odustati, ideja se čini super, a o potencijalnim problemima bi mogli puno, no bolje se skoncentrirati na pozitivne stvari, inače samo boli glava...

MASTER
03.06.2007., 09:16
Prva plantaža lavande u Hrvatskoj - snimak lipanj 2007 - zasađeno u rujnu 2006 (http://www.aris2000.hr/001/009.htm)

MASTER
25.06.2007., 18:23
Jednogodišnji nasadi lavande u Novoj Gradiški daju prvi urod ovog ljeta (http://www.aris2000.hr/001/015.htm)

MASTER
11.07.2007., 16:33
Berba lavande na slavonskom polju (http://www.vjesnik.hr/pdf/2007/07/09/18A18.PDF)

Akcijas
14.09.2007., 12:48
Masteru, ni rec vec 2 meseca. Kakav je bio prinos po ha, % ulja, je li bila druga berba? Je li ulje prodato?

MASTER
15.09.2007., 10:38
Treba li još kakvog komentara ili zasukati rukave? (http://www.seljaci.org/savjetnik/povrtlarstvo/na_slavonskim_poljima_uzgaja_se_lavanda_vrlo_visok e_kvalitete.html)

ranicic3
17.09.2007., 21:10
Master !
3 kn za 1 kg cvijeta - zar nije to malo premalo ???
Ma, ustvari ajmo bez rukavica - to je premalo !!!

MASTER
17.09.2007., 21:19
dobro onda ti plaćaj 5 kn/kg pa mi javi kak ti ide!

ranicic3
19.09.2007., 21:10
Da, to je to - potpuno te razumijem - ako želiš poslovati pozitivno i nešto sitno da ti ostane - moraš plaćati po 3kn.

Ustvari ja sam htio potegnuti jedno drugo pitanje .
Radi se o tome da ti ljudi moraju izorati zemlju, kultivirati je , posaditi lavandu , održavati je bez korova, brati po najvećem suncu, odvajati cvijet i za sve to dobiti 3kn/kg.

Zašto ti ljudi pristaju toliko puno raditi za tako malo kunica ?

Sasko
20.09.2007., 01:01
Da, to je to - potpuno te razumijem - ako želiš poslovati pozitivno i nešto sitno da ti ostane - moraš plaćati po 3kn.

Ustvari ja sam htio potegnuti jedno drugo pitanje .
Radi se o tome da ti ljudi moraju izorati zemlju, kultivirati je , posaditi lavandu , održavati je bez korova, brati po najvećem suncu, odvajati cvijet i za sve to dobiti 3kn/kg.

Zašto ti ljudi pristaju toliko puno raditi za tako malo kunica ?

a ti kao znas kolika se kolicina cvijeta moze ubrati na 1ha recimo??? ili lupas bez veze. onako odokativno?

ranicic3
20.09.2007., 20:35
Sasko i ti si u pravu !
Pošto neznam koliko cvijeta se može ubrati na 1 ha - moram napraviti mali pokus.
Nedaleko od mene postoji poljanče sa lavandom - idem vidjeti da li ima sada cvijeta - ubrati ga sa jednog grma i izvagati.
Ukoliko sada nema cvijeta ( vrlo vjerovatno ) - otići ću do vlasnika polja ( u prvom slučaju ne bi bilo zgodno da vlasnik polja zna za moj experiment ) i jednostavno ga pitati - molim vas lijepo koliko se cvijeta lavande proizvede na ovih cca 1500 metara kvadratnih ?
I to ću objaviti kako bi mogli nastaviti našu malu debatu.

MASTER
20.09.2007., 23:16
na 1500 m2 dobije se do 1000kg cijeta lavande koje može imati do 2% ulja

btw bitno je koliko ulja ima u cvijetu a nekoliko se cvijeta nabere - duljina peteljke, vrijeme berebe itd

a taj koji ima nasad od 1500m2 lavande razumije se u poljoprivredu ko krava u kozmetiku

chap
26.09.2007., 08:39
jel ima neka internet stranica ili neki sličan izvor gdje se mogu vidjeti trenutne cijene poljoprivrednog zemljišta u RH?

franciska
30.09.2007., 11:43
Master, poslala sam ti poruku na PM. Čekam odgovor a može i ovdje.
Može li se kupiti 10 ha do 30.000 eura za sadnju lavande?
(Možeš zanemariti drugi dio priče o "kućici u cvijeću, trava oko nje".) :)
Može li doći do inflacije sadnje lavande? Pogotovo ako su u taj posao krenuli npr. Kinezi?

MASTER
01.10.2007., 10:22
Može li se kupiti 10 ha do 30.000 eura za sadnju lavande?
(Možeš zanemariti drugi dio priče o "kućici u cvijeću, trava oko nje".) :)
Može li doći do inflacije sadnje lavande? Pogotovo ako su u taj posao krenuli npr. Kinezi?

ma sve se može samo treba tražiti
a što se tiče Kineza:(

možda je najbolji podatak da je u Francuskoj zasađeno (prema meni dostupnim podacima za 2005 godinu) oko 17500 ha nasada lavande

u Hrvatskoj mislim da nema 50ha plantažnih nasada.
pa valjda bumo negdje zgurali naših planiranih 500 ha na Europskom tržištu

a s druge strane recimo ove godine u Grčkoj izgorilo puno nasada kadulje pa će naša Dalmatinska opet biti u modi:)

branimir
01.10.2007., 10:49
Master, poslala sam ti poruku na PM. Čekam odgovor a može i ovdje.
Može li se kupiti 10 ha do 30.000 eura za sadnju lavande?
(Možeš zanemariti drugi dio priče o "kućici u cvijeću, trava oko nje".) :)
Može li doći do inflacije sadnje lavande? Pogotovo ako su u taj posao krenuli npr. Kinezi?

U komadu 10 ha jako teško za te pare . Trenutna cijena za jedno jutro je oko 3000 eura i sad u svakom selu-zabiti imaš bar dva poljoprivrednika koji kupuju sve što je na prodaju i dižu cijene .

michelle1
03.12.2011., 09:51
Zanima me proizvodnja koprive. Koliko je to isplativo? Kako saditi? Koliko mi je potrebno kapitala za 8 ha??? Dali se na to mogu dobiti neki poticaji? svaka informacija je dobro došla!

megdan
03.12.2011., 16:26
Koliko mi je potrebno kapitala za 8 ha?
Ugrubo 60.000 eura, ako ćeš biti profi (sjeme 10.000 eura, izgradnja sušare 15.000-20.000 eura, oprema za komorno sušenje 25.000 eura, ostalo 5.000-10.000 eura)
Dali se na to mogu dobiti neki poticaji?
Državni poticaj bi mogao iznositi oko 15.000 eura.

axy
03.12.2011., 16:36
Zelio bih komentirati topic, radi metodoloske ispravnosti.

Zemlja sama po sebi ne moze odbacivati "profit". Zemlja je (uz rad, kapital i organizaciju) tzv. cimbenik proizvodnje.

Stoga je neispravno govoriti o "potencijalnom profitu zemlje". Bilo bi ispravnije reci "profitabilnost projekata vezanih uz zemlju kao cimbenik proizvodnje" ili jednostavno "profitabilnost poljoprivrednih projekata".